Tito i svemirski program
j.b.tito - nepročitana je knjiga!
HOUSTON, WE HAVE A PROBLEM VELIKO ZANIMANJE ZA NAJAVU DOKUMENTARNO-IGRANOG FILMA
Titov svemirski program hit na internetu
Čini se da smo našli pravu kombinaciju nacionalnog ponosa, teorije urote, hladnog rata i otkrivanja svemira. I konačno jedna priča, u kojoj nema konflikta među nacijama na ovim prostorima, kaže jedan od autora, Boštjan Virc
Vedrana SIMIČEVIĆ
Tito je navodno SAD-u prodao jugoslavenski svemirski programGotovo 300 tisuća pregleda u posljednja je dva dana zaradila kratka video-najava budućeg dokumentarno igranog filma »Houston, we have a problem« slovenskog dvojca Boštjana i Žige Virca koji su je na internet postavili upravo s tom svrhom – da dobiju reakciju javnost. Naime, njihov budući film bavi se posve neobičnom, a po mnogima i krajnje apsurdnom hipotezom – da su Amerikanci uspješno poslali čovjeka na Mjesec, primarno zahvaljujući dostignućima jugoslavenskog svemirskog programa koja im je prodao Tito u zamjenu za veću financijsku pomoć koje su potom SAD isplatile Jugoslaviji.
Hit na internetu
U opisu svog projekta autori tvrde kako su SAD početkom šezdesetih godina gubile bitku s SSSR-om u osvajanju svemira, dok je Jugoslavija, zahvaljujući ponajviše genijalnom inženjeru porijeklom iz Pule Hermanu Potočniku, u tajnosti razvijala tehnologiju, pretvarajući se u treću svemirsku silu. Navodni se jugoslavenski svemirski program razvijao pod zemljom, točnije u vojnoj bazi Željava u Bosni, pod kodnim imenom 505.
Uz ovakve navode autora, nije teško pogoditi zašto je trailer slovenskog studija Virc odjednom postao pravi hit na internetu. Većina onih koji su ga pogledali, sa zadovoljstvom su ga proslijedili »dalje« kao još jedan dobar vic s brdovitog Balkana. No, jedan od autora, Boštjan Virc, koji je i sam iznenađen takvom gledanošću trailera, uporno tvrdi da nije riječ o šali.
– Projekt je počeo kao ideja za igrani film mog nećaka Žige Virca. Kad smo počeli skupljati činjenice za realni background igrane priče, počele su se otvarati nevjerojatne informacije, koje su se na naše iznenađenje počele povezivati u realnu priču. Tako da smo na jesen odlučili projekt startati kao doku-dramu. To znači da bi radili film koji se bazira na realnim činjenicama, a za stvari za koje nemamo materijala ili pravih dokaza, dodajemo igrane scene, pojasnio nam je Virc.
Test za publiku
Trailer, navodi on dalje, postavlja samo preliminarnu hipotezu i bio je svojevrsni test publike. Nitko od autora nije očekivao da će ga zamijetiti mediji iz raznih dijelova svijeta, posebice stoga što priznaju da za određene materijale korištene u traileru još uvijek nisu riješena autorska prava pa će ga ubrzo ukloniti s interneta.
