Kao u slučaju infarkta srčanog mišića, otkinuti tromb iz širih krvnih sudova može, noSen krvnom strujom, dospjeti u neki ogra-nak plućne kucavice. Tada se u plućnoj krvnoj žili kucavici stvori krvno ognjište, veliko kao Iješnjak, a može se protegnuti i na cio plućni režanj. Ako takav čep (tromb) sadrži i zaraznih tvari, stvaraju se žarišta napunjena gnojem. U pluća mogu dospjeti ne samo talozi krvi (krvne tekućine) nego i mast. Začepljenja mašću nisn baš rijetka. Nastaju kao posljedica slomljenih kostiju, za jakog prignječenja potkožnog masnog tkiva ili poslije operacije na kostima. Iz koštane moždine mast ulazi u otvorene krvne sudove te, nošena krvnom strujom, dospijeva u pluća.
Svako začepljenje pluća može biti smrtonosno, osobito ako je veći dio pluća zatvoren. Začepljenje glavne plućne kucavice može odmah izazvati smrt, tzv. smrtnu kap. Uzrok čestim smrtnim slu-čajevima nastaje kad bolesnici, nakon uspješne operacije, kad je već i rana zacijelila, ustaju i misle da su ozdravili. Začepi li se manji krvni sud, naglo se javlja nestašica daha i probadajuća bol, a izbaci se i nešto krvi na usta.
Llječenje
Liječenje se sastoji u dijetalnoj ishrani i umjerenom životu. Umjesto vode potrebno je piti slab čaj pripremljen od jednako po-miješanih količina vrbove kore i lincure. Dopušteni su svi svježe ocijeđeni voćni sokovi bez zaslađivanja i uz dodatak 1 srednje žlice svježe ocijeđena limimovog soka.
Iz jelovnika izbaciti zaprške, konzervirane prerađevine, jaku hranu i masti životinjskog porijekla. Odbaciti, također, cigarete, alkohol i cmu kavu.
Vrijeme provoditi na prozračenom mjestu i što više ležeći.
UPALA PLUĆA (PNEUMONIJA)
Upala pluća je bolest koja se pojavljuje u svakom godišnjem dobu, ali je ipak najčešća u jesen i zimi. Kada zavladaju prehlade i upale bronha, nastupa i upala pluća koju uzrokuju bakterije. Upala pluća nije prijemčiva bolest, iako su njezini uzročnici bakterije. Naime, neke bakterije žive u Ijudskom organizmu i nisu opasne sve dok se na neotpomom tlu ne razmnože. Upala, inače, zahvaća uglavnom samo jedan dio pluća. Bolest obično počinje prehladom. Ukoliko je bolest zahvatila plućno tkivo bliže površini, redovito dolazi do lakog nadražaja plućne maramice.
Upala pluća najčešće počinje iznenada, i to jakom drhtavicom. Toplina tijela doseže i više od 40'C. Uz to slijedi otežano disanje i bol u prsima. Bol se očituje u vidu probadanja, a popraćena je kašljem. Ispočetka je kašalj težak i naporan, što jako muči bolesnika. Ispljuvak je Ijepljiv, pjenušav, a često i s tragovima krvi. Ako se upala pluća ne liječi, povišena toplina tijela obično traje sedam dana. Nakon toga temperatura padne. To se prije nazivalo krizom. Pad temperature znači da je bolest krenula na bolje. Djeca i mlađi Ijudi imaju veće temperature, a iznemogli starci niske, što ne znači da je u starih Ijudi bolest u blažem obliku. Naprotiv, u njih se bolest pojavljuje redovito u težem obliku. Danas se pneumonija uspješno liječi antibioticima.
Liječenje
Sastav čaja:
30 g koprive
30 g cvjetova zovine
30 g stabljike plućnjaka
20 g stabljike majčine dušice
20 g stabljike timijana
20 g listova muške bokvice
20 g stabljike jagorčevine
20 g listova i cvjetova podbijela
20 g stabljike bijele gorčice
20 g imele
20 g listova i cvjetova kantarije muške
Pripremanje i primjena čafa:
Trave jako usitniti, zajedno smiješati i u 1 litru proključale vode staviti 10 g mješavine trava, zatim, kuhati poklopljeno 2 minute i poklopljeno hladiti. Hladan čaj procijediti u bocu i zaslađen me-dom piti po 1 dcl u jednakim vremenskim razmacima, a ukupno dnevno popiti 1 litru čaja.
Kod teže upale pluća čaj pripremiti tako da se u 1 1/2 litru prokuhane i ohlađene vode stavi 20 g iste mješavine i namoči preko noći. Ujutro tome dodati 10 jušnih žlica meda i kuhati na tihoj vatri 2 minute. Hladiti poklopljeno, procijediti u bocu, dodati svježe iscijeđeni sok iz 1 limuna srednje veličine i svakih 1/2 sata piti po 1/2 dcl.
Tri puta dnevno, uglavnom uz drugo jelo, jesti po 1 jušnu žlicu meda i mladog masla (maslaca). To se može namazati na kruh i tako jesti. Jesti, inače, što više crvenog luka (glavica) i to svježeg» kuhanog ili pečenog. Češće jesti kaloričnu hranu. Između glavnih obroka jesti slaninu s bijelim lukom.
Od struka do vrata, nešto više grudi i ispod rebara, tijelo nama-zati s malo vinskoga octa i jako trljati kako bi se posušilo. Nakon toga tijelo namazati neslanim kozjim lojem, ili neslanim svinjskim salom, tj. mašću, i to dobro utrljati i utopliti se.
Prostorija u kojoj se bolesnik zadržava treba da bude prozračena i umjereno topla.
Post je objavljen 20.02.2012. u 11:19 sati.