Pregled posta

Rječnik numizmatičkih pojmova – slovo „O“ (o – oznaka vrijednosti)

Glossary of Numismatic Terms
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.


O
Oznaka na novcu kovnice Oravicza 1783.- 1816, Riom, St. Poureain.

OBAM
Ovalni tanki zlatni japanski novac (u nekim provincijama srebrni) kovan od 1573. do 1860. godine, veličine 145-175 x 80-101 mm, u vrijednosti od 10 Rio (Jiu Rio), težak 165 gr. Na novcu je oznaka nominale označena posebnim žigovima, a signatura službenika tušem. Nominala u vrijednosti 5 Ria (Go Rio) težila je 90 gr, a od 1 Ria 18 gr.

OBARDUS
Mađarski novac iz doba kralja Ludovika I (vladao od 1342. do 1382. g.). Vrijednost mu je bila 38 groša.

OBOL
(OBOLUS, OBULUS) 1. (grč. obolos). Prvobitno težinska jedinica, kasnije srebrni a potom bakreni novac u antičkoj Grčkoj (= 1/6 drahme). Težina srebrnog O. bila je 0,73 gr. Kovane su također i vrijednosti od 2 (dk> bol), 3 (triobol), 4 (tetraobol) i 5 (pentoobol), ali i manje vrijednosti: 3/4 (tritartemorion) i 1/2 O. (hemiobol).
2. Naziv za bakreni novac Francuske u IX st. jednak 1/2 deniera ili 1/24 sua.
3. Za Jonska otočja, koja su 1809.-1863. g. bila pod upravom Velike Britanije, kovani su od 1819. do 1821. g. 0. u vrijednosti od 1/4, 1/2 i 1 penia.
4. Vrsta sitnog novca (bečki penez, kvatrig, medenjak). U doba banske kovnice O. vrijedi na području srednjovjekovne Slavonije općenito 1/2 denara. Slavonski banovac vrijedi po 2 O. Zbog toga se O. nazivaju i “medii denarii”.
I ugarski denar broji od polovice XVI st. po 2 “obula”. Od g. 1550. kuju se u Ugarskoj filiri, od kojih u to doba po 3 čine ugarski denar. Takav je denar do kraja XVII st. u Hrvatskoj u optjecaju pod nazivom “denarius antiquus”, a sadržava po 3 obula ili feniga. Tu vrijednost ima “Horvacki novac” u XVIII st. O. je u XVIII st. slcuipni naziv za najsitniji novac: to je na području Ugarske filir, a na području austrijskih nasljednih zemalja “beč” ili “viennensis”. Od XVI st. su i na području Hrvat: ske u optjecaju austrijski krajcari, od kojih svaki sladržava po 4 feniga ili obula.

OBVERSE
vidi AVERS

OCTAVO
(španj. osmina). Meksički bakreni novac od 1/8 reala, kovan od 1812. do 1863. g. Na jednoj strani su kraljevski inicijali s krunom iznad i oznakom vrijednosti “1/8”, na drugoj je križ od ljiljana s dva lava i dvjema kulama. Od 1829. do 1842. g. kovanja na av. je orao na kaktusu, na rv. je oznaka vrijednosti “1/8” između palminih grana.

OČUVANOST NOVCA
Kvaliteta očuvanosti novca može biti različita, te se za razvrstavanje novca prema stupnju očuvanosti koristi skala od 5 stupnjeva, i to: I - Specijalni kov, polirana ploča (PP - Polierte Platte). Novac izrađen posebnim postupkom pripremanja pločice za novac (obično zlatne i srebrne), zaštićen plastični omotom i s oznakama da se radi o PP tehnici;
II- Kovnički sjaj (FDC - Fleur de coin). Novac, koji nije bio u prometu.
III- Odličan (EF - Extremely fine). Novac, koji se nije nalazio u optjecaju, već mu je zbog doticanja nestao kovnički sjaj;
IV - Vrlo lijep (VF - Verv fine). Novac bio u optjecaju, izlizanost mu je neznatna, korozija isto;
V - Lijep (F - fine). Novac u upotrebi duže vrijeme, reljef i slova na istaknutim mjestima izlizani ali čitljivi. Korozija neznatna.
Novac može biti i lošije očuvan od prije spomenutog, no estetski doživljaj ljepote mu je neznatan, tako da kod ozbiljnog sakupljača ne dolazi u obzir
VI - Vrlo dobar. Veća oštećenja i izlizanost, ali determinacija moguća;
VII - Dobar. Oštećenja i izlizanost velika. Determinacija moguća na osnovi dijela teksta ili slike, ali samo od iskusnog sakupljača.

