Pregled posta

Rječnik numizmatičkih pojmova – slovo „R“ (r – ryal)

Glossary of Numismatic Terms
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.


R
Oznaka na novcu za kovnicu Roma, Orleans, Rio de Janeiro.

RAČUNSKI NOVAC
Obračunska veličina, koja nije kovana kao realni novac, već je bila idealna i služila je za obračunavanje sitnijega, stvarno kovana novca. Uveden je zbog kvarenja sitna novca u odnosu na krupni, koji je manje i rjeđe kovan, te ga je zato bilo i manje u prometu.

RADNE MARKE
Seljaci, koji su boravili na dobrima aristokratskih obitelji, bili su obavezni na određeni rad (rabotu) za svoje gazde, od čega su bili oslobođeni tek zakonom iz 1848. godine, čl. IX, kada je ban Jelačić ukinuo kmetstvo. Rabota je obračunavana kao ručni rad ili rad na pod vozu. Kao potvrdu za obavljeni rad kmet je primao rabotnu radnu marku, i na osnovi njih na kraju se godine obavljao godišnji obračun. Marke su bile vrijednosti od 2, 1, 3/4, 1/2, i 1/4 radnog dana. R. M. za ručni rad obilježavane su bile rukom ili srpom (sigillum manuale), a za podvoz kotačem (sigillum iugallae). Mnoge su R. M. označavane grbom gospodara, a načinjene su bile od željeza, mesinga, stakla ili papira. Natpisi na njima su latinski, njemački ili mađarski.

RAGUSINO
Naziv za srebrni dubrovački novac “vižlin”, koji je bio u upotrebi do 1800. g.

RAITGROSCHEN
žeton u obliku novca (groša). Počeo se upotrebljavati u XIII st. u Francuskoj, a služio je za računanje na računskoj tabli. U XIV st. R. se upotrebljavao i u okolnim zemljama, a u pojedinim velikim trgovačkim centrima (Augsburg, Nurnberg) kovao se i serijski po narudžbi države ili privatnika.

RAJNIŠ RAINCKI, RATNIČKI, RANCKI
Narodni naziv za rajnski gulden ili floren, koji se kuje od 1524. g. i čija je vrijednost u drugoj polovici XVIII st. bila 20 groševa ili 60 krajcara.

RAMEZINO
Bakreni novac u vrijednosti 3 folara, koji su kovali Normani u južnoj Italiji za vrijeme Rogiera II u prvoj polovici XII st. Težina mu je bila 10,6 - 10,8 gr. i 15 R = 1 bizant, 20 R = 1 tari, 8 R = 1 srebrni ducato.

RAND
Novčana jedinica Južne Afričke Republike od 1961. g. 1 R = 100 centi. R. je novčana jedinica i u Namibiji i Svazilandu.

RANDDUKATEN
(od njem. Rand - rub). Naziv za dukate, koji su imali obrađen rub. Pojavili su se u Njemačkoj početkom XVIII st. Naziv je upotrebljavan i u XIX st. u Austriji za dukate, koji su zbog upotrebe izgubili nešto od svoje propisane težine, ali ne više od 0,l%.

RAPPEN
Prvobitno njemački srebrni novac tipa pfeniga, koji je bio u upotrebi u gornjorajnskim oblastima u XIV-XVI st. Vrijednost i težina mijenjala mu se zavisno od mjesta i vremena izdavanja. U XIV st. je bio jednak s pfenigom, a kasnije postaje naziv za novac u tzv. Rapenskom novčanom savezu (Rappen Munzbund), koji je po vrijednosti bio jednak 2 tadašnja pfeniga, dok je njegova polovica (stabler) vrijedan 1 pfenig (na osnovi dogovora između gradova Freiburg, Kolmar, Basel, Brisach i dr. iz 1403. g.).
R. je također naziv i za pfenige grofovije Rapalstein. Težina R. u 1399. g. bila je 0,35 gr. Težina R. Rapenskog saveza iznosila je 1425. g. 0,49 gr, u 1498. g. 0,38gr, a u 1533. g. 0,49 gr. Postoje 4 osnovna tipa kovanja:
1) grada Basela sa šljemom i španjolskim grbom;
2) grada Freiburga s glavom orla i grbom;
3) grada Kolma-ra sa zvijezdom zornjačom i grbom;
4) grada Brei-sacha sa 6 planinskih vrhova i grbom.
Od 1799. g. R. je opčešvicarski novac. 1 R = 0,1 batzen = 0,01 švicarski franak. Od 1850. g. 100 R 1 švicarski franak.

RATHAUSTALER
Naziv za talir grada Nurnberga, koji je kovan u XVIII st. Na aversu je gradska vijećnica, pokraj koje sjedi boginja, pokroviteljica grada, a na reversu je panorama grada. Na jednoj varijanti vrata su vijećnice otvorena, a na drugoj zatvorena.

