Marketing
Rječnik numizmatičkih pojmova – slovo „K“ (k - kyat)
Glossary of Numismatic Terms
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.
K
Oznaka za kovnicu Kremnitza 1760. - 1763. i Bordeauxa.
KABULSKA RUPIJA
Novčana jedinica u Afganistanu do 1927. g. 1 KR = 2 krana = 3 abasa = 6 sunara = 12 šaha = 60 pajsa.
KAISERTALER
Austrijski konvencioni talir kovan 1753. g. na temelju Bavarsko-austrijske novčane konvencije. 1 T = 120 krajcara.
KA-KIM
Srebrni novac prstenastog oblika, koji je bio u prometu u Sjevernom Tajlandu do kraja XVIII st. Kovan je od finog srebra u težinama od 1,2 i 4 tikala.
KALAKAU DOLLAR
Naziv havajskog dolara,koji je kovan u San Franciscu od 1881. do 1883. g. Na Av. je bista kralja Kalakaua I (1874. - 1891.), na Rv. je grb Havaja. Kovane su i vrijednosti od pola dolara, 25 i 10 centi.
KALUP
Valjkasti komad čelika, u kome je u negativu ugraviran lik novca, koji se pomoću njega kuje. Za izradbu novca potrebna su 2 kalupa: za avers i za revers. Jedan je stabilan a drugi pokretan, da bi se između njih stavila pločica iz koje se kuje novac.
KALUPAR
Naziv za rezača negativnog lika novca u kalupu.
KAMMERHERRNTALER
Pruski taliri iz 1816. i 1817. g. s napisom na aversu F.VVILH.III-K.V. PREUSS. Po pričanju, Friedrich VVilhelm je, kada je vidio kraticu na novcu rekao, da on nije “Kammerherr von Preuss”, kako se kratica K.V.PREUSS u tituli još mogla protumačiti. Kovanje je prekinuto, te su se dalje kovali taliri s kružnom legendom bez kratica.
KANU DOLLAR
Kanadski dolar kovan 1936. g. povodom srebrnog jubileja kralja Georga V.S malim izmjenama kovao ga je Georg VI do 1952, a Elizabeta II do 1972. godine.
KARBOVANEC
Ukrajinski naziv za rublju. Ovaj se naziv pojavio tijekom XVIII st. kada su bile kovane rublje s kosim zarezima na rubu (karbami). U 1917. i 1918. g. u Ukrajini je tiskan pod ovim nazivom papirnati novac različitih vrijednosti.
KARL D'OR
Zlatnik kovan od bavarskog kneza Karla-Alberta (1726. - 1745.) po ugledu na Louis d'or, težine 7,5 gr i vrijednosti 10 guldena. Mnoge njemačke države kovale su novac po ugledu na K.: Pfalz, Koln, Wurtemberg, Hessen-Darmstadt, Fulda, Ansbach, Baden, Durlaoh, Nassau, Valdeck, Bamberg itd. U 1753. g. vrijednost mu je bila 10 guldena i 30 krajcara, a poslije Sedmogodišnjeg rata (1756. - 1763.) i U guldena, ako nisu bili obrezani. K. se naziva i pistol vojvodstva VVurtem-berg, koji je kovan za Karla I (1735. - 1780.).
KARAT
(od arapski qirat). Mjera za dragocjene metale. Prvobitno težinska, a potom oznaka za finoću metala. Prema carskom zakonu iz 1524. g. jedna kolnska marka = 24 K; 1 K = 9,744 grana za srebro, a 4 grana za zlato, 1 K = 12 grana. Danas je K. oznaka finoće zlata, prema kome je 24 K = čisto zlato finoće 1000; zlato od 18 K ima 18 dijelova zlata a 6 dijelova primjese.
KARLOVAČKI PAPIRNATI NOVAC
Zbog novčanih neprilika u 1848./9. g. u Karlovcu je tiskan sitni papirnati novac. Postoje 3 emisije novčanica od 10 krajcara. Prva emisija nosi datum 6. studenoga 1848, druga 22. veljače 1849. a treća 31. ožujka 1849. g. U sredini novčanice nalazi se natpis: VALJA / 10 KRAJCARAH U SREBRU / I PRIMAT ĆE SE KOD SVAKE OBCINSKE PE / NEZNICE U KARLOVCU A ODKUPIT ZA BEČKE / BANKNOTE PO MESTNOJ MAGISTRATSKOJ KASI, / ŠEST OVIH KOMADA ZA FORINT. / U KARLOVCU (datum izdavanja). Gore lijevo iznad teksta je tintom upisivan broj, dok se ispod teksta nalazi pečat s grbom Karlovca. Ovaj je novac bio u opticaju do sredine 1850. g. Veličina novca je bila 105 mm : 81 mm, a tekst je štampan samo na jednoj strani. U Karlovcu je papirnati općinski novac tiskan i 1919. Emitirane su vrijednosti od 10, 20 i 50 filira, a u prometu je bio od 15. studenoga 1919. g. do lipnja 1920. g. Na njemu se nalazio tekst: SLOB. I KRALJ. GRAD KARLOVAC, te ispod grba oznaka vrijednosti u filirima.
KARTUŠ
(franc. cartouche svitak, uokvirenje; njem. Kartusche). Dekorativni ukras u obliku svitka oko nekog napisa, grba ili si. K. susrećemo na mnogim novcima i medaljama u doba renesanse, baroka i rokokoa kao dekorativni element, često u obliku polurazvijenog svitka.
KASSENANWEISVNG
Pruski papirnati novac, u vrijednosti 1, 5, 10, 50 i 100 talira, emitiran 1824. godine, a u upotrebi bio do 1871. g.
