Marketing
Rječnik numizmatičkih pojmova – slovo „H“ (h - hyperpyron)
Glossary of Numismatic Terms
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.
H
Oznaka za kovnicu Hall 1760. - 1780, Gunzburg 1765. -1805, La Rochelle, Darmstadt 1872. -1882, Dresden 1804.- 1812. g.
HAGENAUER RATSGELD
(Gradski novac Hagenaua). Visokokvalitetan sitni novac kovan u gradu Hagenau oko 1667. g. poslije novčane krize izazvane Tridesetogodišnjim ratom. Kovan je samo batzen s ružom na jednoj strani, dok je na drugoj grb.
HAHNENKAMM, HAHNENFEDER
(njem. kokotova krijesta; kokotoyo pero). Posprdni narodni naziv za brandenburški jednostrani novac od 2 pfeniga kovan od 1670. do 1700. g. u Mindenau. Novac je tako nazvan zbog palminih grana koje okružuju skeptar na njemu, a koje liče na koko-tovo perje. Prvobitno je svaki komad novca sadržavao 0,15 gr srebra, da bi se količina srebra kasnije smanjila.
HALAL
Novčana jedinica Saudijske Arabije, jednaka 1/100 riala ili 1/5 kerša.
HALLER
1. Pfenizi, kojih naziv dolazi od njemačkog imena grada Halla, gdje se ova vrsta novca počela kovati pod carem Friedrichom I oko 1200. g. (DENARI HALLENENSES ili HALLERI). U početku im je težina bila 0,55 gr i sadržavali su 0,371 gr srebra. Zbog standardne težine ubrzo su se proširili po cijeloj Njemačkoj. S vremenom je kovan od bilona i na kraju od bakra vrijednosti od 1/2 pfeniga.
2. Početkom XV st. njemački H. počeo se koristiti i u Češkoj, a kasnije mu se vrijednost podudarala s vrijednošću domaćeg Pervusa (mali groš). Postupno su prihvaćeni u cijeloj Češkoj kao vrijednost od 1/12 groša. Oko 1330. g. u šles-koj je kovana velika količina H. s težinom od 0,25 gr, a njegov odnos prema grošu najprije je bio 1 :12 a zatim 1:13. Kovanje H. nastavljeno je do prve polovice XVI st.
3. Naziv H. pojavio se 1892. g. kao 1/100 austrougarske krune. Kovan je od jeftinog metala, nikla (20 i 10 H), te bakra (2 i 1 H). H. je po vrijednosti bio jednak polovici krajcara. Poslije propasti Austro-ugarske monarhije u opticaju se nalazi do 1924. g. u samoj Austriji.
4. Novčana jedinica Lichtensteina do 1921. godine, 1/100 krune.
5. Novčana jedinica u Poljskoj (Hallerzy) u periodu 1918. -1924. g. i jednaka 1/100 krune.
6. Sitan novac ČSSR. 1H= 1/100 krune.
HALFCROWN
Jedna polovica engleske krune, jednaka 2 1/2 šilinga, najprije kovana od zlata, a zatim do 1946. g. od srebra. Oko 1949. g. izrađuje se od legure bakra i nikla. Kovanje je prestalo 1971. g. s uvođenjem u Engleskoj decimalnog su-stava.
HALF DIME
Polovica dajma, vrijednosti 5 centi. Od 1794. do 1873. g. kovan je od srebra, od 1866. do 1942. g. od slitine bakra i nikla, od 1942. do 1945. g. od bilona, a od 1946. g. opet od slitine bakra i nikla.
HALF MARK
Novac, koji je kovan u Škotskoj za vrijeme Jakova VI (1567. -1603.) od bilona u vrijednosti od 6 šilinga i 8 penca. Na jednoj se strani nalazi grbovni štit, a na stražnjoj cvijetni križ. Novac je kovan od 1572. do 1576. i imao je težinu od 6,803 gr.
HALK
(grč. bakren).
Stari grčki bakreni novac. U Ateni je u 1 obol išlo 8, a u drugim gradovima od 12 do 16 H.
