Marketing
Rječnik numizmatičkih pojmova – slovo „L“ (l - luna)
Glossary of Numismatic Terms
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.
L
Oznaka za kovnicu Bayonne (Francuska), te Leipzig u godinama 1761. i 1762.
LABARUM
Rimska ratna zastava (lat. Vexillum znamenje, zastava), koja se sastoji od drške s poprečnom prečkom, na koju je pričvršćena tkanina kvadratnog oblika. U početku su na dršci i tkanini bili prikazani ratni simboli, a kasnije - od Konstantina I - prikazan je križ ili Kristogram. Na novcu L. je prikazivan do Priska Atile (409.- 410.).
LAETITIA
(lat. veselje, radost). Rimska personifikacija radosti prikazivana u liku žene, koja u jednoj ruci drži vijenac a u drugoj dugo žezlo. Njeni su atributi još rogizobilja! kormilo. Uz ime L javljaju se i dodaci: AVGVSTI NOSTRI, FVNDATA, PVBLICA, TEMPORVM i drugi. Na novcu se prikazuje od Antonija (138.-161.) do Galerija (305. -311.). Ponekad je uz natpis prikazan brod.
LAFAYETTE DOLAR
Dolar USA iz 1900. godine. Na prednjoj je strani poprsje VVashingtona i Lafavetta, na stražnjoj je prikazan Lafavett na konju. To je bio prvi srebrni dolar kovan s likom predsjednika SAD-a. Prodajna vrijednost mu je bila dvostruka, a dobit je bila namijenjena za izgradnju spomenika Lafavetta u Parizu.
LAJPCISKA NOVČANA STOPA
koja je u 1687. godini uvedena u Brandenburgu. Na osnovu ove stope iz marke 'srebra kovano je 18 komada novca, Sja je vrijednost bila 2/3 talira. Od 1690. g. ova je stopa korištena i u Saksoniji.a potom i u Braun-schweig-Lunenburgu. Po ovoj je stopi: 1 speciestalir ““ 32 groša, 1 obračunski talir = 24 groša, 2/3 ta-Hra “ 16 groševa = 1/2 speciestalira. Oko 1740. go-dioe prestala se je koristiti.
LAKA RUBLJA
Računski novac, koji se pojavio u Velikom kneževstvu Moskovskom kada se rublja počela upotrebljavati kao obračunski novac (XIV st.). Težina L.R. je bila 94 grama, i od nje je kovano 100 dengi težine 0,93 gr. Već oko 1410. g. od ove je rublje kovano više komada dengi, te je tako i prestala biti stabilna težinska i obračunska jedica.
LAMMDVKATEN, LAMMLEINDUKATEN
(Dukat s janjetom). Nurnberški dukat kovan 1700 g. Na aversu je “Jaganjac božji” na zemaljskoj kugli, oa reversu je gradski grb ili golub iznad dva štita s grbovima. Kovan je i u vrijednostima od 2, 1/2, l/Tl/8,1/16 i 1/32 dukata.
LANDMVNZEN, USUALMVNZ
(njem. zemaljski novac). Naziv za novac koji nije odgovarao toperatorskoj novčanoj stopi, i koji je kovan od T srebra. Novac su kovali pojedini njemački vladari za upotrebu na svojem teritoriju.t je, na primjer, berlinski novac od 1 i 2 groša1651.-1661. g., brandenburški “zemaljski” novac pak “Landvntten” Pomeranije.
LARI
Različiti novac u obliku srebrnih poluga nazvan po provinciji Laristan (Južni Iran), „e se je ova vrsta novca prvi put počela koristiti. . je kao novac korišten od XVI-XVIII stoljeća i to u Iranu, Indiji i u drugim zemljama Bengalskog zaljeva do Arabije. Poznati su primjerci sa žigom perzijskog šaha, turskog sultana i drugih vladara. Težina L. je bila oko 4,77 gr i dužine do 95 mm.
Bakreni novac Maldivskih otoka, težine oko 9,4 gr, koji se kovao od početka XVII stoljeća. Kovane su nominale od 1, 1/2, 1/4 i 1/8 L, ali također i nomdnale od srebra u vrijednosti 4 L i težine 23 gr. L. je danas također novčana jedinica Maldivskih otoka, jednaka 1/100 rupija.