OFFICINA
Radionica, u kojoj je u okviru kovnice izrađivan novac. Jedna kovnica može imati više O. Na novcu su radionice označavane rimskim brojevima, točkama ili slovima: npr. PLG - prima officina Lugdunum, ST - secunda officina Ticinum, ASIRM - prva O. u Sirmiumu itd.

OKTADRAHMA
(grč. osam drahmi). Grčki srebrni novac od 8 drahmi, težine oko 28 gr. 0. je kovana tijekom IV-III st. pr. n. e. u grčkim gradovima, od Aleksandra Makedonskog i Ptolomeja I i V. Zlatna O. ptolomejskog kovanja nazivana je MNAEION.

OKTOB0L
(grč. novac od 8 obola). Grčki srebrni novac, 1/3 atenske tetradrahme, težine oko 5,5 gr.

OLOVO
Mekan, kovni i elastični srebrno-bije-li metal, poznat još u antici. Najčešće je primjenjivan pri izradbi bronce. Zbog svoje plastičnosti korišten je za izradbu medaljona i pečata na poveljama. Medalje od O. su najčešće izrađivane tijekom XVII-XIX st. Vremenom na O. dolazi do pojave korozije, koja postupno, ako se pravodobno ne provede zaštita, dovodi do potpunog raspadanja predmeta.

ONCIA
Talijanski naziv za uncu. Oko 1200. g. O. se dijelila na 600grena,aod 1335. g. 100 O. bijahu jednake 5 florina, 1 florin = 6 tara = 20 oncija. Kao novčano-obračunska jedinica O. je upotrebljavana do XV st. Karlo III je 1735. g. u Palermu kovao zlatni novac pod ovim nazivom, a od 1749. do 1785. g. u Napulju je kovana kao šestorostruki srebrni dukat s portretom vladara na jednoj i grbom na drugoj strani. Težina napuljske zlatne O. bila je 8,7986 gr.

ONCIETTA
Napuljsko-sicilijanski trostruki srebrni dukatni novac, kovan od 1818. do 1856. g. Na av. je poprsje kralja, na rv. glava Genija na stupu. Težina joj je bila 3,787 gr, a kovane su vrijednosti od 6, 15 i 30 dukata, ili 2, 5 i 10 O.

ORE
Novčano-težinska jedinica skandinavskih zemalja, jednako 1/8 marke. Prvi put je kao novac kovan za Gustava Vaše (1521.-1560.) u 1522. g. Težina mu je bila 4,39 gr. Kovana je i vrijednost od 2, 4, 8, 12, 15 i 16 0. Danas je č. stoti dio krune, novčane jedinice u Švedskoj, Danskoj i Norveškoj.

ORDENMÜNZE
Naziv za novac, koji je kovan povodom osnivanja nekog ordena ili sa slikom ordena. Na primjer: dukat Friedricha VVilhelma iz 1737. g. sa zvijezdom Ordena crnog orla; dukat Karla Theodora od Pfalza sa zvijezdom Ordena sv. Hu-bertusa iz 1750. godine; itd. Naziv je upotrebljavan i za novac nekoga od viteških duhovnih redova, kao za novac Teutonskog reda (kraj XIII st. - 1525. g.).

ORIHALK
Mesing, legura bakra i cinka, od koje su naročito u vrijeme Augusta u Rimu kovani sesterciji i dupondiji.

ORMONDE MONEY
Irski ratni novac iz 1643.g. Kovao ga je vice-kralj Ormond. To su srebrne polukrune. te 6, 4, 3 i 2 penija. Na av. su inicijali CR (lat. Carolus rex), a na rv. ispod krune je oznaka vriiednosti. Npr. S/II-P/VI = 2 šilinga i 6 pensa = 2 1/2 šilinga.

ORT
Opći naziv za 1/4 bilo koieg novca. Na primjer: Ortsgulden, Ortstaler, Ortli, itd. Naziv je njemačkog porijekla i upotrebljavan u sjeverozapadnim dijelovima Evrope.