RATNI NOVAC
kovan je za vrijeme ratova u raznim krajevima, i razlikuje se od ostala novca po kvaliteti izradbe, koia je vrlo loša, te prikazima i natpisima na njemu. Kovan ie, primjerice, u doba Tridesetogodišnjeg (1618.-1648.) i Sedmogodišnjeg rata (1756.-1763.), te u doba Prvog i Drugog svjetskog rata.

RAUTENGROSCHEN
Naziv majsensko-tiringijskog šildgroša. na kojem je štit s grbom i vijencem od rutvice. Hercog Saksonije i grof Tiringije Wilhelm III (1440.-1482.) počeo je kovati ovaj novac 1457. g. u Goti. Težina mu je bila 2,8 gr srebra.

RAUTENHELLER
Jednostrani heler kovan od sredine XV st. u Saksoniji i Tiringiji za Wilhelma III (1440.-1482.), težine 0,24 gr. Na njemu je štit s grbom, vijencem od rutvice i slovom “W” iznad.

REAL
Španjolski srebrni novac, a također i novčano-obračunska jedinica. Kovanje R. težine 3,48 gr počelo je po ugledu na francuski groš približno u XIV st. Pojavom španjolskog talira (peso) za vrijeme Ferdinanda i Izabele (1479.-1516.) R. je 1/8 njegove vrijednosti. U XVII st. 1 R = 720 pesa. Posljednji R. iz 1864. g. imao je težinu od 1,3 gr.
Istodobno s kovanjem španjolskog počelo je kovanje i portugalskog R. ili reisa. Njegovo je kovanje u početku bilo stabilno i u pogledu težine i kvalitete srebra. Za vrijeme Alfonza V (1438.-1481.) težina mu je bila 3,22 gr. Od 1543. g. počeo se kovati bakreni R.
U Nizozemskoj je od 1487. do 1488. g. kovan R. težine 7 gr, a od 1586.-1655. g. težina mu je jednaka težini talira Filipa II 34,025 gr. Kovani su i zlatni R.

REBELLENTALER
Naziv prvog iz niza satiričnih talira, kojeg je 1595. g. kovao hercog Henrich Julius od Braunschweiga-Wolfenbüttela, u spomen svoje pobjede. Na aversu je prikazan šumski čovjek i pas koji leži, a naokolo je opis. Na reversu je simbolična slika, a naokolo su 12 grbova.

REFORMATIONSMÜNZEN
Opći naziv za sav novac, koji je kovan u spomen Reformacije, počevši od XVI st, a kovan je povodom Augsburškog mira iz 1530. g, religioznog mira iz 1555. g, Tridesetogodišnjeg rata (1618.-1648.) i drugih događaja, a također i u spomen pojedinih ličnosti: Hus, Kalvin, Fridrih Mudri i dr. Posebno ih je mnogo iskovano u čast Martina Lutera.

REGENSBURGER , RATISPONENSER.
Srebrni denar, koji se počeo kovati 1290. g. u Regensburgu za hereoga Otona III i Heinricha, biskupa grada. Na aversu je prikazan hercog između slova “H - O” (Heinrich - Otto), a na reversu hercog i biskup. Ovaj je tip novca bez većih izmjena kovan u XIV st. i u drugim njemačkim državama. Prvobitna mu je težina bila 0,825 gr. Od sredine XIV st. težina mu je pala na 0,7 gr, a pala je i kvaliteta srebra. U 1354. g. 1 R = 4 helera = 2 virzburška pfeniga. Krajem XIV st. R. je ustupio mjesto drugim tipovima pfeniga.

REGENTSCHAFTSMÜNZE
Naziv za novac s imenom vladara i imenom regenta, koji je vladao umjesto vladara. To je, primjerice, novac Hessen-Darmstadta od 1831. do 1847. g. s imenom Wilhelma II (1821.-1847.) i imenom regenta Friedricha-Wilhelma (1847.-1866.). koji je iz političkih razloga bio regent svom ocu. Kružna legenda na novcu iz 1840. g. glasi: WILH(elm). II. KUREF(urst) U(nd) FRIED(rich). WILH(elm) KURP(rinz). U(nd)
MITREGENT.
U Badenu je 1852.-1856. g. Friedrich I (1856.-1907.) bio regent svom maloljetnom bratu Ludivigu. Kružna legenda na duplom taliru iz 1852. g. dasi: FRIEDRICH PRINZ UND REGENT VON BADEN.

REKTORAL
Naziv za dubrovački talir, kovan od 1743. do 1799. g. umjesto talira s likom sv. Vlaha. Nazvan je zbog prikaza dubrovačkog rektora (kneza) na aversu. Naokolo je natpis: RECTOR REIP RHAGVSIN. Ovaj je novac nazivan još i VIŽLIN.

REGIMENTSTALER
Narodni naziv za talir u obliku medalje carskog grada Ulma iz 1622. g. Na aversu je panorama grada, a na reversu anđeo s 8 štitova, na kojima su grbovi tajnih savjetnika grada, koji su upravljali gradom.