LATINSKA NOVČANA UNIJA
Novčani savez, koji je zaključen 23. prosinca 1865. godine Između Francuske, Belgije, Italije i Švicarske. 1869. g. ovoj je Uniji pristupila Grčka, a 1873. i Srbija te Španjolska, Bugarska i Rumunjska. Godine 1867. vođeni su pregovori da i Austrija priđe ovoj Uniji. Tim povodom je i kovan zlatni novac od 20 franaka ili 8 guldena i 10 franaka ili 4 guldena. Ugovor međutim nikada nije ratificiran, te Austrija formalno nije pristupila Uniji. U Uniji je bio uveden bimetalizam, dvostruka vrijednost zlata i srebra. Kao uzor za sav novac zemalja članica služio je francuski franak, njegova težina, dimenzije i finoća metala. Zbog različitih interesa članica, Unija se raspala 1925.-1927. godine.
LATINSKI KRIŽ
s prečkom, koja je postavljena na visini od jedne trećine vertikalne prečke. Križ se često susreće na rimskom, bizantskom, srednjovjekovnom novcu, a također i na novcu novog doba.
LATS
Novčana jedinica Latvije od 1918.-1940. g. 1 L = 100 santima. Po vrijednosti je L. bio jednak zlatnom franku.
LAUBTALER
U Njemačkoj rasprostranjen naziv za srebrni novac kovan od 1726.-1790. godine u vrijednosti 6 livri (franc. ecu de six livres). Na aversu je štit s ljiljanima u lovorovom vijencu i krunom iznad. Novac je svoj naziv dobio po lovorovom vijencu. Do novčane reforme 1750. godine L. je u Prusiji bio glavno platežno sredstvo.
LAUREL
Engleski zlatni novac od 20 šilinga, kovan od 1619.-1625. godine, u vrijeme kralja Jakoba I (1603.-1625.) Na aversu je kraljeva glava s lovorovim vijencem, odakle i naziv novca. Težina je novca bila 8,72 gr. Kovane su također i nominale od 1/2 i 1/4 L.
LAV SV. MARKA
Heraldička životinja grada Venecije i bivše Republike Venecije: krilati lav s nimbom, koji drži u šapama otvorenu knjigu sa slovima “P(ax) T(ibi) M(arce) E(vangelista) M(eus)”, (lat. Mir tebi, Marko, moj evanđelista). Ovaj lav se susreće na svom venecijanskom novcu. On je simbol i evanđeliste Marka.
LEEUWENDAALDER
(lavlji talir). Nizozemski talir, koji prikazuje lava, a počeo se kovati 1575. godine. Na aversu je lav propet na zadnje noge. Težina je novca bila 27,648 gr. U početku je L. kovan za unutrašnju trgovinu, no kasnije se proširio i na strano tržište, gdje je bio vrlo popularan. Arapi su ovaj novac još nazivali i “ABUKELB” - pseći otac. U XVII stoljeću po ugledu na L. sličan je novac kovan u Endemu, Brandenburgu, Insbrucku, Danskoj, Italiji.
LEGIONARSKI NOVAC
Naziv za starorimski novac s legendom ili predstavama koje se odnose na pojedine legije. To je najčešće legionarski orao koji u kandžama drži strijele ili pak vijencem u kljunu, odnosno naziv i broj legije.
LEGIRANJE NOVCA
(tal. legare, lat. Ugare spojiti, združiti). Mješanje više metala, naročito zlata i srebra s drugim metalima manje vrijednosti u cilju, poboljšanja kvalitete osnovnog metala prigodom kovanja, ali i radi uštede dragocjenog metala.
LEGURA
smjesa od nekoliko metala. Osobine legure dosta zavise od osobina njihovih sastavnih komponenata. Tvrdoća legure je obično veća od tvrdoće metala koji ulaze u sastav. Vrlo je vjerojatno da je prva legura dobivena slučajno, kada je u staro vrijeme izvođena redukcija neke rude, koja je sadržavala više od jednog metala. U suvremenoj industriji legure imaju neobično važnu ulogu, jer se odlikuju mnogim osobinama koje čisti metali nemaju.
