Marketing
Plastična ambalaža – najbolji izbor za okoliš
U zadnjem broju časopisa Polimeri , vrlo zanimljiv članak objavila je gđa. Maja RUJNIĆ-SOKELE. Kako je članak upravo u smislu ovog bloga i nastojanja prikazivanja plastike, a posebno plastične ambalaže, kao najprihvatljivijeg izbora za nas i okoliš, prenosim ga u cijelosti.
Originalni članak možete pročitati na sljedećem LINKU
Plastična ambalaža – najbolji izbor za okoliš
Plastika je važan materijal u modernom životu. Plastični proizvodi poboljšavaju kvalitetu života, a mnoge procjene životnog ciklusa pokazale su da istodobno čuvaju prirodne resurse i štite okoliš, suprotno uvriježenom mišljenju javnosti. Zemlja se suočava sa sve većim porastom stanovništva, a potrebe za pitkom vodom, hranom i energijom sve su veće.
Plastika štiti potrošače u raznim područjima, a jedno od najvažnijih je ambalaža. Zbog brojnih prednosti više od 50 % proizvoda pakira se u plastiku, a pritom je ona odgovorna za samo 17 % ukupne mase ambalaže. (1) Inovacijama na području polimernih materijala i postupaka njihove preradbe masa ambalaže sve se više smanjuje. Plastični čep za bocu za vodu danas je mase 1,8 g, u usporedbi s 3,1 g od prije dvadeset godina, a PET boca za vodu, danas mase 25 g, bila je prije 20 godina mase 40 g. (2) I toliko proganjane plastične vrećice danas su 70 % lakše nego što su bile prije 30 godina. (3) Pakirani u plastičnu ambalažu, proizvodi do potrošača dolaze neoštećeni, propisno zatvoreni, održani pri propisanoj temperaturi, a kada se radi o prehrambenim proizvodima, i produljene svježine. Plastična ambalaža održava hranu svježom i sigurnom za uporabu, sprječava kvarenje i bacanje hrane, produljuje vijek trajanja prehrambenih proizvoda, čime se štedi energija i smanjuje emisija stakleničkih plinova.
Inovativna plastična ambalaža
U posljednjem desetljeću razvijeni su tzv. barijerni sustavi koji produljuju vijek trajanja proizvoda, posebno vezano za sprječavanje ulaska kisika kroz pakovanje. Prilagodljivost plastike tu posebno dolazi do izražaja, s obzirom na to da se mogu načiniti kombinacije slojeva različitih materijala ovisno o potrebama proizvoda i o samim svojstvima plastičnih materijala, npr. nepropusnosti na kisik i vlagu, mehaničkoj čvrstoći, pogodnosti za tiskanje itd. Jedan od novijih primjera poboljšanja nepropusnosti je Nanolok™ PT, vodena suspenzija nanodispergiranog silikata i poliesterskoga kopolimera, koji se rabi kao barijerna prevlaka koja se nanosi na PET fi lm, a pruža najvišu razinu barijernosti u usporedbi s danas dostupnim polimernim prevlakama na tržištu. Barijernost ambalaže s prevlakom Nanolok čak je 100 puta viša u usporedbi s ambalažom bez prevlake. (4)
Plastična ambalaža sve je lakša, čime se smanjuje ukupna masa proizvoda, a to dovodi do smanjenih emisija CO2 zbog transporta. Brojne procjene životnog ciklusa spremnika za napitke pokazale su kako je PET boca idealan izbor sa stajališta zaštite okoliša. Osim što su dosta lakše od alternativnih materijala, primjerice stakla, PET boce se na kraju svojega životnog vijeka i uspješno recikliraju. No PET boce ne zamjenjuju samo staklene nego i metalne spremnike, pa tako lagan jednokratni spremnik za pivo Petainer