REICHSBANKNOTE
Papirnate novčanice, koje je emitirala Njemačka carska banka od 1876. pa do 1914. g. Imale su zlatnu podlogu. R. se nazivaju i kreditne novčanice, koje su emitirane od 1924. g. ali koje nisu imale zlatno pokriće.

REICHSDUKATEN
Naziv za dukate, koji su kovani u Njemačkoj na osnovi Augsburškog carskog novčanog zakona od 1559. g.

REICHSGULDINER
Njemački srebrni talir, koji se počeo kovati na osnovi Augsburškog carskog novčanog sustava iz 1559. g. Težina mu je bila 24,62 gr a vrijednost 60 krajcara. R. je bio uveden kao ekvivalent zlatnom guldenu (njem. Goldgulden). Na aversu su različite predstave, koje naglašavaju pravo kovanja. Na reversu je carski orao s jabukom i brojem “60” na grudima.

REICHSMARKA
Novčana jedinica Njemačke od 1924. do 1948. g. Tada je postala skoro bezvrijedna.

REICHSTALER
počeo se kovati u Njemačkoj 1566. g. Početna mu je težina bila 29,23 gr i vrijednost 68 krajcara. Uslijed kvarenja krajcara vrijednost R. je porasla na 72 (krajcara, a od 1580. g. na 90 krajcara. Na aversu se nalazi lik vladara ili grb države ili grada. Na reversu je carski orao bez oznake vrijednosti, za razliku od Reichsguldena. Od 2. pol. XVI st. R. je postao osnovni trgovački novac i bio je rasprostranjen i u mnogim drugim zemljama. Za vrijeme dok je R. bio kovan, Njemačka je bila podijeljena na zonu guldena i zonu talira. U južnoj Njemačkoj se i kasnije nastavilo računati na guldene i krajcare, dok se u sjevernoj računalo na talire i groše. R. je kovan do sredine XVIII st. Tada je zamijenjen Konvencionim talirom (njem. Konventionstaler).

REINOLDIGROSCHEN
Naziv za novac od 1, 1/2 i l/4 groša, kovanog u XV st. u gradu Dortmundu. Na aversu je glava zaštitnika grada sv. Rajnolda. Na reversu je carski orao i kružni natpis SANCTVS RAINOLDVS MARTIR-MONETA NOVA TREMONIENSIS. Nominala od 1 R. težila je 2,42 gr, imala promjer od 26 mm, a onaj od Vs R. težinu 1,05 gr i promjer od 22-21 mm. Kovanica od 1/4 R. težila je 0,68 gr, promjera od 16-15 mm.

REINOLDSGULDEN
Vrlo kvalitetni zlatni gulden hercoga Halderna i Julisa Rajnolda IV (1402.-1423.). Na aversu je Bogorodica, koja stoji između štitova s grbovima Halderna i Julisa. Na reversu je car Karlo, stoji sa skeptrom u rukama i maketom bogorodičine crkve. Težina mu je bila 1,96 gr.

REIS
(od real). Sitan novac Portugala od 1854. do 1911. g. Osim u Portugalu R. ie bio u prometu i u tadašnjim portugalskim kolonijama: Angoli (1870.-1915.) i Mozambiku (1877.-1916.). R. je bio novčana jedinica i u Brazilu (1854.-1942.). U jedan millreis išlo je 1000 reisa.
na vrh

REISETALER
Njemački naziv za danski talir u vrijednosti 6 maraka, koji je kovan povodom putovanja kralja ili članova kraljevske porodice po Norveškoj, koja je bila u uniji s Danskom. Na aversu se uvijek nalazio lik kralja i godina kovanja, dok je na reversu prikazan norveški lav. Na primjer: na taliru Frederika IV (1699.-1730.) na aversu je lik kralja i godina 1704, na reversu lav s helebardom. R. je kovan i za Kristiana VI (1730.-1746.) u godinama 1732./33, zatim Frederika V (1746.- 1766.) u 1749. godini i Kristiana VII (1766.-1808.) u 1788. g.

REITERDENAR
(njem. denar s konjanikom). U srednjovjekovnoj Njemačkoj opći naziv za sve denare na kojima je lik konjanika. Takvi su bili različiti denari markgrofa Brandenburga Albrechta II (1205.-1220.), Otona V (1267.-1298.), Albrechta III (1267.-1300.) i Hermana (1298.-1308.).

REMPELHELLER
Ironičan naziv za novi heler, kovan 1422. g. u Vroclavu. Na jednoj je strani prikazana glava sv. Ivana, koji je bio nalik na popularnog člana gradskog savjeta Remphela, pa su zato taj heler tako građani i nazivali.

RENSKI, RINSKI
Naziv austrougarskog guldena u Galiciji, u doba njene zavisnosti od Austro-Ugarske.

RENTENPFENNIG
Novčane nominale od 1, 2, 5, 10 i 50 pfeniga, emitirane od Njemačke rentne banke na osnovi Zakona od 8. XI 1923. g.