LEJ
Novčana jedinica Rumunjske od 1867. godine. 1 L = 100 bani. U početku je 1 L = 1 franku. Od 1890. godine kovan je zlatni novac od 10 i 26 L, srebrni od 5, 2, 1 i 1/2 L te sitan novac od nikla, bakra i aluminijuma. Do 1949. g. na novcu su se nalazili i simboli kraljevine, a od tada simboli republike i naziv “Repuiblica Populara Romana”. Pogledajte >>> Zamjena rumunjskih leja.
LEK
Novčana jedinica Albanije. 1 L = 100 qindara. Do 1925. g. Albanija nije imala svoj novac, u upotrebi je bio talijanski, grčki i austrijski papirnati novac i kovani turski. 1925. g. uvedena je jedinica valute franak Albanije. Vrijednost od 1/5 F nazivana je lek. Tokom 1947. godine jedinica nacionalnog novca je postao lek.
LEMPIRA
Zlatna novčana jedinica Hondurasa od 1926. godine. 1 L = 100 centavosa. Naziv novca dolazi od imena vođe Indijanaca Lempira (1497.- -1537.), koji je digao bunu protiv španjolskih osvajača.
LEONE
Venecijanski talir (leone per il Levante - lav za Levant), kovan oko 1700. godine za Levant. Vrijednost mu je bila 10 lita a težina 27,12 gr.2. Novčana jedinica Siera Leonea od 4. kolovoza 1964. godine. 1 L “= 100 centi.
LEOPARD
Anglo-francuski zlatni i srebrni novac XIV-XV stoljeća. Zlatni L. (Leopard d'or) kovao je kralj Eduard III (1327.-1377.). Težina mu je bila 23 gr. Novac je kovan u južnoj Francuskoj od dobrog zlata. Na aversu je prikazan leopard s krunom, a naokolo tekst. Na reversu je križ i između krakova mali leopardi, a naokolo tekst: XPC : VINCIT : XPC : REGNAT itd. srebrni L. (Leopard d'argent) je groš, koji je kovao kralj Heinrich V. (1417.-1422.). Težina novca je bila 2,73 gr. Na aversu je leopard a na reversu križ s ljiljanima.
LEOPOLDINO D'ORO
Zlatni novac vojvodstva Toskane u vrijeme Leopolda II (1824.-1859.). Na novcu je prikazan liljan i štit s grbom. Težina je novca bila 32,65 grama, a vrijednost 80 srebrnih florina.
LEOPOLDO
Skuda velikog vojvodstva Toskane, koji je kovan u vrijeme Petra-Leopolda (1765.- -1790.) i Leopolda II (1824.-1859.).
LEOPOLDSPFENNIG
Spomen pfennig augustinskog samostana Klosterneuburga kraj Beča, koji je dijeljen na dan sv. Leopolda (15. studenoga) do 1783. godine. Na aversu je prikazan sv. Leopold s maketom crkve, na reversu su različite predstave.
LEPTON, LEPTA
1. Grčki sitni novac, kuje se od 1912. godine. 100 L = 1 drahma.
2. Sitni novac u staroj Grčkoj. U novije vrijeme se je L. koristio od Britanaca na Jonskim otocima. Na Krfu je upotrebljavan od 1834. godine kao 1/5 obola. Dva obola vrijedila su jedan engleski peni. Zbog toga lepta kao 1/10 decimalne vrijednosti nikada nije kovana. Kovane su vrijednosti od 30 lepta, što je odgovaralo vrijednosti od 3 penija.
LEV
Novčana jedinica Bugarske od 1880. godine. 1 L = 100 stotinki. Na osnovi novčanog saveza Latinske unije, čiji je Bugarska bila član, kovane su vrijednosti od 20 i 10 L od zlata, od 5, 2, 1 i 1/2 L. od srebra, te sitan novac od bronze, nikla i aluminija. Stvaranjem Narodne Republike Bugarske došlo je do promjene izgleda a i zlatne podloge L. U 1962. g. kovan je novi L.