HAO
Novčana jedinica DR Vijetnam. 1 dong = 10 H = 100 sua.
HARDHEAD
Škotski bakreni novac iz vremena kraljice Mary (1555. -1588.), kovan po ugledu na francuski Hard. Novac je vrijedio 1 1/2 penca, a za Jakova VI vrijednost mu je porasla na 2 penca. Težina mu je bila 1,5 gr.
HARDI
Zlatni i srebrni novac kovan u Francuskoj u XIV-XV st. Srebrni H. prvi puta je kovan za Eduarda III (1330.-1376.) u Aquitaniji, težine 1,09 gr i vrijednosti 3 denara tournois. Na Av. je lik Eduarda III, na Rv. križ, leopard i liljan. Srebrne H. kovao je i francuski kralj Luj XI u 1467. g. s težinom od 1,27 gr, a u 1478. g. težine 1,14 gr. Isti su novac kovali i kraljevi Karlo VIII, Luj XII i Franjo I. Zlatne H. kovao je Eduard III s težinom od 4 gr. Zatim je kovan za Richarda II (1372. -1399.) i Henrika IV (1399. -1413.). Ric-hard II kovao je i polovicu H. s težinom od 1,88 gr.
HARP
Narodni naziv za dva tipa novca:
1. Irskog grota i polu grota, kovanih u 1536. g. Na njima je prikazana harfa.
2. Bakrenog novca kovanog 1820. g. Na Av. je prikazana glava kralja Georga IV (1820.-1830.), na Rv. harfa.
HARRINGTON FARTHINGS
Engleski bakreni novac (farting) kovan od lorda Haringtona na osnovi privilegije, koju je dobio od kralja Jakova I. Kovanje je počelo 1613. g. Na Av. su dva skeptra ispod kraljevske krune, na Rv. je irska harfa. Godine 1615. pravo kovanja je bilo prodano vojvodi od Lennoxa, a 1624. g. prešlo je na njegovu udovicu vojvotkinju od Richmonda. Lord Maltra-vers je kupio pravo kovanja ovog novca 1634. g. Godinu dana kasnije, tj. 1635. godine, harfa je zamijenjena ružom Tudora. Kovanje ovog novca je 1643. g. ukinuto aktom Parlamenta.
HAT
Novac u obliku šešira. “Ingot” novac poznat u numizmatici kao “šešir novac” zbog svog oblika sličnog šeširu. Nekada je ovaj novac često upotrebljavan u Malaji, u različitim težinama i vrijednostima.
HAUSKNECHTSTALER
Talir, na kojem je prikazan divljak, koji ispred sebe drži jelku. Ovu vrstu novca je kovao Ernst August mlađi od Braunschweig-Wolfenbiittela. Novac je izrađivan u kovnici Zellerfeld od 1653. pa do 1666. godine. HEAUME Zlatni i srebrni novac, na kojemu je prikazan šljem, kovan je u XIV i XV st.
Zlatni H. (HEAUME D'OR) počeo je kovati Ludwig, grof Flandrije (1346.-1386.), od 1367. g. do 1368. g. težine 6,94 gr zlata. Na Av. je grb s lavom i šljemom, a na Rv. križ i orao. Kovano je također i 1/3 H. U Francuskoj Karlo VI (1380. - -1422.) kovao je 1417. g. Z. H. vrijednosti 2 zlatna mutona. Na Av. je grb s liljanima a ispod njega šljem s krunom, na Rv. je križ.
Srebrni H. (HEAUME D'ARGENT) kovao je Karlo VI od 1420. g. i vrijedio je 20 denara tournois. Težina mu je bila 2,84 gr. Na Av. je grb s liljanima i šljemom, na Rv. je križ i natpis: SIT NOMEN DOMINI BENEDICTUM. Johann od Heinsberga (1419. -1455.) kovao je dvostruki H. težine 3 gr, i polovicu H. težine 1,01 gr.