Keg (slika 1) zamjenjuje metalnu bačvicu, a načinjen je od PET-a s upijalom kisika koje sprječava ulazak kisika i smanjuje gubitke CO2. Bačvica može biti volumena 15, 20, 30 ili 40 L, a do pivovare se doprema kao pripremak za injekcijsko razvlačno puhanje ili u svojem konačnom obliku zajedno s dijelovima za punjenje. PET bačvica lakša je od uobičajene metalne bačvice, pa se u jednom vozilu može transportirati 20 do 30 % više piva u usporedbi s transportom uobičajene metalne bačvice, a na kraju primjene može se reciklirati kao i uobičajena PET boca.(5)
SLIKA 1 – Plastična jednokratna bačvica za pivo Petainer Keg (6)
Plastika je pogodna za bilo koju vrstu ambalaže, tanku ili debelu, krutu ili savitljivu, osiguravajući maksimalnu zaštitu uz minimalan utrošak materijala. Može se oblikovati u bilo koji oblik, kao što je npr. spremnik Cubis u obliku kocke, inovativni spremnik s tzv. fl ip-top poklopcem (slika 2). Osnovna prednost ekstruzijski puhanih spremnika od PE-HD-a ili PP-a, koji su za sada volumena 0,25 L (no u planu su i volumeni od 0,5 L i 1 L), njihova je mogućnost slaganja. Tako tri spremnika Cubis volumena 0,25 L poslagana u visinu zauzimaju jednak prostor kao i jedna uobičajena PET boca volumena 0,5 L, što ih ne čini samo pogodnijima za transport nego zauzimaju i manje mjesta na policama trgovina. U spremnike Cubis pakira se švedsko energijsko piće na osnovi zelene kave i guarane. (7)
Utjecaj plastične ambalaže na okoliš
Kao i pri svakoj proizvodnji, tako se i pri proizvodnji plastične ambalaže troši energija i materijali. Izvori energije najčešće su fosilna goriva, koja su povezana s ispuštanjem stakleničkih plinova. Ali, ako bi se plastična ambalaža zamijenila ambalažom od alternativnih materijala, trošilo bi se više energije i više bi se stakleničkih plinova emitiralo u okoliš. Posebno su važne uštede energije koje plastična ambalaža ostvaruje u fazi primjene, čak i bez usporedbe s alternativnim materijalima. Utjecaj plastične ambalaže na okoliš preuzet je iz izvještaja Utjecaj plastike na potrošnju energije i emisije stakleničkih plinova u Europi, koji je objavljen u časopisu Polimeri 2/2010. (8)
SLIKA 2 – Cubis – spremnik za napitke neuobičajena oblika (7)
Ciljevi analize bili su sljedeći:
- proračunati potrošnju energije i emisije stakleničkih plinova tijekom cijeloga životnog ciklusa ambalaže u slučaju da se plastična ambalaža u Europi (EU-27) zamijeni alternativnim ambalažnim materijalima dostupnima na tržištu
- objasniti zbog čega sadašnja primjena plastične ambalaže načinjene od fosilnih goriva, nafte i prirodnog plina, pozitivno pridonosi ciljevima energijske učinkovitosti i zaštite klime
- formalno potvrditi da primjena plastične ambalaže u velikom broju slučajeva čuva resurse, tijekom cijeloga životnog ciklusa
- proučiti i druga važna pitanja vezana za potrošnju energije i emisije stakleničkih plinova poput primjene biorazgradljive plastike i posljedica različitih načina oporabe plastičnog otpada.
Cilj analize nije bio dokazati ukupnu superiornost plastike. Svaki ambalažni materijal ima svoje prednosti u određenoj ambalažnoj primjeni, a često je najučinkovitije rješenje kombinacija različitih vrsta ambalažnih materijala.
