Marketing
MONOGRAFIJA O GRAŠEVINI
MONOGRAFIJA
KUTJEVAČKA GRAŠEVINA
Sredinom siječnja, točnije 17. 1. U Zagrebu je predstavljena dvojezična hrvatsko- engleska monografija KUTJEVAČKA GRAŠEVINA, koju je napisala grupa autora koji su stručnjaci za vinarstvo, vinogradarstvo i eneologiju i to N. Mirošević, I.Vranić, V.Soldo Čamak, T.Božičević, V.Jelaska, E.Maletić, D.Premužić, Z.Ivanković, B. Brkan, M.Ričković i J.Bolić. Vina vinogorja Kutjevo jedna su od najkvalitetnijih vina u Hrvatskoj , a graševina je najraširenija sorta, ne samo u kontinentalnom dijelu Hrvatske, već opoćenito u Hrvatskoj. U Slavoniji je toliko popularna da je se može nazvati vinskim sinonimom te regije, a u Kutjevačkom vinogorju zastupljena je sa čak 60%. Ostale su sorte Pinot sivi, Chardonnay, Rajnski rizling, Sauvignon bijeli, Traminac. Od crnih sorata tu su Zweigelt, Frankovka, Portugizac, Merlot, Pinot crni, Cabernet sauvignon i u posljednje vrijeme Syrah.
Predstavljači monografije
Kvalitetno područje za uzgoj vinograda, a time i dobrih vina je Zlatna dolina, prozvana tako zbog zlatne boje vinograda na obroncima Krndije, Papuka i Požeške gore u vrijeme berbe. Zbog geografske pozicije, gdje se od sjeverozapada ide prema istoku, gdje ima više topline i sunčanih sati, zbog tla, klime i mikroklime tu se ističe vinogorje Kutjevo, a koje teritorijalno pripada gradiću Kutjevu.
Grad Kutjevo
Zbog prirodnih uvjeta u Požeškoj kotlini, tu su još Iliri uzgajali vinovu lozu, a uzgoj je unaprijeđen dolaskom Rimljana. U 13. stoljeću su u Požeškoj kotlini postojala brojna vlastelinstva, a na lokaciji današnjeg Kutjeva bila je vrlo utjecajna opatija De Gotho. Cisterciti dolaze na to područje i rade tu 1232. veliki vinski podrum. No kroz povijest vinogradarstvo zapada u krizu posebno u vremenu otomanskog osvajanja. No veliki početak vinogradarstva počinje oko 1898. kada se počinju podizati nasadi, a važna sorta tada je bio Zelenac, osnivaju se matičnjaci i rasadnici, a sadni materijal se uvozi.
Vinari i vinogradari kutjevačkih vinograda
Kutjevačko vinogorje proteže se danas smjerom istok-zapad južnim padinama Krndije u dužini od 55 kilometara, te dijelom i južnim padinama Papuka. Pod vinogradom je oko 1750 ha na nadmorskoj visini od 200 – 400 metara, na inklinacijama od 10 -45% te na pjeskovito glinastom tlu i kamenito-pjeskovitom tlu.
Vinari Vinogorja Kutjevo spadaju među najcjenjenije u Hrvatskoj. Među njima su Ivan Enjingi, Vlado Krauthaker, Martina Hora itd.
Predstavljanje monografije popratile su svojom svirkom tamburašice sastava „Gavaruše“. Monografiju je izdao Golden Marketing –tehnička knjiga iz Zagreba.
Ženski tamburaški sastav Garavuše
Post je objavljen 05.02.2012. u 16:54 sati.