HEBRAERMVNZEN
(Jevrejski novac). Danski ratni novac iz 1644. i 1645. g. Na prednjoj strani je monogram kralja Christiana IV (1588.-1648.). Na stražnjoj strani novca nalazi se tekst JUSTUS JUDEX. S ovim tekstom protestirao je kralj protiv dolaska Šveđana u Jiitland. Novac je izrađivan pod nadzorom dvorskog majstora Ulfeldta u vrijednosti od 2 i 1 marke i 4 skilinga. Kvaliteta metala je bila vrlo loša. U komadu od 2 marke, koji su imali težinu od 11,136 gr, nalazilo se samo 0,591 gr srebra. I u drugim zemljama kovan je novac s natpisom “JEHOVA”, kao u Švedskoj u vrijeme Karla IV (1598. -1611.).
HEILANDSTALER
Vrsta talira, koji se još naziva i JEVER, kovan od Marije od Jevera 1536. - 1575. g. Švedski SALVATORTALER sakupljači često također nazivaju H.
HEITJE
Narodni naziv i oznaka za holandski novac u vrijednosti 25 c. Također se ponekad naziva i quartje.
HEKSADRAHMA
(grč. šest drahmi). Antički srebrni novac, kojega je vrijednost bila 6 drahmi.
HEKTA
(grč. jedna šestina). Naziv za novac od elektrona ili zlata kovan u Kvzikosu, Miletu, Mvtileni, Fokaidi i u drugim grčkim kolonijama u vrijednosti i težini jednog sechtela, tj. težini 2,6 gr zlata. Ovaj je novac kovan od 600. do 400. godine pr. n. e. Sredinom V st. pr. n. e. H. je vrijedio 8 atenskih obola. U upotrebi su također bile i vrijednosti od 1/2 (hemihekton).
HELIOS
(lat. sol = sunce). U starogrčkoj mitologiji bog sunca, bog koji sve vidi i sve čuje. H. se svako jutro uzdiže na istoku u kočiji iz mora da bogovima i ljudima podari svjetlost novog dana. U rimsko doba je bio zaštitnik i cirkuskih igara. H. se često susreće na grčkom i rimskom novcu na primjer na ranom srebrnom novcu otoka Rodos, glavnom mjestu kulta H. Na rimskom novcu je prikazivan sa zrakastom krunom na kva-drigi kako stoji s podignutom desnom rukom, dok u lijevoj drži kuglu. Postoje razni prikazi.
HELLER
vidi HALLER.
HEMIASSARION
Starogrčki novac, kasnije rimski, u vrijednosti 1/2 assariona ili 1/2 asa.
HEMIDRAHMA
Grčki srebrni novac u vrijednosti 1/2 drahme = 3 obola, još nazivan i TRIOBOL. Poslije drahme bio je najrasprostranjeniji novac. U rimskoj epohi H. je kovan u aleksandrij-skoj kovnici kao brončani novac.
HEMIHEKTON
Novac od elektrona u vrijednosti 1/2 hekta u grčkim pokrajinskim oblastima. 1 H = 1/12 statera od elektrona. HEMILITRON Mali srebrni novac grčkih kolonija na Siciliji. Vrijednost mu je bila 1/2 litre. Kovan je u različitim gradovima i državama u vremenu 413. - 412. g. pr. n. e. Kasnije je kovan od bronce promjera 25-24 mm, a s vremenom je više puta reduciran.
HEMIOBOL
Srebrni novac u vrijednosti 1/2 obola, koji su dale kovati mnoge grčke države. Težina mu je zavisila od osnovne težinske stope. Kasnije je H. izrađivan od bronce.
HEMITETARTEMORION
Grčki mali novac u vrijednosti 1/2 tetartemoriona = 1/8 obola. Od srebra je vrlo rijetko kovan, npr. u Ateni. Po atičkoj stopi težina mu je bila samo 0,094 gr.
HENRI D'OR
Francuski zlatni novac kovan od Henrika II (1547. -1559.) od 1549. g. umjesto.
ECU D'OR AU SOLEIL.