REPAR
U XVI st. Hrvatskom kola, uz ostali novac, i austrijski “batzen”, kovan u Salzburgu, sa slikom repe, zbog čega ima njemački naziv “RÜBENER”. Prema tom njemačkom nazivu taj se novac na području Hrvatske naziva REPAR, RIPAR, RAPAR.
U XVI i XVII st. tečaj mu je 4 krajcara ili 5 denara i 1 beč. U XVIII st. R. se obračunava s 5 denara ili “novca”, tj. 3 krajcara i 3 beča. Salzburški nadbiskup Leonard von Keutschach (1495.- 1519.) kuje te R., a repa je simbol u njegovu nadbiskupskom grbu.

REPUBLICAIN
U Njemačkoj rasprostranjen naziv za srebrni i zlatni novac I francuske republike i konzulata Bonapartea (1792.-1804.).

RESTITUIRANI NOVAC
Naziv za novac, na kojemu je reproduciran lik ili tekst nekoga ranijeg novca. Takav se novac javlja još u starom Rimu za careva Tita (79.-81.), Domicijana (81.-96.), Nerve (96.-98.), Trajana (98.-117.) i Trajana Decija (249.-251.), sa ciljem ovjekovječenja njihovih predaka ili prethodnika, ali i radi obnove sjećanja na raniji novac, kojega više nije bilo. Takav je novac bio vjerna kopija prošlih. Na reversu se obavezno nalazi ime cara, koji taj novac ponovno kuje. te skraćenica REST ili cijela riječ RESTITVIT.

REVERS
(franc. revers, engl. reverse, tal. revestitio, njem. rückseite ili kohrseite). Naličje na kovanom novcu ili medalji.

RIAL
Novčana jedinica više zemalja na Bliskom Istoku:
1. Irana, jednaka 100 dinara. U optjecaju se nalazi od 1930. g.
2. Jemenske Arapske Republike od 1963. g. U početku 1 R = 40 bukša, a zatim 100 bukša.
3. Saudijske Arabije, jednaka 20 kursa ili 100 halala. Srebrni R. se počeo kovati 1928. g. težine 19,96 gr čistog srebra.
4. Maroka, do 1959. g.lR= 10 dirhama.
5. Tunisa i Zanzibara.

RIEL
Novčana jedinica NR Kampučije. 1R = 100 sema.

RIDER
(engl. konjanik). Zlatni škotski novac, kovan za Jakova III i Jakova IV, težina 5,18 gr. Na aversu je prikazan kralj na konju s mačem u ruci, a na reversu je grb s krunom i križem te natpis SALVUM FAC POPULUM TUUM DOMINI (spasi svoj narod. Gospodine). Oko 1491. g. vrijednost mu je bila 23 šilinga. Za Jakova IV (1488.-1514.) kovane su i vrijednosti od 1/2 i 1/4 R.

RIGSBANKDALER
Novčana jedinica, koja je uvedena u Danskoj ukazom od 5. I 1813. g. Po vrijednosti je R. bio jednak polovici pređašnjeg Speciesdalera. Dijelio se na 6 marki, a marka se dijelila na 16 Rigsbankskillinga. U optjecaju je bio sve do uvođenja danske zlatne krune 1.1 1875. g.

RIGSBANKSKILLING
Novac u vrijednosti 1/96 Rigsbankdalera, a nalazio se u upotrebi u Danskoj od 1813. g. Kovane su vrijednosti od 32, 16, 4 i 3 R. od srebra, te vrijednosti od 2, 1, 1/2 i 1/5 R. od bakra.

RIGSBANKTEGN
Danski papirnati novac, tiskan za vrijeme financijskog bankrota države i poslije njega u 1813. g. Osim papirnatog novca tijekom 1813.-1815. g. kovan je i bakreni od 16, 12, 6, 4, 3 i 2 skilinga.

RIGSDALER
Naziv za srebrni gulden, po vrijednosti jednak taliru, koji se počeo kovati u Danskoj u doba kralja Ivana (1481.-1513.). U početku 1 R = 24 skillinga (1 1/2 marke), no kasnije mu je više puta mijenjana vrijednost. Povučen je iz optjecaja 1813. g.

RIJDER
Nizozemski zlatni novac, koji je prvi puta kovan u 1581. g. u Haldernu, a od 1583. g. kuje se i u Friziji. Onaj, kovan u Haldernu, težio je 3,408 gr, a kovan u Frislandu imao je istu težinu, samo što je postotak zlata bio manji. Na aversu je grb provincije, dok je na reversu konjanik. Od 1606. g. počeo se kovati novi R. koji je vrijedio 3 provincijalna R. Težina novog R. bila je 9,99 gr. Na aversu je grb Holandije s lavom, dok je na reversu grb provincije s konjanikom iznad. Novi R. služio je u trgovini s inozemstvom.