LEVANTETALER
Naziv za talire kovane radi trgovine na Levantu. Naročito je bio popularan talir Marije Terezije, kovan 1780. g. Sličan novac je kovan i u Prusiji 1767. g.
LI
Sitan novac u Kini. Tisuću L. bili su vrijedni jedan tael.
LIANG
Kineska težinska jedinica, teška otprilike 1 srebrnu uncu. Korištena je za mjerenje srebra i služila je kao obračunska jedinica. Osnovna novčana jedinica u Kini od sredine XIX i početka XX stoljeća. 1 L = 10 moa ili 100 fina. Poznato je oko 180 vrsta L. s različitim sadržajem srebra i težine. Najrasprostranjenije su bile: državni L. s težinom od 37,3 gr, hajguanski L. 37,7 i šangajski L. 33,74 gr čistog srebra.
LIARD
Srebrni novac koji potječe iz Dauphine, i tek u vrijeme Luja XI (1461-1483.) kovao se po cijeloj Francuskoj. Na aversu je delfin, a na reversu križ s krunom i Uljanima. 1 L = 1 gard = = 3 denara. Težina novca je bila oko 1,27 gr. Od vremena Franje I novac je često kovan s kraljevim inicijalima. Pored L. s delfinom postoji i nekoliko drugih tipova, s lavom, malteškim križem itd. Od 1649. godine se počeo kovati od bakra s vrijednošću 3 denara turska, a kasnije 2 denara. Bakreni L. je po vrijednosti bio jednak 1/4 sola. Na aversu je portret kralja a na reversu oznaka vrijednosti i veliko “L” s krunom i Uljanima. Težina je ovog novca bila 3,7 gr. L. je kovan do 1793. godine.
LIBERALITAS
Rimska personifikacija darežljivosti. Na novcu iz doba Rimskog carstva prikazivana je kao žena koja stoji i u ruci drži atribute - rog izobilja, teseru ili skiptar. Na novcu se javlja od Hadrijana (117. g.) do Konstantina I (337. g.).
LIBERTAS
(lat. sloboda naroda ili pojedinca). Obično je prikazivana kao žena koja sjedi i ima kapu slobode i skiptar. Ponekad kapu nosi na glavi ili pak u ruci drži palminu grančicu. Uz ime L. javljam se i dodaci “AETBRNA”, “PUBLICA”, “POPULI ROMANI”, “AUGUSTI”. Na rimskom republikanskom novcu prikazivana je glava L. s vijencem ili dijademom. Na carskom se novcu javlia od Klaudija (41.-54.) do Julijana (284.- -285.).
LIBERTINA
Srebrni novac Republike dubrovačke, po uzoru na talir Marije Terezije, kovan od 1791.-1795. godine. Vrijednost mu je bila 80 dina-rića. Na aversu je žensko poprsje i natpis: “RESP. VBL. - RHAGUS”. Na reversu ie grb Dubrovnika s natpisom “DVCE DEO FIDE ET IVST”. Veličina mu je bila 41,5 mm a težina 28,90 gr.
LIBRA
Stara težinska jedinica jednaka 327,45 gr, osnova karolinškog monetarnog sistema. Dijelila se na 12 uncija. Pod utjecajem L. formirane su težinske jedinice funta i marka.
LIBRALNA STOPA
Novčano težinska jedinica u Rimskoj republici, s težinom od 273 grama. U upotrebi je bila od 335. godine do naše ere. Dijelila se na 12 unci.
LIBRA PERUANA
Zlatni novac Perua, jednak funti sterlinga. U optjecaju je bio od 1897. godine do 1930, kada je uveden sol.
LICE NOVCA
Glavna strana novca: skraćeno Hs. (njem. Hauptseite der Munze), Vs. (njem. Vorderseite), Av. (franc. Avers), Ob (engl. Obverse). Utvrđivanje lica novca je neophodno pri opisu novca. Na licu novca obično je lik onoga za koga je novac kovan, nema li lika vladara onda se tu nalazi grb zemlje ili porodice. Ako se pak na obje strane novca nalaze grbovi, onda je lice novca ona strana na kojoj se nalazi grb starješine. U slučajevima kada nema grbova, lice novca je strana gdje se nalazi titula vladara ili starješine.
