Marketing
Rječnik numizmatičkih pojmova – slovo „Q“ (quadrans – quirino)
Glossary of Numismatic Terms
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.
QUADRANS
(lat. - četvrt). Starorimski brončani novac vrijednosti 1/4 asa ili 3 unce. Na aversu se nalazi glava Herakla, na reversu pramac broda. Tri točke na obje strane novca pokazuju da sadrži 3 unce. Za vrijeme carskog Rima Q. je bio mali novac od bronce vrijedan V folisa ili 3 numije.
QUADRATUM INCUSUM
Udubljenje u obliku kvadrata ili pravokutnika na jednoj strani novca, u arhajsko doba. Kao trag prošlosti Q. I. se zadržao i u klasičnoj epohi Atenske tetradrahme, skoro do IV st. pr. n. e., imaju na reversu Q. I. u obliku kvadrata, a unutar udubljenja nalazila se sova.
QUADRIGA
Kočija sa 4 konja. Q. se često viđa na grčkom novcu, na dekadrahmama i tetradrahmama Sirakuze, te na rimsku novcu. Kao simbol pobjede Q. se susreće i na mnogobrojnim medaljama i novcu nove ere.
QUADRIGATUS
Rani tip rimska srebrnog novca, s predstavama božanstva (Jupiter, Saturn, Mars itd.) i četvoroprega (Ouadriga). Q. se pretežno upotrebljavao u južnoj Italiji, od III do početka I st. pr. n. e. Terminom Q. označavana su 2 tipa novca:
a. rimski republikanski novac, denar, kovan od II st. do naše ere;
b. didrahma (2 drahme), težine 6,82 g iz doba Punskih ratova. U carskom Rimu također je kovan novac s prikazom cara u kvadrigi, npr. novac Claudia (41.-50. g.), s natpisom “Germanicus Caesar”.
QUADRUPLA, QVADRUPEL
Veliki talijanski zlatni novac iz XVI-XVII st. Kovao se u papinskoj državi, zatim u Napulju, Milanu i dr.
1 Q = 4 zlatne škude.
QUARTAROLO
(tal. - četvrt). Talijanski naziv za srebrni novac, koji je uveden u Veneciji za dužda Enrica Dandola. Težio je 0,766 gr i vrijedio 1/4 denara. Na aversu se nalaze slova V. E. N. C. (Venetia Civitas - grad Venecija), na reversu je križ. Kasnije mu je težina povećana na 1,449 gr. Za dužda L. Tiepola (1268.-1275.) izdan je dvostruki Q. s težinom od 2,328 gr, a kovan je sve do 1. polovice XIV st.
QUART D'ECU
(franc. - 1/4 ecua). Naziv za novac, koji se počeo kovati 1548. g. za kralja Henrika IV (1547.-1559.), a vrijednost mu je bila 15 sola. Na aversu je prikazan štit s grbom zemlje između “II - II”, oznake vrijednosti. Na reversu je križ. Zbog svoje kvalitete novac se koristio i u Njemačkoj, Engleskoj i Italiji. Novac od 1/2 Q. (franc. - huitieme d'ecu = 1/8 ecua) imao je na aversu štit s grbom između “V - III”, oznake vrijednosti.
QUARTEMSES
Prvi dobar novac Šlezije a i biskupije Breslau-Neise iz 1292.-1322. g. Po vrijednosti ie bio jednak 1/4 schotera i službeno je nazivan “Denarius Ouartensis”. Težina mu je varirala od 1,4 do 2 gr. Postoje mnogi tipovi, ali su najinteresantniji primjerci s prikazom komete.
QUARTO
Novčana jedinica u španjolskoj do 1873. g. po vrijednosti jednaka 1/8 reala. Q. je također i naziv za bakreni novac Vojvodstva Savojskog od XIV-XVII st, vrijednosti 1/4 groša. Po natpisu “FERT” na njemu još je nazivan i FERTO ili FERT.
QUATTRINO
Talijanski mali srebrni ili bakreni novac u vrijednosti 4 picola, koji su kovali mnogi talijanski gradovi i države od XIV-XVII st. Najpoznatiji su papinski Q. U doba pape Klementa VIII (1592.-1605.) Q. se počeo kovati od bakra.
QUETZAL
Novčana jedinica Gvatemale, uvedena za novčane reforme 1925. g. Dijeli se na 100 centavosa. Naziv mu dolazi od imena svete ptice Quetzal, koja se nalazi i u nacionalnu grbu.
QUINARIUS
(lat. - petica, tj. 5 asa). Srebrni poludenar starog Rima, težine 2,27 gr s oznakom vrijednosti “V”, glavom Rome na aversu i Dioskurima na reversu, a kovan je od II st. pr. n. e. Kasnije je Q. mali srebrni novac, najčešće s predstavom Viktorije. Za razliku od denara kovan je povremeno. I zlatni poluaureus je isto nazivan Q., a po vrijednosti je bio jednak 12 1/2 srebrnih denara.
QUINTINA
Mali srebrni novac Mapulja. Počeo se kovati11466. g. za Ferdinanda I (1458.-1494.). Vrijednost mu je bila 1/5 čarlina (tip napuljskog groša) ili 12 picola.
QUINTO
Srebrni novac Firenze. Pojavio se oko 1530. g. Težina mu je bila oko 4 gr, a vrijedio je 1/5 florina ili 4 grossa.
QUINTUPLO
Zlatni novac Napulja. Vrijedio je 5 dukata.
QUIRINO
Srebrni novac grada Coreggio (Italija). Vrijedio je 5 solda. Težina mu je bila 3,196 gr. Na jednoj je strani novca bio prikazan sv. Kvirin, i po tome je novac dobio naziv.
Autor: Slavoljub Petrović
Izvor: Obol, HND i www.numizmatika.antikviteti.net
Ključne riječi: numizmatika, rječnik, pojmovi
Keywords: numismatics, glossary, terms
Post je objavljen 27.12.2011. u 22:01 sati.