Proračunski model
Kako bi se dobio model za teorijsku zamjenu plastične ambalaže, ukupno tržište plastične ambalaže podijeljeno je u sedam područja (tržišni udjeli unutar područja plastične ambalaže su u zagradama): mala pakovanja (7,7 %), PET boce za napitke (12 %), ostale boce (6,1 %), ostala kruta pakovanja (31,8 %), stezljivi i rastezljivi filmovi (10,8 %), vrećice za nošenje (3,3 %) i ostala savitljiva pakovanja (26,1 %). Unutar navedenih područja istraženo je 57 proizvoda, uključujući sljedeće:
- plastiku: PE-LD, PE-LLD, PE-HD, PP, PVC, PS-E i PET
- alternativne ambalažne materijale: bijeli lim, čelik, aluminij, staklo, valoviti karton, karton, papir, složence s papirnatom osnovom, drvo.
Udjeli alternativnih ambalažnih materijala pri teorijskoj zamjeni plastične ambalaže prikazani su na slici 3.
SLIKA 3 – Udjeli ambalažnih materijala pri teorijskoj zamjeni plastične ambalaže (9)
Supstitucijski model razvio je njemački institut GVM na temelju 32 kategorije ambalaže, više od 70 različitih materijala i podatkare koja sadržava više od 26 000 skupina ambalažnih materijala, veličina, volumena i masa. Podatci o fazi proizvodnje plastične ambalaže većinom su preuzeti iz tzv. ekoprofila, koje sakuplja i objavljuje PlasticsEurope, a podatci o proizvodnji alternativnih materijala preuzeti su iz podatkare Ecoinvent.
Rezultati analize
Rezultati istraživanja (slika 4) pokazali su da bi zamjenom plastične ambalaže nekim drugim ambalažnim materijalima:
- masa ambalaže porasla 3,6 puta
- potrošnja energije porasla 2,3 puta, odnosno 1 240 GJ/god., što je ekvivalentno količini od 27 Mt nafte u 106 vrlo velikih tankera ili energiji koja može zagrijati 20 milijuna domova
- emisije stakleničkih plinova porasle 2,7 puta,odnosno 61 milijun tona CO2-ekvivalenta godišnje, što je usporedivo s emisijama koje ispušta 21 milijun vozila ili cijela Danska.
Glavni razlozi takvih rezultata su sljedeći:
- plastična ambalaža u većini slučajeva s bitno manjom masom omogućuje istu funkciju kao i alternativni ambalažni materijal. To dovodi i do manje potrošnje energije i niže emisije po funkcijskoj jedinici.
- korist u fazi uporabe (spriječeni gubitci hrane, manja potrošnja energije u transportu)
- korist od recikliranja plastične ambalaže često je veća nego kod alternativnih materijala jer je većina koristi od recikliranja alternativnih materijala već sadržana u podatkarama za proizvodnju.
Svih sedam vrsta plastične ambalaže u prednosti je pred alternativnim materijalima, posebno boce za napitke, stezljivi i rastezljivi fi lmovi i ostala savitljiva ambalaža (slika 5). Ostala kruta ambalaža i mala pakovanja zahtijevaju više energije za proizvodnju od alternativnih materijala, no njihova prednost dolazi do izražaja u fazi uporabe i gospodarenja otpadom. Glavni zaključci istraživanja ne mijenjaju se ni onda kada se u proračun uključi recikliranje. Čak i bez recikliranja, tijekom cijeloga životnog ciklusa plastična ambalaža i dalje emitira manje stakleničkih plinova od alternativnih materijala.
Ravnoteža ugljika (definirana kao količina stakleničkih plinova koja se neće emitirati zbog uporabe plastičnih proizvoda prema količini stakleničkih plinova koja će se emitirati tijekom njihove proizvodnje) tržišta plastične ambalaže u Europskoj uniji iznosi oko 5, što znači da je korist od primjene plastične ambalaže pet puta veća od emisija stakleničkih plinova tijekom uporabe i recikliranja.
