Kao što vidite trpjet ćete me cijeli ovaj tjedan. Ovo je funky business tjedan! ;)
Ne znam koliko ste upoznati s ovim načinom putovanja, možda ste negdje za njega čuli, možda ne. S obzirom da je moj post o predrasudama bio ujedno i moj najčitaniji post u 2011. godini odlučio sam napisati nešto o couchsurfingu. Sigurno se pitate kakva je poveznica između predrasuda i couchsurfinga. Couchsurfingom se mogu „baviti“ isključivo ljudi bez predrasuda i oni koji ih se istinski žele riješiti. Što je zapravo couchsurfing? Radi se o obliku putovanja u kojem vi kada putujete u neku zemlju ne odsjedate u hostelima ili hotelima već kod lokalnih članova couchsurfing zajednice. Na taj način možete bolje doživjeti grad odnosno zemlju koju posjećujete. Zašto jesti u skupim i lošim restoranima kada vam lokalni mogu pokazati jeftina mjesta gdje se dobro jede? Zašto izlaziti u loše klubove u koje izlazi ekipa nimalo slična vama kada vas lokalni mogu uputiti u klub po vašoj mjeri?
Koja je vaša funkcija u couchsurfing zajednici? Vi možete biti domaćin (osoba koja „hosta“) ili osoba koja koristi nečiji kauč u inozemstvu („surfer“). Ukoliko ugostite neku osobu to ne znači da je ista osoba dužna vas ugostiti u njezinom stanu, kao ni obratno. Ukoliko vi surfate nečiji kauč niste dužni kasnije ugostiti tu osobu kod sebe. Iako je normalno da se ponudi smještaj u vašem gradu osobi koja je vas ugostila.
Kako se bira siguran domaćin? Svaki član ima otvoren profil na couchsurfing portalu na kojem možete pronaći sve informacije koje vas zanimaju o potencijalnom domaćinu ili surferu koji vam je poslao upit („couch request“). Osim informacija o korisniku (dob, spol, zanimanje, obrazovanje, osobni opis, zanimacije, filozofija, putovanja) na profilu svakog korisnika nalaze se informacije o kauču i dostupnosti. Naime, korisnici koji ne mogu ugošćavati nisu uskraćeni za sudjelovanje u zajednici. Oni mogu surfati, a na svom profilu mogu umjesto informacije o dostupnosti kauča napisati da su slobodni za piće. To znači kada neki surfer dođe u njihov grad može ih slobodno kontaktirati za piće, zajedničko razgledavanje grada, odlazak na večeru, u klub i slično. Zatim su tu preporuke (obvezno ih detaljno pročitajte) koje vi ostavljate osobama koje ste ugostili i osobama koje su vas ugostile u nekom drugom gradu. Dakle preporuke se dijele na: od surfera i od domaćina. Uz opisnu preporuku (referencu) svom domaćinu odnosnu gostu dajete i ukupnu ocjenu iskustva: pozitivno, neutralno ili negativno. Također postoji i sustav provjere (verification) koji se sastoji od dva stupnja: provjere identiteta i provjere lokacije. Obe provjere obavljaju administratori zajednice koje su zaposlili vlasnici ove super ideje. Bitno je napomenuti da su „negativna“ iskustva rijetka, a odnose se uglavnom na to da domaćin i gost nisu imali dovoljno zajedničkih tema za razgovor pa boravak nije bio toliko zanimljiv i nezaboravan.
3 642 217 članova u cijelom svijetu
Broj članova u Hrvatskoj: preko 8300
Broj članova u Zagrebu: oko 4600
Broj članova u Rijeci: oko 580
Broj članova u Splitu: oko 480
Najmanji broj članova u Hrvatskoj imaju gradovi poput Knina, Bakra, Bola i Paga: svaki po tek 4 člana
Najveći broj članova ima SAD, preko 767 000 što čini više od 21% članova u cijelom svijetu. Slijede Njemačka i Francuska, svaka sa preko 300 000 članova.
Grad sa najviše članova je New York (preko 72 000), a slijede Pariz i London.
Post je objavljen 16.01.2012. u 07:37 sati.