Marketing
Noćne dame u starom Zagrebu
Servus :)
Zadnjih dana sam neš slab sa inspiracijom za pisanje iako ima toga kolko vas je volja, započnem nekaj al nemrem završiti pa ostane sa strane. Al evo, danas sam dobil inspiraciju za ovaj post.
Radi se o najstarijem zanatu u svijetu - prostituciji. Neki podržavaju neki su protiv toga. Ja sam jedan od onih kaj kažem - da nek ljudi delaju kaj hoće. Zakaj im to zabraniiti? Ima ljudi kaj koriste njihove usluge jer nemaju kak drugačije uživati u tim čarima. Danas se to smatra protuzakonito. Ja bi napravil to kaj se uvelo pred stotinjak godina. Legaliziralo. Mnogi bu me sad čudom gledali al da vam pojasnim, razjasnim i velim zakaj sam za to.
slika uzeta sa fb-neogotikazagreb.
Ajmo se sad malo vratit u nazad nekih stotinjak godina.
Svodnik, koji bi htel otvoriti javnu kuću, moral je prvo ić kod gradske skupštine koja je odobravala ili odbijala zahtjeve za otvaranjem "ljubavnih kuća". Onom kome bi se odobrilo, dobil je za to obrtnicu. Da da, službeni dokument s kojim može legalno imati dame koje bi radile za njega ili nju u ovom poslu. No, da bi mogao imati bordel, moral je plaćati gradu i državi porez za obavljanje posla, sve cure su morale imati lječničku zaštitu tj plaćeno zdrastveno. Njih je doktor obilazio do dva puta tjedno. Mlađi od 17 nisu smjeli u te kuće (tad se smatralo punoljetnim sa 17g.) Dame nisu smjele izać na ulice reklamirati se i pozivati gospodu a kuće koje su bile kupleraji ili bludilišta, nisu smjeli imati napisano da se tu obavljaju ove "uslužne djelatnosti osobnog zadovoljstva". Ali se zato znalo po nekim sitnicama i detaljima - npr svjetlu ili patuljcima na prozoru. Ako je patuljak bio polegnut - dama je bila zauzeta.
Ivan Hrs je bio napisao:
"Blok kuća u Tkalčićevoj, bordel do bordela, ćetiri na okupu. Svaki ima svoju boju svjetla. Najelitniji i najskuplji je onaj 'kod zelene lampe'. U predvorju svira pijanist. Tu uglavnom dolaze oficiri i imućniji građani, đaci i studenti boljševika. Vojnici nemaju pristupa. Nisu djelovale samo u bordelima već i po barovima
Najpopularniji bar bio je 'Pick', koji je najprije bio u Novoj pivani u Draškovićevoj, a kasnije se preselio na Jelačićev trg 6, na polukat. Imao je najbolji i najskuplji program. A bio je popularan i 'Klub' u Ilici, preko puta Bregovite, današnje Tomićeve. Tu su se davale kabaretske predstave, do deset sati, a poslije muzika za ples do pet ujutro. Svi su barovi radili cijelu noć. 'Ritz' na početku Petrinjske otvoren je tridesetih godina, u njemu je svirao najpopularniji violinist u gradu, Vlahović, otac Helge Vlahović. Njega su cijenili i najveći glazbeni autoriteti. Kasnije je bio popularan Bego, koji je još šezdesetih godina svirao u Lovačkom rogu. 'Apolo-bar' bio je u Ilici, u dvorištu, gdje je danas 'Kerempuh'. To je prvi bar koji je imao program s domaćim artistima, pa je zbog toga jeftiniji od drugih, ali i skromniji komfor. Imao je tri separea, koji se nisu grijali, tako da su ljubavni parovi bili prepušteni vlastitoj toplini! Na uglu Palmotićeve i Vlaške, gdje se danas na rate prodaju plazme i LCD-i, bio je bar 'Bijela lađa'. Tu je svirala mandolinska muzika i točila se otvorena vina. A svi barovi su imali svoje stalne noćne dame, koje su goste vabile u separee. U svakom separeu obavezno je stajala boca šampanjca, a separe se nije posebno plaćao, bio je uključen u cijenu pića. Cijena prostitutke je bila po slobodnoj nagodbi. Barska prostitutka je bila i pet puta skuplja nego "štriherica" ili "štajgerica", tj. ulična prostitutka, a one su dežurale u Petrinjskoj, Palmotićevoj i Amruševoj. Barska dama je svoje usluge naplaćivala 250 i 300 dinara, a to je bila četvrtina učiteljske plaće" (ovaj citirani tekst je tekst g. Z. Milčeca)
Tako su svi imali korist od ovog posla, i svodnici i grad i prostitutke. Zato sam ja za legaliziranje ovog najstarijeg zanata jel to neće nikad moć prekinuti. A onda je bolje staviti pod kontrolu i dobivati dio novca od ovog posla. Zakaj se naši ne sjete toga i ne razmišljaju o tom, neam pojma.
foto:Ivan Brnčić
U Tkalči morete vidjeti skulpturu "Žena na prozoru" autorice Vere Dajht Kralj. Koja simbolizira 'noćne dame' koje su čekale mušterije na svojim prozorima i stavljena je između dva djela Kožarske.
Toliko od mene za ovaj post. Nadam se da je bio zanimljiv. Ako je negdje vidite grešku ili mislite da je neka informacija kriva, slobodno mi javite na mail (vidi lijevi stupac na blogu) :)
Post je objavljen 21.02.2012. u 23:29 sati.