KASU
Naziv za bakreni novac vladara Musore (Indija). Od XVIII st. ovaj je novac dobio naziv “Elephant cash” zbog lika slona na prednjoj strani. K. je inače opći naziv Evrope jaca za različiti orijentalni novac male vrijednosti.
KATECHISMUSTALER
Naziv za više talira vojvodstva Sachen-Gotha za vrijeme kneza Ernsta der Fromme (1640. - 1675.) s religioznim stihovima i izrekama:
1. Religiozni talir (GLAUBENSTALER) iz 1665. g.
2. Predsmrtni talir (STERBENSTALER) iz 1668. i 1671. g.
3. Bračni talir (EHESTANDSTALER) s bračnim parom na Av. kovan prigodom stupanja u brak princa Friedricha 1669. g.
4. Talir kritenja (TAUFTALER) kovan 1670. g. u čast krštenja prve unuke s prikazom Kristova krštenja.
5. Talir blaienstva (SELJGKEITSTALER) iz 1672. g. s izrekama na temu vječnog blaženstva.
KATHARINENGROSCHEN
Pogrešni naziv za majsenski šildgroš s kružnom legendom i slovom K. Ovaj je groš pripisivan Katarini udovi Friedricha des Streitbaren (1381. - 1428.), koji je po predanju kovan 1440. - 1442. g. Kasnije je dokazano da je slovo “K” oznaka kovnice Freiberg. Uz oznaku na novcu se nalazi i oznaka majstora Mon-haupta (1451. - 1456.). U to vrijeme Katarina više nije bila živa.
KATZENGULDEN
(njem. mačji gulden). Posprdan naziv za nedovoljno lijepo izrađen novac (gulden) kneza Pfalza Ludvviga III (1410. - 1436.). Naziv dolazi od lika lava u grbu Pfalza.
KAURI
(ind. Kauri, engl. Cowrie). školjka morskog mekušca, koja je u staro vrijeme služila kao novac kod naroda na obalama Indijskog i Tihog oceana. Zbog širenja trgovine i K. se raširio po Srednjoj Aziji, pa zatim po Africi a i Evropi. Kao novac K. je korišten sve do početka XX st. na Cejlonu, u mnogim krajevima Indije, Indoneziji, Kini i na obalama Afrike. S obzirom da je imao malu vrijednost, radi lakše trgovine nanizan je na uzicu ili je stavljan u vrećice. Krajem XIX st. u Indiji je 1 rupija vrijedila tisuću tih školjki.
KAZBEKI
Perzijski bakreni novac od XVI do XIX st. u vrijednosti od 5 dinara. K. su, zavisno o vremenu i mjestu kovanja, kovani u raznim težinama i svoju punu vrijednost imali su samo u mjestu kovanja i neposredno oko njega. Na jednoj strani novca se nalazi oznaka mjesta i godina kovanja, na drugoj razne slike: životinje. Sunce, zvijezde i ornamenti. Kovane su vrijednosti od 1/2, 1 (težina oko 1650. g. bila je 5,66 gr), 2, 4 i 8 K. Ovi posljednji su vrlo rijetki.
K-B
Oznaka za kovnicu Kremnitza od 1553. g. pa sve do naših dana.
K-D
Oznaka za kovnicu Kremnitza za 1765. g.
KELCHTALER
Talir grada Zuricha kovan 1526. g. od srebra crkvenog posuđa. Na Av. je prikazan carski orao na štitu, koji pridržavaju dva lava, a na Rv. grb grada Zuricha okružen s 2 niza grbova ciriških okruga.
KENETA
Narodni naziv za samostalni sitni novac Havajskih otoka do 1871. g. Po vrijednosti je bio jednak centu.
KERZENDREIER
Naziv za žeton grada Nirnberga iz XVIII stoljeća, koji je služio za nabavku oltarskih svijeća (njem. Kerze = svijeća) pri crkvenim svečanostima. K. su izrađivani u različitim veličinama, no na svima su prikazane scene iz života Krista.
KESA
Stara turska računska jedinica. Jedna K. srebra vrijedila je oko 500 piastera, a 1 K. zlata imala je vrijednost 30.000 piastera. Plaćanje novcem u kesama javlja se već u starom Rimu (saccu-lum), a u Bizantskom carstvu bilo je ustaljeno. Naš je narod prihvatio takav način plaćanja preko Turaka. U pojedinim spisima se spominju velika i mala kesa, ali u čemu su se razlikovale nije poznato.
KEUTSCHACHTALER, RUBENTALER
Talir nadbiskupa od Salzburga Leonharda v. Keutschach (1495. - 1519.), kovan 1504. g. Na Av. je grb, a na Rv. su sv. Rudbert i sv. Virgilije. Drugi naziv ovog novca dolazi od prikaza obiteljskog grba Keutschacha, jedne repe (njem. Rube ¦” repa).
KEY
Novac u obliku ključa. Upotrebljavan je u vrijeme vladavine Wang Manga, 7. - 22. g. n. e. Donji dio novca je u obuku noža, ali je drška povećana kao prsten za nanizavanje, dajući oblik ključa.
KINA
Novčana jedinica Papue i Nove Gvineje, uvedena u opticaj 19. travnja 1975. g. 1 K = 100 toea.