RIKSDALER
Švedski talirski novac, koji se počeo kovati po uzoru na njemački rajhstaler (REICHSTALER) za Gustava I Vaze (1523.-1560.). U početku mu je težina bila 29,4 gr. Od 1540. g. pa do 1830. g. težina je 29,3 gr. Oko 1530. g. vrijednost mu je iznosila 3, a od 1560. g. 4 marke. U XVII st. vrijednost mu je prerasla na 6 1/2 marke. U 1875. g. zamijenjen je krunom u odnosu 1:1.

RIMSKI NOVAC
je kovan od 290. g. pr. n. e. pa do 476. g. n. e. Kovano je više vrsta novaca različitih težina i od različitih metala.

RIN
Novčana jedinica Koreje početkom XX st. Jednaka je 1/2 puna ili 1/10 ehona. R. je bio i novčana jedinica u Japanu od 1872. g. jednak 1/10 sena ili 1/1000 yena.

RING
Novac u obliku prstena ili grivne. Pojavio se već u starom Egiptu. Na mnogim crtežima iz tog doba prikazan je trgovac, koji na vagi mjeri prstenje. I u Britaniji je upotrebljavan sličan novac prije rimske invazije. U novije vrijeme, u XVIII i XIX st. novac u obliku narukvice upotrebljavan je u Nigeriji. R. je obično izrađivan od bronce, a rjeđe od srebra.

RINGGIT
Malezijski naziv za španjolski dolar.

RIX-DOLLAR
Naziv za španjolski peso, koji je kovala Istočno indijska kompanija na Cejlonu poslije zauzimanja otoka u 1795. g. U početku je bio kovan od dobrog srebra, no od 1808. g. kuje se s 1/5 bakra. Vrijednost mu je bila 3 1/2 engl. šilinga, da bi u 1814. g. pala na 2 1/2 šilinga. U 1820. g. pojavio se novi tip R. vrijednosti 1 šiling i 9 pensa.

RIJEČKI PAPIRNATI NOVAC
Papirnati novac izdavan na Rijeci u 1848, 1849. i 1850. p. Od 17. X 1848. g. emitirane su vrijednosti od 5 i 10 krajcara. Novčanice su pačetvorinaste. U gornjem dijelu na sredini u ovalu je grb grada, lijevo od njega je broj novčanice, a desno počinje natpis, koji se nastavlja i ispod grba: BUONO / Per carantam 5 M. C. / DA ACCETARIS DIETRO SUPERIORI DISPOSIZIONI TUTTE / LE CASSE PUBBLICHE Dl FIUME E DA RELUIRSI DALLA / LOCALE CASSA MUNICIPA-LE VERSO NOTE DELLA BANCA / NAZIONALE Dl VIENNA. CALCOLATI BUONI DODICI PER / / UN FIORINO. FIUME 17 OTTOBRE 1848. / PER LA CASSA MUNICIPALE.
Ispod natpisa ili preko njega je potpis tintom. S lijeve strane vertikalno je oznaka vrijednosti na hrvatskom jeziku: 5 Krajcarah, dok je s desne strane na njemačkom: 5 Kreuzer Conv. M. Novčanica od 10 krajcara ista je s onom od 5, samo je promijenjena oznaka vrijednosti, koja je na obima označena crnom bojom na jednoj strani.
Veličina novčanice od 5 krajcara je 70-72 mm sa 100-102 mm, dok je veličina od 10 krajcara 72 sa 102 mm.
Druga emisija uslijedila je 8. V 1849. g. i emitirana je samo vrijednost od 3 krajcara. Isti tekst kao ranije počinje lijevo gore, dok je na desnoj strani označen prostor za redni broj. Tekst se zatim nastavlja. Slijedi datum: Fiume 8 Maggio 1849. / / Per la Cassa Municipale. Dolje ispod je s lijeve strane u ovalu gradski grb, dok je s desne strane potpis. Novčanice su veličine 56 sa 77 mm i tiskane su crnom bojom.
Treća emisija je izdana 1. V 1850. g. i emitirane su vrijednosti od 3 i 5 krajcara. Kod novčanice od 3 krajcara u okviru, u koji je ukomponirana oznaka vrijednosti (Car. 3 M. C.) nalazi se natpis: BUONO / per car. 3 m. c. / reluibile della-Cassa Muni-/ cipale, verso - Note bella / Banca Nazionale di Vienna. / FIUME 1 - Maggio 1850 / II Municipio.
U sredini novčanice nalazi se grb grada Rijeke. Natpis je tiskan crvenom bojom, a veličina je novčanice 50 sa 75 mm. Slična je ovoj novčanici i ona od 5 krajcara, osim što je na njoj prikazan drugačiji ornament i promijenjena vrijednost. Veličina joj je 55 sa 80 mm i tiskana je crnom bojom.
Na novčanicama se nalaze potpisi: Camerra, Malle, Munich. Peretti. Sve ove novčanice su bile u optjecaju do kraja 1853. g.

ROBUSTUSTALER
Narodni naziv za talir kovan u Brabantu od 1584. do 1585. g. Na nversu je grb Brabanta, na reversu je vojnik kraj lava i kružni natpis CONFORTARE ET'ESTO ROBUSTUS.