LICENTI
Mala novčana jedinica u Kraljevini Lesoto. 100 L = 1 makrti.
LICHTTALER
(njem. Licht - svjetlo, svijeća). Reichstaler hercega od Braunschweiga Juliusa (1568.-1589.) kovan 1569.-1587. g. Naziv dolazi od prikaza na aversu: divlji čovjek koji u jednoj ruci drži stablo a u drugoj goreće svjetlo. Naokolo je natpis: “Aliis inserviendo consumor”. Na reversu je carski orao.
LIGATURA
(lat. ligatura - sjedinjenje, njem. Ligatur). Spajanje dva uzastopna slova u jedno u tekstu. Na primjer E = OE itd.
LIGURINO
Naziv za novac, koji je kovan po uzoru na francuski novac od 5 sola. Novac je kovala Genova tijekom XVII stoljeća za potrebe na Levantu. Težina novca je bila 2 gr.
LILANGENI
Novčana jedinica Kraljevine Sva-ziJand. 1 L = 100 centi. U opticaju se nalazi od 6. rujna 1974. godine.
LIMA COINAGE
Engleski novac iz 1745./46. godine, kovan od zlata ili srebra zapljenjenog od Španjolaca, porijeklom iz Perua. Ispod poprsja Georga II nalazi se monogram “LIMA”.
LINSENDVKATEN
Mali zlatni novac gradova Nirnberg, Regensburg, Stolberg i Hesen-Kassel. Vrijednost mu je bila 1/16, 1/24 i 1/32 dukata, a kovan je u XVIII stoljeću.
LION
Škotski zlatni novac, prvi put kovan za Roberta III (1390.-1406.), L. je kovan do 1588. godine. Težina mu je bila 5,1 gr. Novac je još na-2/3 i 1/3 L. Na aversu su kraljevi inicijali, na re-zivan i “LION NOBLE”. Kovane su i nominale od versu lav s mačem i skeptrom. Anglo-francuski srebrni novac (denar) s grbom Akvitanije (lav u hodu). Novac je kovao princ Eduard (kasnije Edvard I), za vladavine Henrija II (1252.-1272.). težina novca je bila 0,84 gr.
LION D'OR
Francuski zlatni novac kovan od kralja Filipa VI (1328.-1350.) od 1338. godine. Kovan je od skoro čistog zlata, s težinom od 4,9 gr. 1 L = 25 sua turskih. Na aversu je kralj sa skeptrom od Uljana i lav, a na reversu je križ od cvijeća s 4 krune. Revolucija u Belgiji 1790. godine pridonijela je kovanju jednog zlatnog liona samo u toj godini težine 8,278 gr, kao i srebrnog liona. (Lion d'argent), koji je odgovarao krunskom taliru. Oba novca na aversu prikazuju belgijskog lava, a na reversu su grbovi 11 provincija oko sunca.
LION HEAUME
Zlatni novac Ludvviga od Male 1346.-1384. godine. Na aversu je veliki lav sa šljemom na glavi ispod gotičkog baldahina. Na reversu je cvjetni vijenac u obliku križa i slovom D u sredini križa, sa zastavom koja leprša, naokolo je natpis “FLANDRIA” ili “FLANDRES”.
LIRA
Novčano-obračunska jedinica u Italiji od 953. godine. Prvi put je kovana tek u Veneciji 1472. g. (6,18 gr srebra). Po ugledu na nju počeli su je kovati i drugi gradovi. Od 1859. godine L. je postala novčana jedinica Italije i dijeli se na 100 centesima.
LIRA AUSTRIJSKA
Glavna novčana vrijednota i obračunska jedinica uvedena 1814. godine od strane Austrije u Lombardiji i Veneciji" s težinom od 6,682 gr (3,896 gr srebra). Od 1852.-1858. g. težina joj je bila 4,33 gr (3;895 gr srebra). 6 lira = = 1 skudo = 1 konvencijski talir.
LIRA BOLOGNESE
Zlatni novac od 20 bolonjina, kovan u Bologni. Novac je prvi put kovan za vrijeme pape Pija VI (1775.-1799.).