KINZIGTALER
Opći naziv za rudarski novac kovan u XVIII st. od srebra dobivenog iz rudnika u Kinzigtalu, koji je bio u posjedu knezova Fiir-stenberg. Na jednoj strani novca je portret vladara, dok je na drugoj prikazan planinski predio ili grb zemlje. Poznata je klipa rudnika “Gute Gottes” iz 1705. g. u čast pobjede kod Hochsteina godinu dana ranije, pobjeda princa Eugena Savojskog i Mal-borao u ratu za španjolsko nasljedstvo 1701. - 1714. g.; talir iz 1729. g. iz rudnika “St. Josef”; talir iz 1762. g. iz rudnika “St. Sofia”, koji je kovan za kneza Josepha-Wilhelma-Ernsta (1704. - 1762.). Za Josepha-Venzela (1762. - 1783.) u 1767. g. kovane su vrijednosti od 1, 3, 4, 9 i 10 talira od srebra' dobivenog iz rudnika “St. Venzel”. Za Josephu-Mariju -Benedicktu (1783. - 1796.) u 1790. g. kovan je kon-vencioni talir od srebra iz rudnika “Friedrich-Christina”. Sav ovaj novac je predstavom ili nazivom pokazivao odakle srebro potječe.
KIP
Novčana jedinica u Laosu od stjecanja nezavisnosti 1955. g. 1 K = 100 ata.
KIPPERGROSCHEN
Naziv za njemački groš od malo srebra, koji je u nekim slučajevima kovan gotovo od samog bakra. K. je kovan u vrijeme novčane krize tijekom Tridesetgodišnjeg rata. Godine 1620. u jedan Reichstaler išlo je 250 ovih gro-ševa, a 1622. g. oko 420.
KIZIK
Novac od elektrona VI-IV st. pr. n. e. kovan u gradu Kiziku, koji se nalazio na južnoj obali Mramornog mora. Težina je novca bila 16 gr (32-52%> zlata). Kovane su također i vrijednosti od 1/6, 1/12, 1/24 i 1/48 K. Nanovcu je prikazana tuna.
KLAPPMVNTZENTALER
Saksonski guldengroš, prvi talirski novac kovan u značajnim količinama od 1500. g. od princa Friedricha dem Weisen (1486.- 1525.) zajedno s knezom Albrechtom i Johannom ili Johannom i Georgom. Naziv novca dolazi od plosnatih kapa, koje se nalaze na glavama likova.
KLEEBAUTALER
Nagradni novac u formi talira kovan od grofa Aleksandra od Ansbacha (1757.- 1791.) u 1775. g. Novac je dijeljen kao podsticaj za gajenje djeteline. Na Av. je portret, a na Rv. tekst.
KLIPPE
(šved. obrezati škarama). Novac, koji nije okrugao, na kojem je otiskivan okrugli ili drugačiji žig. Obično je oblika četvorokuta, šestorokuta rjeđe osmorokuta. Prve K. su se kovale iz nužde u skandinavskim zemljama već u XI stoljeću, ovako zbog nedostatka izučenih kovača novca. Kasnije su se upotrebljavale u njemačkim zemljama, te u Poljskoj. Kuju se sve do XVII st. u obliku probnih kovova, komada za darivanje ili za sakupljače.
KLIPPING
Skandinavski novac uglatog oblika, prvi put kovan 1519. - 1523. g. kao ratni novac danskog kralja Christiana II (1513. - 1523.). K. je kovan pomoću kalupa (matrica) šilinga, i to tako da je upotrijebljen samo srednji dio. Kovana su 3 tipa K.: od srebra vrijednosti 14 pfeniga, lošeg srebra vrijednosti 6 pfeniga i od bakra, vrijednosti 4 i 3 pfeniga.
K-M
Oznaka za kovnicu Kremnitza 1763.- 1765. g.
KNIFE
Novac u obliku noža. Poznat je još i pod nazivom “BRITVA” (RAZOR), “MAC” (SWORD) ili “KOSIR” (BILL-HOOK). Oblikom je sličan starim britvama, a imali su rupu za vezanje na uzicu. Najstariji primjerci ovog novca datiraju od oko 890. g. pr. n. e.
KNOPFBRAKTEAT
Numizmatički naziv za brakteat Heinricha Slavnog od Meissena (1221. - 1288.), koji se ističe dubokim kovanjem i dobrom kvalitetom srebra. Ovaj tip novca, promjera oko 40 mm, kovali su i Albrecht Poročni (1265. - 1308.), Dietrich III Diezmann (1282. - 1307.), Friedrich Smjeli (1274. - 1324.), češki kralj Vaclav (1278. -1305.) u Lužicama i drugi.
KOBAN
Japanski ovalni zlatni novac u opticaju od 1573. do 1860. g. Njegova su veličina i težina varirale, a vrijednost mu je iznosila 1 rio. Krajem XVII st. imao je promjer 68 mm, težinu 18 gr čistoće 564/1000, a Shin Koban (Novi Koban) od 1860. g. promjer samo 35,5 mm i težinu 33 gr čistoće 573/1000. U XVI st. kovane su veličine od 1/2 Ria (2 Bu) promjera 53 mm, te u XVII st. 1/4 Ria (1 Bu) promjera 41 mm. Najveći K. je kovan u vrijednosti od 10 Ria (Jiu Rio) veličine 145-175x85--101 mm i težak oko 165 gr čistoće 734/1000 a nazivan je Oban, Zatim je još kovana veličina od 5 Ria (Go Rio) oko 1837. g. veličine 89 mm. U raznim provincijama su kovani i srebrni Obani i Kobani za lokalne potrebe.
KOBO
Novčana jedinica Nigerije. 1 K = 100 najra. U opticaju je od 1. siječnja 1973. g.
KOLBENSCHILLING
Šiling Gotfrieda IV Schenk von Limburg, biskupa Wirzburga (1443.- 1455.). Nazvan je tako zbog palice, koja se nalazi u porodičnom grbu biskupa prikazanog na novcu.
KOLNSKA MARKA
Jedna od najrasprostranjenijih i najstarijih vrsta marke. Prvobitna joj je težina bila 229 grama, no kasnije je povećana na 234 grama.