Značajno je to, što je to prvi francuski novac s datumom. Težina H. je bila 3,653 gr. Na Av. je portret kralja s krunom, na Rv. grb s Uljanima, iznad kruna, a sa strane dva slova “H”. Kovane su također i vrijednosti od 2 i 1/2 H.
HERA
(lat. IUNO). Vrhovna boginja grčko-rimske mitologije. Supruga Zeusa (Iupi/tera), zaštitnica braka i tena. Njene su svete životinje guska, paun, zmija i koza. U Rimu je njoj na Kapitolu bio posvećen hram luno Moneta. Na pojedinim grčkim novcima (Samos, Elida) prikazana je glava H. često se susreće na rimskom novcu carica, u dugoj haljini s vijencem ili dija-demom na glavi.
HERALDIKA
Pomoćna povijesna nauka, koja se bavi izučavanjem postanka, razvitka i umjetničke obradbe grbova, od njihova postanka u XI st. pa sve do današnjih dana.
HERAKLES
(lat. HERCULES). Najslavniji starogrčki junak, sin Zeusa i Alkiene. Kult mu je njegovan i u starome Rimu. Lik mu se javlja još u VI st. pr. n. e. na grčkom novcu. Prikazivan je kao bradati muškarac naoružan batinom i ogrnut kožom lava. Rjeđe je prikazivan kao dječak ili mladić. U rimskoj numizmatici njegov se lik prvi puta javlja na novcu od 1/4 kvadransa rimskih AES GRAVE. Kasnije je prikazivan u različitim scenama iz njegova života.
HERING
Narodni naziv za novac virtemberškog kneza Ulricha (1498. -1519.), koji je kovan u velikim količinama i bio vrlo popularan u švab-skoj oko 1509. g. Naziv je dobio zbog dviju riba prikazanih u grbu, koji se nalazi na novcu.
HESSENALBVS
Hesenski groš, čije je kovanje počelo 1510.- 1538. g. po ugledu na majsenski groš. Na Rv. je križ i grobovi Mainza, Triera, Kolna i Pfalza. Na Av. je prikazan lik sv. Elizabete. Od 1575. g. na prednjoj je strani grb Hessena, a na stražnjoj šljem i tekst ALBUS NOVUS HASSIAE, težine 1,84 gr. Od 1592. g. na jednoj strani novca je hesenski lav, šljem ili monogram grofa Hessena. Eto kraja XVII st. 1 H = 1/32 talira. Od XVIII st. kuju se u manjim količinama, da bi se početkom XIX st. prestali kovati. Od 1750. g. emitirane su nominale od 8, 4 i 2 H. Poslije 1761. g. na novac je stavljan tekst HESSENALBUS.
HEXAGRAMMON
Bizantski srebrni novac, čije je kovanje uveo car Heraclius (610. - 641-)- Težina mu je bila 6 scripula (oko 6,7 gr), a vrijednost 2 miliarense. Izgled mu je grublji od prijašnjeg bizantskog srebrnog novca, a kovan je do Justini-ana II.
HIBRIDNI NOVAC
Novac, kod kojeg su upotrijebljeni kalupi od drugih tipova novca, tako da je avers kovan s jednim a revers s drugim kalupom. Ovakav se novac susreće u antici i u srednjem vijeku.
HILARITAS
Rimska personifikacija radosti, veselja, vedrine. Prikazivana je likom žene, koja u desnoj ruci drži palminu granu a u lijevoj žezlo. Ponekad je prikazivana i s rogom izobilja ili sa “djelom okružena djecom. Natpisi su bili različiti: H. Augusti, H. populi Romani, H. Temporvm itd. Na novcu se nalazi od Hadrijana (117. -138.) do uzurpatora u Britaniji Alectusa (293. - 296.).
HIRSCHGULDEN
Naziv za virtemberški novac od 1 i 1/2 guldena, kovan za vrijeme novčane krize tijekom Tridesetgodišnjeg rata. Na Rv. je jelen s grbom i oznakom vrijednosti 60 ili 30 (krajcara). Stolbergški novac od 2/3 talira s jelenom, i novac od 24 Mariengroša jednak 2/3 talira također je nazivan H.