LIRA DALMATA
Srebrni novac, koji je kovala Venecija od 1410.-1414. godine za potrebe u Dalmaciji. Na prednjoj strani novca je grb i natpis MONETA DALMATIE. Na stražnjoj je sv. Marko u dugoj haljini i natpis SANTVS MARCUS. Težina . novca varira, 0,40-^),73 gr, a veličina od 16 do 18 mm. Postoje i varijante u tekstu i grbu. Točniji naziv za ovaj novac je “soldo”.
LIRA PONTIFICA
Zlatna lira uvedena od pape Pija IX (1846.-1878.). U optjecaj je uvedena 16. 06. 1866. godine. 1 L = 100 centisima = 20 solda.
LIRA TRON
Naziv za liru koja je kovana 1472. godine za vrijeme vladanja dužda Nikole Trona (1471.-1473.). Težka je bila 6,52 gr (6,18 gr srebra). Na aversu je portret dužda, na reversu venecijanski grb. Po ugledu na ovu liru i drugi talijanski gradovi počeli su kovati sličan novac.
LIRA VATIKANSKA
Novčana jedinica grada države Vatikan, jednaka 100 centesima.
LIS D'ARGENT
(fr. srebrni ljiljan). Francuski srebrni novac tipa Lis d'or od 20 sua ili 1 livre. Kovanje obavljeno 1656. godine s težinom ođ 8,024 grama, a kovane su i vrijednosti od 1/2 i 1/4 L. Na reversu je štit sa ljiljanima, koji drže dva anđela.
LIS D'OR
(fr. zlatni liljan).
Francuski zlatni novac, sličan luis d'oru, kovan od 1655.-1657. godine.
LIVENI NOVAC
Novac napravljen livanjem rastopljenog metala u kalupe. Takav je na primjer bio antički rimski “aes grave”, veliki težak novac Olbije, a također i sitan novac, koji je liven u velikim količinama a potom jedan od drugog odvajan pilom. U novije vrijeme livani novac je upotrebljavan u Maroku (XIX st.). U Kini je liveni novac korišten od XII stoljeća prije naše ere pa do XX stoljeća naše ere.
LIT AS
Novčana jedinica bivše Republike Litve od 1918.-1940. godine. Na osnovi zakona od 20. lipnja 1924. L. je bio jednak 1/10 dolara SAD. 1 L = 100 centas. Kovane su vrijednosti od 10, 5, 2 i 1 L.
LITRA
je naziv za srebrnu nominalu u grčkim kolonijama Sicilije, a odgovarala je težini rimske libre. U početku je bila teška 109, a kasnije 219,70 grama.U Dubrovačkoj republici se za rimsku libru upotrebljava samo naziv litra, koja se kao i libra dijelila na 12 unca (uncija). Dubrovačka litra = 6 unca; 1 unca = 6 aksadža; 1 aksadža = 24 karata. U Dubrovniku su bile tf upotrebi dvije litre: tanka od 327,932 g - mjera za novac, i debela od 372,331 gr - mjera za robu.
LIVONEZ
Naziv specijalne serije srebrnog novca kovanog u 1757. g. za vrijeme carice Elizabete (1741.-1762.) za Litvu i Estoniju. Vrijednosti od 1,1/2 i 1/4 L bile su jednake 96, 48 d 24 kopejke. Na aversu je portret carice, na reversu dvoglavi orao i grbovi Litve i Estonije. Težina im je bila 26, 13 i 6,5 grama sadržajem 75%-tnog srebra. Na nominalama od 4 i 2 kopejke koje su kovane uz već spomenute nominale, na aversu je dvoglavi orao a na reversu grbovi provincija. Kovanice od 1756. g. jesu probne Kovanice.
LIVORNINO
Naziv za talir i dvostruki dukat vojvodstva Toskana za vrijeme Kozme III (1670.-1673.). Na reversu ovog novca uz razne predstave nalazi se natpis “LIBVRNI”. Novac je kovan u Firenci.
LIVRE
(franc. od rim. libra). Novčano obračunska jedinica Francuske, korištena od početka IX stoljeća pa do 1795. godine. L. se dijelila na 20 sua ili 240 deniera.