KOLONIJALNI NOVAC
1. U antičkom Rimu naziv za novac koji su izdavale pojedine kolonije, gradovi (lat. colonia skrać. C ili COL i si.). Likovi na ovom novcu predstavljaju simbole stvaranja kolonije, ili je pak prikazan njen zaštitnik ili zaštitnica.
2. U novije vrijeme novac, koji su kovale kolonijalne sile za svoje kolonije. Ovaj se novac u mnogome razlikovao od novca matične zemlje. Otprilike do 1800. g. novac je kovan u samim kolonijama, da bi se kasnije kovao u metropoli.
KOMETENTALER
Talir u obliku medalje grada Strassburga iz 1681. g. u vrijeme predaje grada Francuzima. Na zadnjoj strani talira je prikazana kometa, koja se vidjela iznad grada prethodne godine, i, kako su tvrdili astrolozi, bila je predznak predaje grada Francuzima.
KONSEKRACIONI NOVAC
Proglašenje bogom nekog čovjeka bilo je poznato već od starine, npr. u starih Grka, i tu ih nazivali heroima. Tako je već za života Aleksandar Veliki bio proglašen nasljednikom nekog od orijentalnih bogova kraljeva i kao takav bio proglašen bogom, te prikazan na prednjoj strani novca. Uglednike iz Rimske republike Flaminiusa, Pompeiusa i Caesara Grci su proglasili bogovima. U vrijeme carskog Rima proglašenje cara bogom, još za života, uvedeno je i propisano od Augustusa. Takav uvedeni kult cara-boga bio je zamišljen kao centralni dio nacionalne rimske religije. Formalno proglašenje cara bogom uslijedilo je tek nakon careve smrti i to zaključkom Rimskog senata putem državnog akta, kojim je car dobio naziv Divus a carica Diva. U vrijeme Rimskog carstva kovani su mnogi novci i medalje s natpisom Consecratio, Divus i Diva na Rv. novca s raznim prikazima: orlom, paunom, mjesecom, oltarom, mjesecom i zvijezdom, kometom i si. U Rimu je prvim bogom bio proglašen Caesar, zatim Augustus, i dobili su naziv Divus. Od carica je naziv Diva prva dobila Livia.
KONSTANTINOVA RUBLJA
Probni novac s portretom Konstantina Pavloviča kovan 1825. g. poslije smrti Aleksandra I, kojega je Konstantni trebao naslijediti na prijestolju. Novac ie kovan u radionici medaljara Reohela i izrađen je u malim količinama). Kako nije imao vrijednost pravog novca, nalazio se samo u zbirkama istaknutih ruskih numizmatičara.
KONTRAMARKA
Naknadno, na već iskovani novac, utiskivanje žigova raznih oblika, da se odredi njegova vrijednost, pripadnost te mogućnost daljnje upotrebe. Pojava zabilježena već u Antici.
KONTRIBVTIONSMVNZEN
(njem. kontribucioni novac). Novac, koji je kovan od srebra do; bivenog od građanstva ili od crkvenih posuda radi mogućnosti plaćanja vojnika. Na primjer: pruski talir ili 1/3 talira k 1813. g. kovan od dobrovoljno danog srebra u vrijeme oslobodilačkog rata protiv Napoleona I.
KONVENCIJSKA STOPA
20-guldenska stopa, koja je ustanovljena konvencijom između Austrije i Bavarske 20. rujna 1753. g. Talir, tada kovan, vrijedio je 2 guldena. U periodu do 1760. g. ovu su stopu prihvatile skoro sve države na jugu i zapadu Njemačke, a od 1763. g. i Saksonija. U upotrebi je bila sve do 24. siječnja 1857. g.
KONVENTIONSTALER
Talir kovan po 20 guldenskoj monetnoj stopi, suglasno austrijskobavarskoj novčanoj konvenciji iz 1753. g. Na osnovi ove Konvencije novac od 2 guldena jednak je 1 taliru. Težina mu je bila 23,386 gr.
KOPEJKA
Naziv za ruski srebrni novac, koji je bio 1/100 dio rublja, težine oko 1 gr a u upotrebi se pojavio oko 1534. g. Naziv dolazi od jahača na konju s kopljem, koji je prikazan na novcu. Srebrne K. su kovane sve do 1718. g. Od 1704. u upotrebi su i bakrene K, koje su kovane sve do 1918. g. U SSSR-u bakrene K. kuju se u periodu od 1924. do 1926. godine, a od tada pa do danas kuju se od brončane legure.
KORINTSKA STOPA
Novčana stopa, koja se koristila od VII st. pr. n. e. Osnovna jedinica je bila stater od 8,72 gr, koji se dijelio na 3 drahme, čija je težina bila po 2,90 gr, s likom Pegaza, kasnije Pegaza i Atene.
KORTLING
Donjosaksonska vrsta groša, koji je prema izvorima prvi put kovan u Gottingenu 1360. g. No, najstariji sačuvani primjerci su iz 1428. g. Primjerci imaju na obim stranama križ sa slovom G. Težina je bila 1,58 gr. 1 K = 6 pfeniga. Po ovom uzoru u XV su stoljeću K. počeli kovati mnogi sjevernonjemački gradovi; npr. grad Ein-beck sa slovom E, grad Hameln sa slovom H, Nord-heim sa N i drugi. Od 1480. g. vrijednost K. je pcv većana na 7 a zatim na 8 pfeniga, pa su ih počeli nazivati ACHTLING. U XVI st. K. su se nazivali 1/3 mariengroša (4 pfeniga). U Mindenu je 1579. g. kolnski novac od 6 helera nazvan K. On je kovan u velikim količinama s brojkom 6 kao oznakom vrijednosti. Prvobitna vrijednost K. od 1/3 pala je na 1/4 mariengroša, tj. 3 pfeniga.
