SVAKO GOSPODARSTVO ĆE
DOBITI PROIZVODNU KVOTU !
Republika Hrvatska od 1. travnja 2012 započinje s primjenom sustava mliječnih kvota. Ta tržišna mjera regulirana je Pravilnikom o sustavu proizvodnih ograničenja u sektoru mlijeka (NN 112/2010 ), a na temelju Zakona o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda (NN 149/2009 ).Za provedbu mliječnih kvota nadležna je Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) i Hrvatska poljoprivredna agencija (HPA).
Mliječne kvote su tržišna mjera ograničenja proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda na unutrašnjem tržištu EU, a s ciljem proizvedenih količina mlijeka i mliječnih proizvoda koje ulaze na zajedničko tržište država članica.
Mliječne kvote su uvedene na tržištu Europe 1984. godine kada se pojavio višak mlijeka i mliječnih proizvoda. Pomoću proizvodnih kvota uveden je balans između ponude i potražnje. Sustav mliječnih kvota primjenjuje se u svim državama članicama EU. Međutim prema dugoročnoj politici EU mliječne kvote bi trebale biti ukinute 1.4.2015. godine. ( pogledati tekst na AgroPolitika, 26.8.2010. „Vrijeme je za suočavanje s činjenicama“)
Podsjetiti ću da je RH od 2005. do 2011. godine vodila pregovore s Europskom Komisijom o pristupanju RH u punopravno članstvo EU koji su se odnosili na zakonsku prilagodbu u 35 poglavlja. Poljoprivreda i ruralni razvitak bilo je pregovaračko poglavlje 11, te slijedom tih pregovora i zakonske prilagodbe koja je učinjena, dolaze rokovi kada na snagu stupaju određeni Pravilnici i Zakoni koji su dio pripreme za ulazak RH u članstvo EU 1.7.2013. Također ću podsjetiti da je tijekom pregovora Hrvatska osigurala nacionalnu proizvodnu kvotu za mlijeko u visini od 765 000 000 kg ( 765 milijuna kilograma mlijeka) Hrvatskoj je odobren referentni dio mliječne masti od 4,07% odnosno 40,7 g/kg mlijeka.
VODIČ O MLIJEČNIM KVOTAMA !
Tekst koji slijedi radim prema informacijama koje pišu u publikaciji „Vodič kroz mliječne kvote“ gdje piše da je „ sadržaj publikacije isključiva odgovornost Agencije za plaćanje u poljoprivredi i ruralnom razvoju i ni na koji način se ne može smatrati da održava gledište Europske unije“ (??) Ali budući da je za provedbu mliječnih kvota nadležna upravo spomenuta agencija logično je koristiti upravo Vodič Agencije za plaćanje koja ga je izdala i koja će raditi prema Vodiču.
Mliječna kvota dodjeljivati će se na način da će se nacionalna mliječna kvota raspodijeliti izravno proizvođačima mlijeka i to kao
1. individualna kvota za isporuku mlijeka – kvota A
2. individualna kvota za izravnu prodaju mlijeka – kvota B
Količina mlijeka u obje kvote ne može biti veća od količine mlijeka izračunate na temelju prosječne proizvodnje mlijeka prema podacima o broju mliječnih krava i utvrđene prosječne proizvodnje mlijeka po kravi na gospodarstvu. Proizvođači koji tek započinju sa proizvodnjom ili koji su povećali svoju proizvodnju kao rezultat investiranja, mogu HPA podnijeti zahtjev za dodjelu kvote iz nacionalne pričuve.
PRAVILA ZA KVOTU A I B !
KVOTA A. Individualnu kvotu A, zajedno s individualnim referentnim udjelom mliječne masti, proizvođaču mlijeka će dodijeliti APPRRR najkasnije do 1.travnja 2012. Zahtjev nije potrebno podnositi jer je temelj za kvotu isporuka mlijeka u referentnom razdoblju koje se uzima od 1.3 2011. godine do 29. veljače 2012.
Proizvođač mlijeko može isporučiti većem broju otkupljivača, ali ukupno isporučena količina mlijeka ne smije biti veća od dodijeljene individualne kvote A.
Proizvođač ima obvezu čuvati dokumente o isporučenim količinama mlijeka, koje mu je otkupljivač obvezan izdati, i to najmanje tri godine od završetka godine u kojoj je bila isporuka i u kojoj su dokumenti nastali. Proizvođač mora omogućiti HPA i APPRRR uvid u dokumente isporučenog mlijeka kao i uvid u Registar goveda na gospodarstvu.
KVOTA B. Proizvođači koji svoje mliječne proizvode žele izravno prodavati potrošačima moraju zatražiti kvotu B. Individualnu kvotu B proizvođaču dodjeljuje APPRRR najkasnije do 1.4. 2012 .Ali proizvođač za kvotu B mora podnijeti zahtjev HPA do 29. veljače 2012. godine.
Proizvođač s kvotom B mora voditi mjesečnu evidenciju o svim količinama mlijeka odnosno mliječnih proizvoda koji su predmet izravne prodaje.I važna napomena: proizvođač ne smije prodavati mlijeko ili mliječne proizvode koristeći pravo na individualnu kvotu B drugog proizvođača.
Proizvođač čija individualna kvota B iznosi 5 000 kg ili više dužan je voditi evidenciju o mlijeku i mliječnim proizvodima koji su proizvedeni, ali nisu prodani ili koji su upotrijebljeni na poljoprivrednom gospodarstvu i tu dokumentaciju potrebno je čuvati tri godine od završetka godine u kojoj su dokumenti nastali. HPA je do 15. svibnja potrebno dostaviti godišnje izvješće o izravnoj prodaji za prethodnu kvotnu godinu.
Za proizvođača koji je isporučio u individualnoj kvoti A ili proizveo i prodao u kvoti B veće količine mlijeka i mliječnih proizvoda nego što mu je to bilo dodijeljeno, APPRRR će donijeti odluku o iznosu pristojbe sukladno njegovom doprinosu u prekoračenju nacionalne kvote. No pristojba se plaća samo ako država na nacionalnoj razini proizvede veću količinu mlijeka od dodijeljene nacionalne kvote. A nacionalna kvota za mlijeko u RH iznosi, kako sam već napisala, 765 milijuna kilograma mlijeka.
Mlijeko koje se eventualno s poljoprivrednog gospodarstva isporuči, a da zbog zdravstvenih razloga nije prihvatljivo za preradu, neće se kao količina uzeti u obzir pri izračunu kvote.
Post je objavljen 22.01.2012. u 14:14 sati.