LIVRE DE LA COMPAIGNE DES INIDES
Naziv za livru kovanu u Francuskoj 1720. godine u vrijednosti 20 sua za vrijeme generalnog financijskog poduzetnika Johna Lawa. Na aversu je portret Luja XV i natpis “LUD XV D G FR ET NAV REX”. Na reversu je slovo “JL” s krunom i legenda “SIT NOMEN DOMINI BENEDICTUM” kao i oznaka kovnice “A” (Park). Težina mu je bila 3,7 grama srebra, a korišten je za trgovinu s prekomorskim zemljama.
LIVRE TURQUE
Turski zlatni novac “žuta medžidija” od 1844. godine za Abdul Medžida (1823.-1861.), skraćeno “Ltq”. 1 L = 100 pjastera. Težina je bila 7,216 gr. Od 1933. g. za Kemala Ata-turka (1923.-1938.). 1 L = 100 kuruša = 4000 para.
LIVRE STERLING
Vidi FUNTA STERLINGA.
LL
Oznaka za kovnicu Lille (Francuska).
LM
Oznaka za kovnicu Lima (Peru).
LOGORSKI NOVAC
Novčane oznake od metala ili papira ili nekog drugog materijala, koji su služili kao novac u logorima. Prvi L. N. se pojavio u vrijeme englesko-burskog rata (1899.-1902.) a mnogo su korišteni tokom prvog i drugog svjetskog rata. Metalni L. N. kovan je od cinka, željeza ili aluminija. Nerijetko je posebno kovan za obične logoraše, a poseban za specijalne logoraše (viši činovi, politički itd.).
LOCUMTENENS-TALER
Talir u obliku medalje, ili medalja s poprsjem kneza Saksonije Friedricha III (1486.-1525.) sa kružnom legendom “Imperique locumtenens generalis endet”. Ova titula je bila knezu podijeljena od cara Maksimilijana I (1493.-1519.) 1507. g. Na reversu je jednoglavi orao i ime cara s titulom. Kovan je i zlatni novac u vrijednosti od 15 do 1 dukata, te srebrni u vrijednosti od duplog talira do groša.
LORRAINE
Teston kovan u Škotskoj od 1558.-1559. g. i 1560.-1561. godine. Na aversu je okrunjeni grb Škotske i Francuske, na reversu okrunjeni inicijali kralja Franje I (1559.-1560.) i kraljice Meri Stuart (1542.-1567.) između dva lotaringijska križa.
LOSERTHALER
Srebrni novac veličine od 2 1/2 do 16 Reichtalera koji je kovao vojvoda od Branuchweig-Luneburga Julius između 1574.-1588. godine iz srebra njegovih rudnika. On je izdao naređenje da njegovi podanici trebaju otkupiti bar jedan novčić veličine prema svojim mogućnostima, te da ga moraju pokazati ako se to od njih zatraži. Podanicima nije bilo dopušteno da ih mijenjaju, daruju ili bilo kako otuđuju.
LOSUNGSDVKAT, GVLDENTALER
Naziv za novac koji je kovao Gustav II Adolf, krali Švedske poslije zauzimanja grada Wurzburga 1631./32. godine. Na novcu je preko švedskog grba lozinka “GOTT MIT UNS”. Kovane su vrijednosti od 10 dukata pa do 1/2 talira.
LOT
stara utezna mjera nastala u Njemačkoj. Upotrebljavala se i kod nas, kada je kao mjera za srebro uvedena marka. 1 marka = 16 lota; 1 lot = = 18 zma; 1 kolnska mafka = 233,75 gr.
LOTTERIEDVKATEN
Dukat Karla Theodora od Pfalza kovan 1767. u spomen osnivanja lutrije u Mannheimu, s poprsjem Karla Theodora (1772.- -1777.) na aversu. Na reversu je naga figura boginje sreće Fortune s globusom i natpis “HAC FAVENTE” i “INDUSTRIAE SORS”.
LOIS D'OR (franc. zlatni Luj).