RODA
Portugalski novac, koji se upotrebljavao u portugalskim kolonijama u Indiji. Kovan je u XVI st. od legure 40% bakra, 25% cinka, 32%. nikla i 3% željeza. 1 R = 2 1/2 bazaruka. Od 1740. g. kuju se bakreni R. 1 rupia = 400 R = 750 bazaruka.
Na aversu je grb Portugala između slova G i A (Goa), na reversu je kotač sv. Katarine.

ROLLBARZEN, ROLLENBATZEN
Naziv za švicarski novac tipa batzena, koji je počeo kovati u XVI st. biskup Konstanze Hugo von Hoenlandenberg (1496.-1529.). Na njemu je prikazan grb sa 4 polja i 3 prstena ili svitka (njem. Rolle). Ponekad se tumači da naziv novca dolazi od prezimena majstora koji su kovali ovaj novac u Seletumu (Roll). Težina mu je bila 3,742 gr.
Po ugledu na švicarski R. sličan je novac kovan i u Italiji od pojedinih velikaša, a nazivan je ROLASSO. Težina talijanskog R. bila je 3,258 gr. a vrijednost 2 grossa.

ROMA
Prvobitno personifikacija grada Rima i Rimske države. Kult R. kao boginje, pokroviteljice Rima, ponikao je poslije podizanja hrama R. i Venere na Via sacra od cara Hadrijana (117.-138.). Glava R. sa šljemom prvo se pojavljuje na Aes grave. Roma se viđa i na aversu rana srebrna novca, koji se počeo kovati 268. g. pr. n. e. Na rimskom carskom novcu R. je prikazan sa šljemom i u pravilu sjedi na prijestolju, u desnoj ruci joj stoji Victoria, dok joj je u lijevoj koplje. Ponekad se prikazuje u stojećem stavu, no tada ima šljem, štit, koplje i kratki mač.

ROMANATUS
Naziv za bizantski zlatni novac. Naziv mu vjerojatno dolazi od imena cara Romana IV Diogena {1068.-1071.), za kojega je kovan.

ROMANOVSKA RUBLJA
Ruska srebrna rublja, koja je kovana povodom 300 godina dinastije Romanovih. Na aversu su prikazana poprsja Mihajla Fjodoroviča (1613.-1646.) i Nikole II (1894.- -19l7.). Na reversu je carski orao i godine “1613- -1913”.

ROSE NOBLE
Engleski zlatni novac. Prvi put je kovan za vladanja Eduarda IV (1461.-1483.). Naziv je dobiven zbog ruža, koje se nalaze na obim stranama novca, za razliku od ranije kovanih nobla. Na aversu je prikazan kralj u stojećem stavu na brodu, koji na boku ima ružu. Na reversu je križ, koji isto u sredini ima ružu. Vrijednost mu je bila 10 šilinga, a težina 7,776 gr. Kovane su i vrijednosti od 1k i 'A R. Zadnji je puta R. N. kovan za Elizabete I (1558.-1603.).
Po uzoru na ovaj R. sličan je novac kovan i u Nizozemskoj, težine 7,69 gr.
U Danskoj je 1629. g. također kovan, a na aversu je portret Kristijana IV (1588.-1648.).

ROSEPENNY ROSEHALFPENCE.
Srebrni novac slabe kakvoće, kovan za Irsku i Englesku u doba Eduarda VI (1547.-1553.) te Filipa i Mary (1553.-1558.). Na aversu je rascvjetana ruža. U 1556. g. povučen je iz prometa.

ROSERYAL
Škotski zlatni novac kralja Jakova I (1603.-1629.). Težina mu je bila 13,83 gr, a vrijednost 1 1/2 soverena ili 30 šilinga. Na reversu se nalazi državni grb s velikom ružom i broj XXX, tj. 30 šilinga.

ROSGULDEN
Narodni naziv gulđena, a također i talira, hercogstva Braunschweig-Wolfenbüttela. Na aversu se nalazi prikaz konja koji se propinje, grb hercogstva.
na vrh

ROSIMA
(Pezzo d'oro della rosa). Toskanski zlatni florin, kovan u 1665. i 1718. g. Na aversu je grb Mediccija. Na reversu su dva ružina grma i natpis LIBURNI (Livorno).

ROTER SECHSER
(njem. crvenih 6 pfeniga). Narodni naziv za brandenburški novac od 6 pfeni-aa, koji je kovan za Friedricha Wilhelma (1640.- -1688.) i niegova nasljednika Friedricha III u Berlinu, Magdeburgu, Mindenu i Stargardu. R. S. je još nazivan i ROTE SPIESE, pošto je skeptar, koji je držao orao, ličio na koplje. Kovan je od bakra s tankom prevlakom od srebra, koja se u upotrebi izlizavala te se pojavljivao bakar. Kovanje je prestalo 1711. g.