HIRSCHDUKATEN
Naziv za lovački novac Ludvviga VIII od Haissen-Darmstadta {1739. -1768.) s prikazom jelena na reversu.
HISTAMENON
Nakon solidusa glavni zlatni novac u Bizantu. Uveden je u opticaj za vladavine Nikifora II kao bolji novac od tetarterona, a izrađivan je kao ravan i kao ispupčen-udubljen (Ski-fat). Koristio se do novčane reforme Alekseja I Komnena (1081. -1118.) u 1092. godini.
HOBBY HORSE (STECKENREITER).
Zlatni i srebrni četverouglasti novac kovan od carskog ambasadora u Nurnbergu 1650. g. u čast VVestfalskog mira. Na prednjoj strani novca prikazana je omladina Niirnberga kako jaše drvene konjiće prigodom ovacija, koje su priređene ambasadoru.
HOG MONEY
Naziv za bakreni prvi novac Bermuda u XVII st. Na Rv. je prikazana divlja svinja i tekst SOMMER ISLANDS, na Av. jedrenjak. Kovan je s malim postotkom srebra u nominali od 1 šilinga te od 6, 3 i 2 penija.
HOLANDSKI LAVLJI TALIR
(hol. Leeuvveendaalder). Holandski talir, koji se počeo kovati od 1575. g. Na Av. je ratnik u oklopu, s grbom provincije, dok je na Rv. lav uspravljen na zadnje noge. Dijelio se na 32 stuivera, a težina mu je bila 27,68 gr.
HOLEY DOLLAR
Naziv za španjolski peso, kod kojega je tijekom 1813. do 1829. g. vađena sredina. Ovaj se novac koristio u Novom Južnom Velsu. Oko otvora je bio tekst NEW SOUTH WA-LES, a na drugoj strani utisnuto Five Shilling. Ova vrsta novca je korištena u Dominiku, Tobagu, Trinidadu i u još nekim engleskim kolonijama s i bez teksta oko otvora.
HONOS (HONOR).
Rimska personifikacija časti, osobito vojničke. H. je u Rimu 233. g. pr. n. e. posvećen hram. Glava H. prikazana na novcu, ovjenčana je vijencem, sama ili zajedno s glavom Virtvsa. H. je prikazivana i kao stojeća ženska figura, koja u desnoj ruci drži grančicu ili žezlo, dok joj je u lijevoj rog izobilja. Na novcu se viđa od Galbe (68.-69.) do Vespazijana (69.-79.) kako stoji naspram Virtusa. Od Antoniusa Pinsa (138.-161.) pa do Luciusa Verusa (161.-180.) prikazivana je je sama.
HORNGROSCHEN
Groš majsenskog tipa kovan od 1465. g. do 1469. g. od knezova Ernsta i Albrechta zajedno s majkom Margaretom i ujakom VVilhelmom III od Thiiringije u Freibergu i Koldit-zu. Na Av. je grb Saksonije sa šljemom, a na Rv. tirinški šljem s rogovima, zbog čega je tako i nazvan. 1 H = 9 pfeniga, a težina mu je bila 2,66 - -2,92 gr.
HOYM-MUNZEN
Naziv za Friedrichsdor, talir i novac od 3 krajcara iz 1781. g. Na Av. je lik pruskog kralja, a na Rv. pruski orao i datum D. 20. AUGUST i godina kovanja. Navedeni datum je dan rođenja ministra Šleske Karla Georga Heinricha von Hoyma. Po njemu je novac i dobio naziv.