SLIKA 4 – Posljedice zamjene plastične ambalaže alternativnim ambalažnim materijalima na masu ambalaže, potrošnju energije i emisije stakleničkih plinova (9)
SLIKA 5 – Posljedica zamjene plastične ambalaže alternativnim ambalažnim materijalima na emisije stakleničkih plinova (9)
Važnost utjecaja ambalaže na okoliš u većini se slučajeva precjenjuje. Samo 1,7 % ukupnoga potrošačkog ugljikova traga vezano je za sva kućanska i trgovačka pakovanja u EU-27 (slika 6), od čega na plastičnu ambalažu otpada samo 0,6 % prosječnog ugljikova traga europskog potrošača (bez uzimanja u obzir koristi vezane za fazu uporabe plastične ambalaže). Godišnji ugljikov trag plastične vrećice ekvivalentan je od 0,14 do 0,3 promila prosječnoga potrošačkog ugljikova traga ili između 13 i 26 km vožnje. Dakle, svako osobno vozilo koje prijeđe 13 km ispuni godišnji trag ugljikova dioksida polietilenske vrećice.
SLIKA 6 – Potrošački ugljikov trag (9)
Zaključak
Plastični proizvodi, a posebno plastična ambalaža, uz današnji su način života nužni. Plastična ambalaža je izdržljiva, neslomljiva, lagana, higijenska, za proizvodnju i transport troši se manje energije u usporedbi s drugim ambalažnim materijalima, a brojne procjene životnog ciklusa pokazale su da je najčešće najbolji izbor. No bez obzira na sve nabrojene prednosti, koje su nebrojeno puta dokazane, u javnosti se primjećuje sve veća nesnošljivost prema plastici, posebno plastičnoj ambalaži, a napadi na plastiku i plastične proizvode periodički se ponavljaju. Na žalost, u većini slučajeva napisi su prepuni netočnih i znanstveno neutemeljenih podataka, kojima je svrha nepotrebno sijanje panike i širenje negativnog imidža plastike u javnosti. Vjerojatno nijedan proizvod nije toliko stigmatiziran kao što je to polietilenska vrećica. Istodobno, u svijetu postoji mnogo proizvoda u koje bi se isto tako moglo uprijeti prstom i prozvati ih zbog problema s okolišem. Neosporno je da se današnja uporaba plastičnih vrećica može smanjiti, a odbačene u okolišu vrlo su vidljive, no time se ne može opravdati velik publicitet koje (pre)često dobivaju kao najveći ekološki problem današnjice.
Umjesto zabrana treba naći praktično rješenje problema u smislu poboljšanja kulture postupanja s otpadom te ići u smjeru razvoja sustava odlaganja, sakupljanja i oporabe plastičnog otpada. Jedan od dobrih koraka u tome smjeru nedavno je postavljanje crno-žutih spremnika za odlaganje otpadne plastične ambalaže na području grada Zagreba.
UPOTRIJEBLJENA LITERATURA:
1. Packaging, www.plasticseurope.org/use-ofplastics/packaging.aspx, 27.11.11.
2. Packaging: high-tech in the shopping trolley,
www.plastics-themag.com/dossier/100/index.html?page_id=151, 27.11.11.
3. Consumer protection - www.plasticseurope.org/plastics-sustainability/consumer-protection.aspx,27.11.11.
4. Nanolok Technology for High Barrier Applications, - www.inmat.com/tech-packaging.shtml
5. One way PET keg for beverages, - www.petainerkeg.com/en.html, 3.12. 11.
6. Petainer keg wins OBAL ROKU- the Czech packaging award,
www.smye-holland.com/SmyeHolland_NewsDetail.aspx?PressRelease=3064, 3.12.11.
7. Square in a good way, - cubis.se/wp-content/uploads/2009/11/Cubis_B2B_Brochure.pdf, 3.12.2011.
8. Rujnić-Sokele, M.: Doprinos plastike zaštiti klime,Polimeri 31(2010)2,
www.fsb.unizg.hr/polimeri/fi leopen.php?id=1028
9. Brandt, B., Pilz, H.: The impact of plastic packaging on energy consumption and GHG emissions, Denkstatt GmbH, 2011, - www.plasticseurope.org/cust/documentrequest.aspx?DocID=50781,
3.12.2011.Dermantes et, coenat, quam estilic avo
Pripremila: Maja Rujnić Sokele
Post je objavljen 06.02.2012. u 19:37 sati.