ROYAL D'OR
Vrsta zlatnog Ecu-a, koji se počeo kovati od 1326. g. za Karla IV. Nazivan je zbog prikazivanja kralja na prijestolju (na aversu), dok je na reversu križ s ljiljanima. Vrijednost nm je bila 24 sola.

ROYALIN
Mali srebrni novac bivše danske kolonije Tranquebar (Danska istočna Indija), koja je od 1616. do 1845. g. bila pod vlašću Danske, a zatim Engleske. R. je kovan od 1730. do 1816. g. i to vrednote 1 i 2 R. U jedan talir išlo je 10 R. Na aversu je monogram kralja Frederika V (1746.-1766.) i Kristijana VII {1766.-1808.). Na reversu je grb i natpis Rovalin ili 2 rovaliner. Od 1816. g. R. je zamijenjen fanom.

RUBENER RUBLER.
Naziv za batzen i guldengroš nadbiskupa Salzburga Leonharda von Keutschacha (1495.-1519.). Na jednoj se strani novca nalazi nadbiskupski grb - repa, po čemu je novac dobio naziv. Kovan je od 1500. do 1519. g.

RUBENTALER
Talir nadbiskupa Leonharda von Keutschacha (1495.-1519.), kovan u Salzburgu, na kojem je prikazana repa, grb nadbiskupa. Na aversu se ispod mitre nalaze dva grba: habsburški i nadbiskupski (repa), naokolo je natpis. Na reversu stoje sv. Rudbertus i sv. Virgilius i drže maketu crkve, a ispod njih je grb, naokolo tekst. R. je kovan u 1504. g.

RUBLJA
U početku naziv za srebrne poluge “grivne”, koje su bile u upotrebi u Rusiji do XIX st. usporedo sa stranim novcem. Uvođenjem vlastita novca. R. je postala novčano-obračunska jedinica, iz koje je kovano 100 komada novca s težinom od 0,93 gr.
Prvi novac u vrijednosti rublja pojavio se 1654. g. za Aleksandra Mihajloviča (1645.-1676.). U stvari to su bili prekovani taliri. Ove prve R. imale su vrijednost od 64 kopejke, što je dovelo do brzog prekida njihova kovanja.
Za Petra I (1689.-1725.) ponovno se kuju R. (težine 28,44 gr), koje su vrijedile 100 kopejki.
Od 1755. g. za Elisavete (1741.- -1761.) uveden je zlatni imperial, novac od 10 R.
Katarina II (1762.-1796.) osnovala je 1768. r. emisionu banku i počela emitirali papirnati novac.
Na rubljama carskog perioda na aversu je portret vladara, dok je na reversu oznaka vrijednosti s različitim predstavama, no u većini slučajeva to ie bio orao. Poslije obescjenjenja papirnata novca u godinama za vrijeme i poslije I svjetsko” rata, vrijednost R. se stabilizira nizom reformi 1921-1924 g. Niz novčanih reformi proveden je i nakon TT svjetskog rata.

RUB NOVCA
Bočna novršina novca koja može biti različito obrađena, kako bi se spi iicčilo struganje novca i time smanjivanje težine. U antičko vrijeme novac nije nnzubljivan. Od srednje” vijeka na ovamo rub novca je izbrazđan ili se u njega utiskuje tekst, koji može biti i ispupćen.

RUDNIČKI NOVAC
Mali rimski brončani novac (quadrans), na kojemu se nalazi naziv rudnika. Ovaj ie novac kovan za vrijeme Traiana. Hađrijana i vjerojatno Marka Aurelija. Na teritoriiu Srbije sreću se R. N. s imenima rudnika: Panonici. Dardanici, Ulpiani, Ulpiani Dalmatici, Ulpiani Panonici, Aurelianis i Eliana Pincenzia.
Tako je nazvan i srednjovjekovni srebrni novac, na kojemu se nalazi ime rudnika iz kojega je dobivano srebro. Ponekada je prikazivan i predio gdje se rudnik nalazi. Najstariji ovakav novac kovan je za hercoga Braunschweiga Friedricha-Ulricha (1625. -1634.) od srebra dobivenog iz rudnika Herz. Kovane su nominale od 8, 6, 3 i 1 Reichstalira. Vremenski zadnji je R. N. iz Mansfelda, iz 1862. g.

RUNDSTUCK, RUNDSTYCK
Švedski novac vrijedan kao ore, u početku od srebra a kasnije od bakra. Od 1777. do 1818. g. rigsdaler je vrijedio 48 šilinga ili 576 R. Od 1818. do 1835. g. 1 realni šiling (schilling species) bio je vrijedan 12 R.

RUPIA BANGLADEŠA
Naziv pakistanske rupije u NR Bangladeš, poslije proglašenje njene nezavisnosti u ožujku 1971. g. Bila je platežno sredstvo do siječnja 1972. g. kada je zamijenjena takom.

RUPIA BURMANSKA
Novčana jedinica Burme od 1937. do 1952. g., jednaka 16 anna. Od 1. srpnja 1952. g. zamijenjena je kyatom.