HRVATSKI TALIR
Talir, koji je kroz 4 godine (1613. do 1616.) kovao hrvatsko-ugarski kralj Matija II (1608. -1619.). Kovan je u dvije varijante: prva od 1613. -1615. i druga 1616. godine. Naziv H. T. dobio je taj novac u numizmatičkoj literaturi stoga, što se na reversu talira nalazi dvoglavi orao pod carskom krunom sa štitom na prsima, a u štitu se nalaze grbovi Češke, DALMACIJE, HRVATSKE i SLAVONIJE, dok se u sredini nalazi mali štitić s grbom Austrije i Burgundije. Grb Ugarske, sasvim malen i neugledan, nalazi se u tekstu na rubu talira. Zbog takva prikazivanja ugarskog grba pobunilo se plemstvo u Ugarskom saboru, zahtijevajući da se taj talir povuče iz prometa i kuje novi, gdje će ugarski grb dominirati u carskom grbu. Godine 1615. povlače se taliri iz prometa, a 1616. g. kuju se novi, koji su doveli do još žešće reakcije ugarskog plemstva. Naime, talir s godinom 1616. ostao je na reversu isti sa češkim, dalmatinskim, hrvatskim i slavonskim grbom, dok je grb Ugarske premješten na avers novca ali također u tekst, dakle njegov periferni dio. Vladar je morao udovoljiti zahtjevima ugarskog plemstva, i taj je talir povučen iz prometa i više se nije kovao. H. T. kovani su s oznakom kovnice K - B, dakle u Kremnici. Poznati su otkovi od pola talira, dva talira kao i otkovi talira u zlatu.
HVARSKI NOVAC
Bagatini, koji su za Hvar kovani u Veneciji od 1493. g. na osnovi odluke Vijeća desetorice iz iste godine. Na Av. je prikazan sv. Stjepan s natpisom naokolo S STEPHANUS. PONT.LESINENSIS te sigle V-0 (Vicenzo Orio), glavnog kovničara u državnoj kovnici u Veneciji. Na Rv. je mletački lav i natpis SANCTUS MAR-CUS VENET. Veličina novca je bila 17 mm a težina 1,5 gr. To je vrlo rijedak novac, poznat u svega desetak komada.
HUBERTUSMVNZEN
Naziv za goldgulden i guldengroš kneza Johanna III od Julich-Cleve-Ber-ga (1511. - 1531.), na kojem je prikazan sv. Hu-bertus. H. se naziva i Reichstalir Pfalza iz 1709. godine, na kojem se nalazi lanac Ordena sv. Huberta, obnovljenog 1708. g.
HUSSITENPFENNIG
(Husitski pfenig). Jednostrani lavlji pfenig iz vremena Husitskih ratova (1419. -1434. g.).
HVID
Danski novac kovan po ugledu na libečki novac u vrijednosti 4 pfeniga. Prvi put je kovan u Flensburgu 1380. g. s težinom od 1,27 gr. Na Av. je holštajnski list od koprive s kružnim natpisom MONETA HOLSACI, na Rv. križ s imenom mjesta kovanja. Kasnije je na aversu prikazan grb Južnog Jutlanda, dva lava. Za Ericha Pomeranskog (1412. - 1439.) H. su kovani s krunom i kraljevom titulom na aversu te biskupskim štapom i nazivom kovnice na reversu. Tijekom vremena težina je novca opala na 0,5-^0,7 gr. Ponekad je H. nazivan i Wittenpfenning (bijeli pfenig). Fridrich III Danski (1648. - 1670.) kovao je od 1651. g. bakrene H. (kobberhvid) težine 0,95 gr. Posljednji puta H. je u Danskoj kovan 1686. g. H. je također kovan u Švedskoj za kralja Albrechta Meklemburškog te u Norveškoj za Hansa i Friedricha I.
HWAN
Novčana jedinica Južne Koreje od 1953. do 1963. g. 1 H = 100 čona. U lipnju 1963. g. zamijenjen je sonom.
HYPERPYRON
(grč. plemenit, presvijetli). Bizantski standardni zlatni novac. U opticaj je uveden reformom Alekseja I Komnena 1092. g. Težina mu je bila otprilike oko 4,3 gr. 20-karatnog zlata.
Autor: Slavoljub Petrović
Izvor: Obol, HND i www.numizmatika.antikviteti.net
Ključne riječi: numizmatika, rječnik, pojmovi
Keywords: numismatics, glossary, terms
Otkup ordena, odlikovanja, medalja i sl. predmeta. Isplata odmah!
Post je objavljen 07.12.2011. u 12:03 sati.