KOTORSKA KOVNICA
Nije točno poznato kada je u Kotoru počela raditi kovnica novca. Po nekima to je bilo u XI st, što je teško dokazati. Ova je kovnica svakako jedna od najstarijih u Dalmaciji. Nalazila se na obali mora van gradskih zidina, sjeverozapadno od glavnih gradskih vratiju. U njoj su kovane vrijednosti od bakra: folar (1/30 groša) i polufolar (1/60 groša), te od srebra: perperi (12 groša) i groševi (1/12 perpera). Kovnica je prestala radom 1650. g. Silom prilika je opet proradila 1813. g. za vrijeme francuske okupacije, kada je u njoj kovan opsadni novac.
KOTORSKI NOVAC
U gradu Kotoru se od XI do XV st. kovalo više vrsta novca: folar i obol (1/2 folara) od bronce odnosno bakra, te groš od srebra. Od XV do XVII st, pod Venecijom, kovani su folari, soldi i gazzette od bronce, bakra ili mesinga, te groševi i grossetti od srebra. Autonomni novac kovan je od bronce ili bakra od XI do XV st. Na najstarijim primjercima na Av. je prikazan zaštitnik grada sv. Trifun u man-dorh s Uljanom ili palminom grančicom u ruci, oivičen biserima i naokolo natpis STRIPHON ili SANTUS TRIFON raznih varijanata, a na Rv. je prikazana gradska kula i naokolo natpis CIVIT-CATARI ili CATARI CIVITAS, također u raznim varijantama.Pod kraljem Srbije Stefanom Dušanom (1331. - 1355.) kuju se i folar i srebrni groš, a pod Stefanom Urošem (1355. - 1371.) kuje se uz srebrni groš i srebrnih pola groša. Na ovim je srebrnjacima na Av. prikazan lik vladara na prijestolju sa žezlom i jabukom u ruci i natpisom IMPERATOR STEFANUS ili IMPERATOR UROSIUS, a na Rv. sv. Trifun u mandorli s križem i palminom grančicom i natpisom S.TRIFON CATARENS(is).Pod Ludovikom I (1371. - 1378, 1379. - 1382.) kuju se folar, groš i pola groša, dok se pod bosanskim kraljem Tvrtkom (1385. - 1392.) kuje folar. U međuvremenu je pod Venecijom (prvi puta) kovano pola folara (obol) 1369. - 1370. i 1378. - 1381. g., te pod Ladishtvom I folar (1392. - 1405.). Pod kraljem Bosne Ostojom (1404. - 1405.) kuje se groš, da bi 1420. g. Kotor definitivno pao pod vlast Venecije, koja do 1640. g. kuje novac od raznih metala i veličina. Na kovanicama kovanim pod Venecijom na Rv. je prikazan mletački lav s natpisom S.MAROUS VENETUS.Od 1640. godine, kada je zadnji put kovan novac (za vrijeme providura Zorzia Morosini-a), pa do 1813. g. nije kovan novac. Francuska vojska, opsjednuta u Kotoru, 1813. g. dala je kovati od zaplijenjenog crkvenog srebra novac od 1, 5 i 10 franaka. Svaka od ovih kovanica izrađena je ručno i od srebra različite finoće, tako da se izradba može smatrati relativno grubom i nepreciznom, a na rubovi ma su stavljene zaštitne punce.
KOULA
Novčana jedinica otoka Tonga do 1967. g. 1 K = 16 engleskih funti.
KOVANJE ČEKIĆEM
(kovanje ručno), tehnika izradbe novca prije uvođenja kovanja mehaničkim čekićem. Kod ovog postupka jedan od kalupa (donji) je stabilan. Na njega se stavlja pripremljena pločica metala od kojeg će biti otkovan novac, a majstor drugi kalup, kojeg drži jednom rukom, stavlja na stabilni kalup s pločicom. Tada po kalupu udari čekićem, koji drži u drugoj ruci, i tako ostvaruje otkov utisnut na kalupima.
KOŽNATI NOVAC
U ranom srednjem vijeku služio je kao doznaka za buduća plaćanja. Takav je novac-doznaku izdao kralj Konstantni Kopronymus pri jednoj opsadi iz 743. godine, Ludvig IX, francuski vladar, za vrijeme zarobljeništva, a kralj Friedrich II u Faenzi 1241. godine, sa svojim likom, a te je komade kože kasnije otkupio sa zlatnim Augustalisom. Jedna vrsta sitnog novca iz kože na otoku Man od 1570. do 1580. g. Zatim, pored novca iz nužde od tvrdog papira pravljen je i novac od kože u Leyu 1574. g. U novije vrijeme kao novac iz nužde rađen je npr. u gradovima Eferding 1804. godine, pa Mattighofen 1920, Pariš 1790, Dorpat 1820, ili kao reklamni novac u Possnecku i Osterwiecku 1923. g.
KRAHENPLAPPART
Srebrni novac Ziiricha u vrijednosti 1 šilinga-halera. Kovan je u periodu od 1440. do 1450. g. Na Av. je grb Zuricha, a na Rv. jednoglavi orao.
KRAN
Stara novčana jedinica u Iranu do 1930. g. 10 K = 1 tuman, 1 K = 20 šaha, 1 šah = 50 dinara. Novac od 10, 5,2, 1, 1/2 i 1/4 K. kovani su od srebra. Na Av. je lav, na Rv. natpis perzijskim pismom. Novčana jedinica u Afganistanu do 1927. g.
KREDITNI NOVAC
Naziv za sav novac uključujući i sitan, novac iz nužde, bonove i papirnati novac, čija je nominalna vrijednost manja od vlastite materijalne vrijednosti. Razlika između nominalne i materijalne vrijednosti naziva se KREDIT (AVANS), koju izdavač dobiva emitiranjem novčane oznake.