– Devedeset posto stvari koje nabrajamo u traileru, već su sada provjerene činjenice. Slovenac Herman Potočnik Noordung je bio jedan od najvećih pionira otkrivanja svemira. Njegov rad je bio osnova i inspiracija Werneru von Braunu, nositelju njemačkog raketnog programa i kasnije američkog programa. Godine 1945. su u Beču američki agenti pretražili stan žene Potočnikovog brata i odnijeli sve njegove materijale. Prema našim informacijama, slika Hermana Potočnika Noordunga još danas stoji u atriju NASA-inog centra. Potočnikov rad je bio inspiracija i Rusima, pa na kraju krajeva i sci-fi autorima, kao što je primjerice Arthur Clarke. Uloga Jugoslavije u otkrivanju svemira svakako
Genijalni um Hermana Potočnika
Herman Potočnik, čovjek čiju neosporno iznimno zanimljivu životnu priču kao okosnicu koriste Boštjan i Žiga Virc za svoj budući film, rođen je 1892. u Puli – što potvrđuje izvod iz matične knjige rođenih koja se čuva u pazinskom arhivu. Otac mu je bio mornarički liječnik rodom iz okolice Slovenj Gradeca, a majka je kći mariborskog trgovca. Prije 1. svjetskog rata Herman Potočnik postaje stručnjak za gradnju željezničkih mostova, a poslije rata, ozbiljno narušena zdravlja, studira strojarstvo na Visokoj tehničkoj školi u Beču gdje postaje stručnjak za raketnu tehnologiju. Potom se posvećuje raketnoj i svemirskoj tehnici i izdaje danas znamenitu knjigu »Problem vožnje svemirom«, neposredno prije no što će u dobi od 36 godina izgubiti bitku s kroničnom bolesti. Unatoč kratkom životu, Herman Potočnik je danas poznat kao jedan od najvećih vizionara i pionira na području astronautike. Rješenja koja je u svoje doba ponudio, bila su potpuno ispred vremena – od onih za gravitacijski problem i raketni pogon, do rješenja za uzlijetanje i spuštanje svemirske rakete. Potočnik je prvi izradio nacrt geostacionarnog satelita i s nevjerojatnom točnošću odredio visinu na kojoj će kružiti i brzinu kruženja, što se trideset godina kasnije kad je prvi satelit postavljen u orbitu i obistinilo. Potočnik je i prema nekim ranijim prijedlozima izradio i nacrt svemirske stanice.
je intrigantna i tu nas čeka jos najviše rada. U to vrijeme SFRJ je raspolagala velikim resursima za vojno-tehnički razvoj. Izgrađen je bio najveći podzemni kompleks Željava na hrvatsko-bosanskoj granici, razvijali su se i proizvodili borbeni avioni i druga high-tech sredstva. Ne treba zaboraviti na projekt razvoja supersoničnog aviona čije je projektno ime glasilo Novi avion, koji je bio obustavljen tek početkom devedesetih godina, nabraja Virc objašnjavajući da su naišli i na niz zanimljivih »prigodnih« detalja poput onog da je Tito od Amerikanaca dobio kamen s Mjeseca.
Prava kombinacija
Slovenski redatelj navodi da je projekt »Houston, we have a problem« primljen na jedan od elitnih europskih workshopa za razvijanje dokumentarnih filmova, te da ga na jesen čeka prezentacija pred određenim američkim, europskim i kineskim tv-kućama. Autori se, kažu, nadaju i koprodukciji s nekom od hrvatskih, srpskih i bosanskih produkcijskih kuća.
– Sudeći po zanimanju koji je izazvao trailer, čini se da smo našli pravu kombinaciju nacionalnog ponosa, teorije urote, hladnog rata i otkrivanja svemira. I konačno jedna priča, u kojoj nema konflikta medju nacijama na ovim prostorima, zaključit će Virc.
Iz slovenskog obiteljskog studija Virc, odnosno točnije »pod kamerom« Žige Virca, već je nastao jedan provokativni naslov koji je uzbunio duhove. Radi se o njegovom studentskom igranom uratku »Trst je naš« koji je 2010. godine bio nominiran za studentskog Oscara, odnosno za nagradu za najbolje studentske filmove koju dodijeljuje Američka filmska akademija. Radnja ovog filma postavljena je u 2009. godinu kada skupina starih partizana odluči da će »osloboditi Trst« i popraviti »stare dugove« iz 2. svjetskog rata.
Film je izazvao negativne reakcije dijela tršćanske javnosti i tamošnje Unije Istrana, pa čak i dijela talijanskih političara. Žiga Virc na sve je to tada komentirao u medijima kako se radi o »parodiji koja govori kako mlađa generacija gleda na takve neporavnate račune«.
Boštjan Virc je pak najpoznatiji kao autor vrlo zanimljivog dokumentarca »Skijanje sa sedam vrhova« koji prati svjetski poznatog skijaša i alpinista Davu Karničara – čovjeka koji je prvi skijao s Mt. Everesta.
-------------------
lp, boro
http://www.novilist.hr/
Post je objavljen 14.01.2012. u 08:13 sati.