ORTGEN (hol. Oertjen - četvrt).
Bilonski i bakreni novac u Holandiji i njoj gravitirajućih re-giona Njemačke, jednak 1/4 stuivera ili 2 duita. Već u XVI st. bakreni 0. nazivan je u iužnoj Holandiji LIARD. U početku mu je težina bila oko 7 gr, a tijekom XVII-XVIII st. 3,5 gr. Kovan je i u Istočnom Frieslandu od 1752. g. pa do vremena Georga Albrechta (1708.-1734.) i težio 0,97 gr. Kovan ie i u Prusiji do 1752. g. Zadnji je puta kovan u Jeveru 1799. g. od bakra.

ONGARO
Talijanski naziv za madžarske dukate, koji se kuju od 1325. g.

ONLUK
Turski novac, vrijednosti 10 para.

ONZA
(ONCE, ONCIA, ONCA - francuski i talijanski naziv za Uncu). Težinska mjera, koia se vrlo često upotrebljavala u Dubrovniku i Dalmaciji, pa i van nje. Najstariji zapis o njenoi upotrebi u našim krajevima je u testamentu iz 1356. g. napisanom u Dubrovniku. Težina O. je bila različita u raznim mjestima i u razno vrijeme.

OPISIVANJE NOVCA
U pisanoj formi navađanja svih karakterističnih pojedinosti nekog novca. Pri opisivanju navodi se: država gdje je novac kovan, za koga je kovan, nominala, tip novca, godina kovanja, težina i veličina primjerka, sadržaj metala, legende i drugi napisi. Predstava na aversu i reversu i njihov međusobni odnos, oznaka gravera i kovnice. Oblik ruba, natpis na njemu i smjer (ako ga ima), te mjesto nalaza i stupanj očuvanosti.

OPSADNI NOVCI
Novac, koji se kuje za vrijeme opsade nekog grada. Naredbodavac za kovanje novca je obično komandant opsjednutog mjesta, a novac je služio za plaćanje vojske. Izrađivan je u različitim oblicima. Jedan od najranijih primjeraka ovakva novca je iz 1702. godine, kada je opsjednuti francuski garnizon u Landau (Pfalz) kovao novac. Kod nas je 0. N. kovan u Kotoru i Zadru tijekom 1813. g. od francuskih garnizona u tim gradovima.

ORDEN
Nagradni znak, najčešće u obliku križa ili zvijezde, izrađen od srebra, zlata ili nekog drugog metala, ukrašen dragim kamenjem ili e-majlom. O. ie nastavak oznake svećeničkih redova, koii su tijekom križarskih ratova dobili vojni karakter. Poiavio se u toku X st. (Johanniter Orden iz 1070. godine. Orden sv. Duha iz 1198. s. itd.). Jačanjem feudalizma razvija se i institucija ordena, da bi u XVI-XVII st. orerasla u simbol dvorske ceremonije. U vriieme Francuske revolucije u or-denskoj instituciji nastaju revolucionarne promjene: predstavnici građanske klase stekli su pravo da za svoie zasluge dobiju orden. O. kao znak priznania zasniva se na zakonskim odredbama i dijeli na kategorije, uobičajeno na 5 stupnjeva. Prvi i drugi stupanj imaju zvijezdu. Prvi red se nosi na širokoj traci (lenti) o ramenu, drugi i treći oko vrata na traci, četvrti i peti stu-nani imaju trokutaste trake i nose se na grudima. Trake su obično u bojama nacionalne zastave.

ORTLI
Švicarski novac od 4 batzena ili 10 šilinga ili 1/4 guldena, koji je bio u optjecaju od 1656.-1811. g. Nazivan ie i BOCK. Na rv. je obično natpis, kao npr. PRO DEO ET PATRIA, itd.

ORTSTALER
Naziv za novac, kojega je vrijednost bila 1/4 talira. Kovane su i vrijednosti od 1/2 O. Tijekom XVI-XVII st. na njima se na jednoj strani nalazi carski orao i brojevi “4” ili “8”. Kod polovice je bio natpis “1 Halb. Reichsort” ili “VIII einen Reichstaler”. U Westfaliji je nazivan BLAMUSER.