RUPIA INDONEZIJE
Novčana jedinica Indonezije od 1950. godine, jednaka 100 sena.

RUPIA INDIJSKA
Indijski srebrni novac, koji je kovan za Sir šaha (1539.-1545.). Za Akbara (1556. -1605.) njegova se upotreba proširila i izvan Indije. Do 1893. g. korišten je standard od 10,6918 gr srebra u 1 R. Dijelila se na 16 anna ili 64 pice ili 192 pja.
Od 1893. g. vrijednost joj je određivana na osnovi njena pariteta prema funti, što je odgovaralo 0,488816 gr zlata, da bi od 1917. do 1924. g. ponovno bio uveden srebrni standard. Od 1924. g. tečaj joj je ponovno određivan na osnovi njena pariteta prema funti. Od 1946. g. zlatna joj je podloga utvrđena u Međunarodnom monetarnom fondu. Od 3. travnja 1957. g. u Indiji je uveden decimalni sustav, i od tada se R. dijeli na 100 paisa.

RUPIA KABULSKA
Srebrni novac, koji se kovao u Afganistanu do 1926. g. U srpnju 1926. g. umjesto R. K. uveden je afgan, no usporedo s njim još niz godina je korištena i R. K. u odnosu 10 agfana = 1 R. K.

RUPIA MALDIVSKA
Novčana jedinica Maldivskih oloka od 1960. godine, jednaka 100 lari.

RUPIA MAURICIUSA
Novčana jedinica Mauriciusa, jednaka 100 centi.

RUPIA NEPALA
Novčana jedinica Nepala, jednaka 100 paisa. Do kraja II svjetskog rata to je bio srebrni novac težine 11,08 gr. U optjecaju se nalazio srebrni i bakreni novac lokalnog izdanja, dok je za trgovinu s inozemstvom korišten indijski novac. Tijekom 1945. g. prvi put je u Nepalu emitiran papirnati novac s oznakom vrijednosti u R. Istodobno je sadržaj srebra u kovanicama smanjen na 3,69 gr. Od 1966. g. ukinuto je korištenje indijskog novca u Nepalu.

RUPIA PAKISTANSKA
Novčana jedinica Pakistana, koja se dijeli na 100 paisa, a u optjecaju se n;ila/.i od srpnja 1948. g. umjesto indijske rupie. Do 1961. g. R. se dijelila na 16 anna ili 64 pice ili 192 paisa (1 an = 4 pice = 12 pais). Od 1. siječnja 1961. g. 1 R = 100 paisa.

RUPIA PERZIJSKOG ZALJEVA
Novčana jedinica izdana od 1959. g. od Rezervne banke Indije za arapske kneževine, po vrijednosti je bila jednaka indijskoj R. Poslije devalvacije u lipnju 1966. g. nije više u upotrebi.

RUPIA SEJŠELSKA
Novčana jedinica na Sejšelskim otocima. Sadrži 100 centi.

RUPRECHTSGULDEN
Zlatni gulden nadbiskupa Kolna grofa od Pfalza Ruprechta (1463.- -1480.).

RUS
Predloženi naziv za novu nisku novčanu jedinicu, za koju je predlagano da se izda 1895. g. Bio je kovan probni novac od 15, 10 i 5 R, po vrijednosti jednak 1, 2/3 i 1/3 zlatnog imperiala. Težina mu je bila 12,9 gr, 8,6 gr i 4,3 gr, a kovan je od zlata. Promjer mu je bio 24 mm, 21 mm i 19 1/2 mm. Na aversu je portret cara, dok je na reversu orao i oznaka nominale.

RUSPO
Zlatni novac-dukat kneza Fircnze Cosme III (1670.-1723.) od 1719. g. a kovan je sve do početka XIX st. Na jednoj strani nalazi se lik sv. Ivana, a na drugoj je ljiljan. Težina mu je bila 3,487 gr.

RUSPONO
Naziv za trostruki dukat kneza od Firenze Cosme III.

RYAL
• Engleski zlatni novac od 1465. g. Vrijednost mu je bila 10 šilinga (Rosenoble).
• Naziv i za zlatni novac Škotske kovan od 1555. do 1558. g. za Marije Stuart (1542.-1567.). Na aversu je bista kraljice, dok je na reversu (irb Škotske. Težio je 7,63 gr i vrijedio 60 školskih šilinga.
• Srebrni novac Marije Stuart i njena supruga lorda Darnleya. Na aversu je škotski grb, a na reversu palma, po kojoj se penje kornjača. Iznad je kruna i tekst DAT GLORIA VIRES. Težina nm je bila 30,59 gr, a vrijedio je 3 škotska šilinga. Kovane su i vrijednosti od 2/3 i 1/3 R.

Autor: Slavoljub Petrović
Izvor: Obol, HND i www.numizmatika.antikviteti.net

Ključne riječi: numizmatika, rječnik, pojmovi
Keywords: numismatics, glossary, terms



Post je objavljen 28.12.2011. u 22:03 sati.