Francuski zlatni novac, koji se počeo kovati za Luja XIII od 1640. godine po uzoru na španjolski pistol. U početku kovanja vrijedio je 10 livri, kasnije mu je vrijednost radi rastuće vrijednosti zlata rasla. L. kovan do 1709. g. bio je težak 7,28 gr, 1726.-1785. g. - 7,24 gr. Od 1785. g. kuje se “LOUIS NEUF” (novi Luj) s težinom od 6,78 gr. Konstitucionalni L. od 1791.-1794. g. bio je težak 6,84 gr i vrijedio je 25 livri.
LOUISDOR AUX HUIT
L Francuski Louis d'or sa 8 “L” (4 puta okrunjeni JL u obliku križa) na reversu kovan od 1709.-1726. godine u vrijeme kralieva Louisa XIV (1643.-1715.) i Louisa XV (1715.-1774.). U centru inicijala nalazi se sunce.
LUISANA CENT
Bakreni novac kovan u Francuskoj za Luisianu, francusku koloniju. Kovan je 1721.-1722. godine u vrijednostima od 18, 9 i 4 deniera. Na aversu ie okrunjeno duplo “L”, a na reversu je oznaka vrijednosti i napis.
LAVETTA
(tal. - vučica). Novac u vrijednosti pola đulia (giulio) ili esrossa. kovan 7a vriie-me pane Hadriana VI (1522.-1523.) u Piacenzi. Naziv je upotrebljavan i za kvatrino (quattrino) s vučicom na reversu. Novac kovan za vrijeme Aleksandra Farnese (1586.-1592.) u Piacenzi s vučicom na reversu nazvan je quattrino.
LUCRUM CAMERAE
Prihod od zamjene starog novca novim, koji je komora davala vladaru. Stari novac se poslije izvjesnog vremena, nekad i svake godine, zamjenjivao novo iskovanim novcem. Posebni službenici {compsori, monetarii, numularii) dolazili su na trgove, gdje bi za određeni broj starih novčića davali novi. Razliku dobivenu zamjenom dobivao je vladar (komora).
LUDWIGSDOR
Naziv za pistol landrafa i velikog vojvode Hessen-Darmstadta Ludwiga VIII (1739.-1768.), Ludwiga IX (1768.-1790.), Ludwiga X (1790.-1830.), te Ludwiga (I) i II (1830.-1848.).
LVFTPUMPENTALER
Talir Braunschvveiga, na kojem je na av. prikazana Magdeburška polu-kugla Otta Guerickea koju ne može razdvojiti niti snaga dvaju upregnutih konja. Povod za kovanje ovog novca je bilo razmimoilaženje između vojvoda Rudolfa Augusta i Antona Ulricha 1702. godine, koju je prouzročila žena Antona Ulricha. To je simbolično prikazano na reversu, gdje ženska ruka otvara pipac polukugle i time prouzrokuje razdvajanje kugle.
LUHLANGA
Starija novčana jedinica u Svazilandu, koja se dijelila na 100 centi, dok je 25 L bilo jednako 1 Lilangeni. U upotrebi je bila do 6. 9.1974. godine.
LUIGINO
Srebrni novac Genove kovan po uzoru na francuski novac od 5 sola Louisa XIII. Njegovo kovanje je otpočelo 1668. godine u vrijeme Cezara Gentilea. Na aversu je Štit s grbom koji drže dva nosača, na reversu je sv. Juraj. U Lucci je kovan sličan novac pod nazivom “LIGURINO” ili “GIUSTINO”, a taj tip novca je još nazivan i “OTTAVINO” ili “OTTAVETTO” zbog toga, Sto je vrijedio 8 (OTTO) solda.
LUNA
Rimska boginja Mjeseca, koja je poistovjećena sa starogrčkom boginjom Selenom. Na grčkom i rimskom novcu prikazivana je glava božice obično s malim polumjesecom (lat. lunula) u kosi. Na novcu rimskih careva je prikazivana s konjskim i bikovim zapregama i natpisom “L. LUCIFERA”.
Autor: Slavoljub Petrović
Izvor: Obol, HND i www.numizmatika.antikviteti.net
Ključne riječi: numizmatika, rječnik, pojmovi
Keywords: numismatics, glossary, terms
Zamjena bugarskih leva - isplata odmah!
Telefon: 098 858 63 77 | E-mail: info@monetalis.hr
111
Post je objavljen 11.12.2011. u 01:04 sati.