OSELLA
Do 1521. g. novogodišnji dar dužda plemićima. Od 1521. g. srebrni venecijanski novac, vrijedan 33 solda, a od 1734. g. vrijednost mu je Dorasla na 78 solda. Na av. je obično prikazan sv. Marko koji duždu predaje zastavu, a rv. su različiti. Težina mu je bila 9,8 gr, a vrlo rijetko je kovan od zlata. Posljednji je kovan 1796. g.

OSJEČKI PAPIRNATI NOVAC
U Osijeku je prvi put tiskan papirnati novac asignati u 1849. g. i u optjecaju se nalazio od 16. I do 14. II te godine. Emitirane su dvije vrijednosti: 10 i 20 krajcara. Natpis na oba asignata je bio isti, razlike su postojale samo u oznakama vrijednosti. U orna-mentiranom pravokutniku desno gore je oznaka serije: SERIE......, dok je na lijevoj strani mjesto za broj: Nro......Ispod je natpis u nekoliko redova: Assignation /fiir zvvanzig (ili zehn) Kreutzer Conv. Mze./ 20 xr (ili 10 xr) welche bis zum Betra-ge von mindestens funf Gulden / Conv. Mze umge-wechselt werden bei / Ellias Lekitsch / Ausgegeben von: ispod je potpis tintom jednoga od četvorice određenih Osječana: A. Goriupp, A. A. Goriupp, P. Wachtler i Duras. Ispod potpisa je datum: Essegg den 16. Janner 1849. / U Osijeku je papirnati novac (naputnica) izdavan i 1919. g. Prvo je stavljena u promet vrijednost od 10 filira, i to 10. lipnja, a vrijednost od 20 filira je izdana 1. srpnja. Veličina novčanica je bila 6x4 cm i 9 x 6,5 cm, a tiskane su samo s prednje strane.

OTTO-ADELHEID-PFENNIG
Naziv srednjevjekovnog njemačkog pfenigs cara Otona III (983.-1002.) i njegove bake (starateljice) Adelheide. Na av. je križ između čijih krakova se nalaze slova O-T-T-O, te naokolo kružna legenda DIGRA+REX. Na rv. je stiliziran hram i ime ATHALHEID ili ATHALHET ili ATEALHT. Kovan je dugo i u raznim kovnicama. Pretpostavlja se da je tijekom 991.-995. g. kovnica ova novca bila u Gosslaru. Imitacije su kovane u Halberstadtu, Ouedlinburgu, Hildescheimu, od poljskih grofova Eilharta i Siegfrieda i poljskog kralja Boleslava Hrabrog.

OUGVIYA
Novčana jedinica Islamske Republike Mauretanije, od lipnja 1973. g. Jedan O. = 5 kumsa.

OXFORD CR0WN
Srebrna kruna Charlesa I iz 1664. g. koju je izradio Thomas Simon, tadašnji upravitelj kovnice novca u Oxfordu. Kralj je prikazan na konju s uzdignutim mačem, a u pozadini je panorama Oxforda.

OZNAKE KOVNICA NA NOVCU
Stavljanje oznaka ili slova, koji označavaju mjesto kovanja novca, javlja se još u antici. Od XVI st. ovaj se običaj ustaljuje, te danas imamo slovne ili figurativne oznake kovnica. Na primjer: A - Wienn, D - Graz (1765.-1772.), S - Hali (1765.-1780.), I - Limoges, Y - Bourges, Z - Zagreb (1849. g.), itd. Osim slovnih oznaka javljaju se i figurativne, kao: baklje, izlomljene strelice i dr.

OZNAKA VRIJEDNOSTI
Označavanje naziva novca na kovanici ili kuponu, novčane jedinice i njene nominalne vrijednosti. O. Z. javlja se u slučajevima kada se izdaje novac raznih vrijednosti. U vrijeme kada se kovao novac samo jedne vrijednosti tada se stavljao naziv tog novca: denarius, grossus i si. Detaljnije označavanje vrijednosti nije bilo potrebno, jer se novac razlikovao po veličini i težini.

Autor: Slavoljub Petrović
Izvor: Obol, HND i www.numizmatika.antikviteti.net

Ključne riječi: numizmatika, rječnik, pojmovi
Keywords: numismatics, glossary, terms


Coins, Banknotes & Militaria Store - www.CBM-store.com

Post je objavljen 15.12.2011. u 21:56 sati.