KREMNIČKI HRVATSKI TALIR
vidi HRVATSKI TALIR.
KREUZER
Sitni srebrni novac. Naziv mu dolazi od dvostrukog križa, koji se nalazima njemu Gat. DENARIUS CRUCIATUŠ). U XIIMXIV st. kovan je u Meranu, Tirolu, Veroni, a od 1458. g. kuje se i u Austriji. U početku težina mu je iznosila oko 1,08 gr, a po vrijednosti je bio jednak 4 bečka pfeniga (60 K = 240 pfeniga - 1 florin). S vremenom mu je težina opadala, tako da se od vremena Marije Terezije pa sve do XIX st. kuje od bakra. Kao sitan novac bio je u upotrebi u Austriji do 1857. g. kao 60. dio groša, a zatim kao 100. dio sve do 1900. g. U Mađarskoj je do 1900. g. bio 100. dio forinte. U upotrebi se nalazio i u pojedinim njemačkim državama: Badenu, Prusiji, Wirtembergu (sve do 1871. g.).
KREUZGROSCHEN
Majsens groš kovan od Friedricha II Majsenskog (1428. - 1464.). Na Av. je prikazan grb s lavom i malim križevima sa strane, po čemu se i razlikovao od poznatijeg Fiirsten-groschena. Težina mu je bila 2,56 gr. 1 K = 12 halera.
KREUZHALBBATZEN, KREUZBATZEN
Naziv za švicarski polubatzen i batzen kovan u Neuen-burgu s imenom Friedrioha Wilhelma II i III, kraljeva Prusije, kovanog od 1788. do 1803. g. Na Rv. je veliki križ. K. je bio u upotrebi zajedno sa švicarskim batzenom i polubatzenom u odnosu 13:14. Finoća srebra je bila neujednačena. Kanton Nid-vvalden je 1811. g. sve ove batzene dao prekovati.
KRIEGSFVNFER
Njemačkih 5 pfeniga iz 1915. g. kovanih od željeza. Da bi se zaštitili od rdanja bili su za kovanja tretirani cinkom.
KRISGELD
Novac u obliku bodeža, koji je bio u upotrebi na Javi u XVI i XVII st. Ovaj je novac bio istodobno i staleška oznaka. Dužina mu je bila 10-12 cm.
KRISHNAL
Srebrni novac otoka Java. Na Rv. je prikazan lotosov cvijet.
KRISTOGRAM (CHRISTOGRAMM)
(grč. Christogramma, Chrisma, ChiRho). Monogram Isusa Krista, sastavljen od grčkih slova X i P. Ovaj se monogram viđao od IV st. n. e. i to najprije na rimskom, zatim na bizantskom te kasnije i na mnogobrojnom srednjovjekovnom novcu.
KRIVOTVORENI NOVAC
Nezakonito izrađen novac od pojedinaca, skupina pa i država u cilju obmane. Dva su osnovna razloga za izradbu ovakva novca: a) nanošenje štete nekoj državi ili narodu i b) obmana kolekcionara. Postoji više načina izradbe: livenje, kovanje, galvamoplastika. Kod papirnog novca se najčešće krivotvore rjeđe i viijednije novčanice, što nije ni jednostavno ni lako, dok su asignati u većini slučajeva izrađeni prilično jednostavno i lakše se krivotvore.
KRIŽANAC
denarius banalis, banski denar, banovac (CHRISANACH).
KRIŽAR
Bakreni novac kovan 1849. g. u zagrebačkoj kovnici, za vrijeme bana Jelačića. Na prednjoj je strani oznaka vrijednosti “jedan križar”, ispod koje je godina 1849, te 2 palmine grančice, ispod njih je Z - oznaka kovnice. Na Rv. se ispod krune nalaze grbovi Slavonije, Hrvatske i Dalmacije, a naokolo je natpis TROJEDNA KRALJEVINA HERVAT.SLAV.DALM. Odmah nakon početka kovanja došla je od centralne vlade u Beču zabrana daljnjeg kovanja. Ostala su sačuvana samo 22 primjerka, a kalupi su odneseni u Državni arhiv u Beču.
KRIŽARSKI NOVAC
Novac, koji su u osvojenim zemljama kovali feudalci, učesnici križarskih ratova, kao i njihovi nasljednici, i to od 1100. g. do sredine XVI st. Od sedam križarskih ratova samo su I i IV interesantni za numizmatiku. Poslije I križarskog rata (1095.) u Siriji i Palestini stvoren je niz kršćanskih država, kojih su vladari bili francuski ili flamanski feudalci. Uz vladare 4 velike kneževine poznat je još 21 vazalni vladar, a svi su kovali svoj novac. Novac je kovan po ugledu na novac osvojenih zemalja ili po ugledu na novac iz postojbine. Poznat je novac slijedećih zemalja i feudalaca: Kraljevstvo Jeruzalema (1100. - 1268.), kneževina Antiohija (1098. - 1287.), grofovija Ede-sa (1097. - 1144.), grofovija Tripolitanija (1109.- 1287.) grofovija Jaga (1100. - 1268.), seniori Bej-ruta (1100. - 1236.), seniori Torona (1100. - 1291.), kneževina Tir (1124. - 1191.), seniori Maraša (1100.- 1148.), Kraljevina Cipar (1192. - 1571.), Rodos pod vlašću Ivanovaca (1309. - 1522.). Odnos malih sirijskih (baruna i seniora) nije poznat, te se ne zna da li su sami kovali novac ih su upotrebljavali novac osvojenih oblasti. Nema sigurnih podataka niti o novcu dviju glavnih država stvorenih na teritoriju Bizanta poslije IV križarskog rata (oko 1204. g.): Latinsko carstvo (1204. - 1261.) i Kraljevstvo Solun (1204. - 1222.). Osim navedenih država poslije IV križarskog rata novac su kovali: Ahajska kneževina (1205. - 1432.), kneževi Atene (1205. - 1311.), kneževi Neopatrasa (1205. - 1311.), seniori Negraponta (1205. - 1470.), baruni Korinta (1209. - 1299.), seniori Hiosa (1304. - 1329.), Miti-lene i Lesbosa (1355. - 1462.), posjedi Genove (1261.- 1451.), Napulja (1259. - 1386.) i još mnogi drugi, ukupno oko 20 raznih država, posjeda i porodica.
KROMSTAART
Belgijski novac, koji se počeo kovati za Filipa od sv. Pola od 1427. do 1430. g. Na novcu se nalazi lav s uvijenim repom. Po ovom detalju ubrzo je novac dobio naziv.
KRONENALBUS
Naziv za albus, koji je kovan od sredine 70. godina XV st. u Kolnu i za Koln. Na Av. je poprsje Krista u gotskom okviru, na Rv. je grb grada. 1 K = 11 helera.
KRONENTALER
Novčana jedinica austrijske Holandije, koja je 1755. g. zamijenila stari brabant-ski dukaton. Na njima je prikazan, kao i na Alber-tustaleru, Andrejin križ s 3 krune. Na Av. je do 1780. g. kraljevski orao s grbovnim štitom, a poslije 1780. g. portret kralja. K. je kovan u Austriji, Madžarskoj i Lombardiji. U vrijeme rata protiv Napoleona I (1792. - 1815.) K. je potisnuo konven-cioni talir i lauibtalir. Poslije osamostaljenja Holandije (1813. - 1815.) K. se počeo koristiti i u Južnoj Njemačkoj, pa je postao uzor za sličan novac koji se kovao u Bavarskoj, Wurtembergu, Badenu, Hessen-Darmstadtu, Nassau, Gothi, Valdecku. Do 1830. g. K. je bio jedinstven talir na tom području. Težina mu je bila 29,44 gr, od čega čistog srebra 25,9 - 25,7 gr.
KRONPRINZENTALER
Naziv za talir kovan u čast posjeta berlinskoj kovnici pruskog krunskog princa 1812. g. Na Av. je sve kao i kod običnog talira, a na Rv. je tekst GOTT SCHOTZE IHN / 1 TA-LER 1812 / A.
KROR
1. U Indiji naziv za 100 milijuna indijskih rupija
2. U Pakistanu naziv za 100 milijuna pakistanskih rupija.
KRUNA
(lat. CORONA). Naziv za mnogobrojni evropski novac u srednjem vijeku kao i u novije doba. Naziv dolazi od lika krune na novcu. Ova vrsta novca pojavila se u Francuskoj oko 1340. g. (Couronne d'or ili Ecu a la Couronne) sastava 5,4 - 3,5 gr zlata. Kasnije se kuje SUNČANA KRUNA (Ecu d'or au Soleil), težine 3,3-3,2 gr zlata. U Španjolskoj se kuje 1684. g. ESCUDO, a od 1540. g. u Holandiji zlatna COURONNE D'OR AU SOLEIL težine 3,22-3,08 gr zlata. U Engleskoj se kuju zlatne krune CR0WN 1526. - 1663. g. težine od 2,85-2,55 gr, a zamijenjena je gvinejom. Od 1551. g. u Engleskoj se kuju i srebrne krune vrijedne 5 Šilinga. Danska također kuje srebrne krune od 1618. g. (CORONA DANICA), težine 32,5 gr; težina je kasnije opala. U novije vrijeme, od 1857. g. kovana je u Njemačkoj Općenjemačka kruna (VE-REINS KRONE), težine 10 gr zlata, a potom od 1871. do 1914. g. njemačka zlatna kruna (3,5 gr) u vrijednosti od 10 maraka. Skandinavske zemlje od 1875. g. kuju novac u vrijednostima od 20 i 10 kruna (10 K = 4,03 gr zlata), a također i srebrne no-minale u vrijednosti od 2 i 1 krune. U Austro-Ugar-skoj monarhiji od 1892. g. kuju se krune umjesto guldena, i u opticaju su do 1918. g. Kovane su no-minale od 100, 20 i 10 K. u zlatu i 5, 2 i 1 K. u srebru. Poslije propasti Austro-ugarske monarhije Republika Austrija kuje krune do 1925. godine, kao i Madžarska. Estonija od 1928. do 1940. kuje vlastite K, dok Poljska također emitira K. od 1918. do 1924. g. Danas je K. novčana jedinica u više zemalja.
KRUNA ČEHOSLOVACKA
Novčana jedinica ČSSR, jednaka 100 helera. U opticaju se pojavila 1919. g. kada je zamijenila austrougarsku krunu. Od 1920. g. vrijednost K. je određivana u odnosu prema švicarskom franku i dolaru SAD. Poslije 1929. g. ustanovljena joj je zlatna podloga.
KRUNA DANSKA
Novčana jedinica Kraljevine Danske, djeljiva na 100 ora. U opticaj je uvedena 1873. g. umjesto rijkstalera. Kako je Danska bila članica Skandinavskog monetarnog saveza od 1872. g. na njenom teritoriju je bio u upotrebi i novac Švedske, a od 1875. g. i Norveške i obrnuto. Savez je ukinut 1924. g.
KRUNA ISLANDSKA
Novčana jedinica Republike Island, koja se dijeli na 100 ora. Prve banknote pojavile su se u opticaju 1885. g.
KRUNA MAĐARSKA
Novčana jedinica Mađarske od 1918. g. U studenom 1925. g. zamijenjena je pengo-om.
KRUNA NORVEŠKA
Novčana jedinica Kraljevine Norveške, jednaka 100 ora. U opticaj je uvedena 1875. g. umjesto talira (talir = 25,281 srebra).
KRUNA ŠVEDSKA
Novčana jedinica Kraljevine Švedske, djeljiva na 100 ora. U 1872. g. potpisan je ugovor između Švedske i Danske o stvaranju Skandinavskog monetarnog saveza, kome se kasnije pridružila i Norveška. Na osnovi ovog ugovora, banknote i kovani novac zemalja potpisnica imao je platežnu moć u svim zemljama članicama. U vezi s ovim uvedena je K. umjesto srebrnog rijks-daalera. Za vrijeme prvog svjetskog rata valute zemalja članica ovog saveza su znatno devalvirale i savez je 1924. g. ukinut.
KRUNIDBENI NOVAC
Novac kovan u spomen krunisanja vladara s odgovarajućim tekstom i prikazom. Poznato ga je vise vrsta kao: pruski 1701. i 1861, francuski Napoleona I iz 1804, ruski iz 1883. i 1896, engleski iz 1953, nepalski iz 1956. g. i drugi.
KUMSA
Novčana jedinica Mauritanije od svibnja 1973. g. Po vrijednosti je jednak 1/5 ouguiva.
KUNA
1. Metalna (srebrna) novčana jedinica u staroj Rusiji od VIII st. Naziv dolazi od kožice kune, koja je kao protuvrijednost imala 1 arapski dinar, a kasnije 1 zapadnoevropski denar. Kako je K. bila jedna od osnovnih jedinica, sistem je nazvan Kunski sistem. Prema tom sistemu odnos vrijednosti je bio: Grivna = 20 nogata = 25 kuna = 250 rezana = 100-150 koža vjeverice. Sistem je bio u upotrebi sve do kraja XIV st, kada se u Moskvi a i u drugim ruskim kneževinama počeo kovati novac.
2. Novčana jedinica tzv. Nezavisne Države Hrvatske od 1941. do 1945. g. Vrijednosti: 1 K = 100 banica.
KUPFERKORTLING
Kortling, koji je kovan u Ravensbergu za Friedricha Wilhelma Brandenbur-škog (1640. - 1688.) bez godine kovanja i od skoro čistog bakra. Po vrijednosti je bio jednak 1/4 ma-riengroša. Iz marke je kovano 336 komada ovoga sitnog novca.
KUPON
Dio na vrijednosnom papiru, koji služi radi naplate kamata.
KURANTDUKATEN
Danski zlatni novac, koji se počeo kovati u vrijeme Sjevernog rata (1700. - - 1721.) od 1714. do 1717. $. u vrijednosti 2 rik-sdalera. Kovanje je obnovljeno za Friedricha V (1746. - 1766.) i težina mu je bila 2,728 gr. K. je kovan i za Christiana VII (1766. - 1808.) u vrlo malim količinama. Kovane su i vrijednosti od 1/2 i
KURANTNI NOVAC
(lat. currens=trčeći). Novac od svih prihvaćen, obično je to novac, koji je u opticaju.
KURANTTALER
Novčano obračunska jedinica Donjorajnskih oblasti u XVII st. U 1624. g. je vrijedio 87, a 1658. g. 80 albusa = 1 1/2 guldena. Iako je zabranjen da se koristi 1688. g. i 1715. godine, u Komu je u XVIII st. bio vrijedan 78 albusa.
KURASSIERTALER
Spomen novac kovan povodom 25 godišnjice 6. pruskog kirasirskog puka “Car Nikola I” iz 1842. g. Na novcu su u vijencu carski inicijali i datum 1817-1842. Puk je nosio naziv po ruskom caru Nikoli I i dobio ga je u čast zajedničke borbe Prusije i Rusije, tijekom 1812. do 1815. godine, protiv Napoleona.
KURFVRSTENPFENNIG
Novac tipa pfeniga od vrlo dobrog srebra, koji je kovan na osnovi novčane konvencije zaključene između 4 prirajnske provincije: nadbiskupije Koln, Mainz, Trier i Pfalzgro-fa rajnskog. Konvencija je bila sklopljena 1609. g. i po njoj su 3 nova K. bila jednaka 4 stara pfeniga. Novac je kovan samo nekoliko godina. Na jednoj strani novca je štit s grbovima Kolna, Mainza, Triera i Pfalza, iznad štita je oznaka kovnice (npr. T na novcu Triera).
KURRENT
Sitan novac Saksonije do 1841. g.
KURS NOVCA
(lat. cursus, franc. cours - tok). Vrijednost, po kojoj se kupuje i prodaje novac, vrijednosni papiri i si. K. N. podliježe slobodnom kretanju ponude i potražnje, a utvrđuje se na sastancima burze i o njemu se izdaje kursna lista. U nekim socijalističkim zemljama K. N. određuje države.
KWACHA
1. Novčana jedinica u Zambiji. 1 K = 100 Ngvvi.
2. Novčana jedinica u Malaviju. 1 K = 100 tam-bala.
KWANZA
Novčana jedinica Angole, kojom je zamijenjen portugalski eskudo. 1 K = 100 beina.
KWARTNIK
Srebrni poljski novac, koji se počeo kovati 1337./1338. g. Bio je u opticaju sve do 1403. g. Vrijednost mu je bila 1/96 poljske grivne. Poljska grivna u XIV st. težila je oko 200 gr.
KYAT
Novčana jedinica Burme, u opticaju od 1952. g. 1 K = 100 pja.
Autor: Slavoljub Petrović
Izvor: Obol, HND i www.numizmatika.antikviteti.net
Ključne riječi: numizmatika, rječnik, pojmovi
Keywords: numismatics, glossary, terms
Post je objavljen 10.12.2011. u 00:51 sati.