28. siječnja
Sveti Toma Akvinski, prezbiter, redovnik-svećenik i crkveni i Anđeoski naučitelj, zaštitnik katoličkih škola, učitelj čovječanstva, rođen je u dvorcu Roccasecca u Italiji, god. 1225.

Rodna kuća svetog Tome Akvinskog
Školovao se u opatiji Monte Cassino; studij filozofije i teologije pohađao je u Napulju, Parizu, Kolnu. U ranoj je dobi ušao u Red propovjednika (1244.), protiv volje svojih najbližih. Predavao u najpoznatijim studijskim središtima onoga vremena (u Kolnu, Parizu, Rimu i Napulju). Zajedno s Albertom Velikim sudjelovao u osnivanju generalnog učilišta u dominikanskom Redu.
Istakao se svetošću života i uzornim opsluživanjem redovničkih pravila. Služenje Božjoj riječi - a to je bitna zadaća Reda - kod njega je poprimilo oblik neprestanog teološkog rada u marljivom istraživanju, dubokoj kontemplaciji i priopćavanju istine, pa je sve svoje snage utrošio u služenju Istini. Želeći je postići i prihvaćajući je ma od koga dolazila, htio ju je prenijeti drugima.
Krasila ga je poniznost i vrlo plemenito ponašanje. Bio je odličan učitelj svete nauke i privlačiv propovjednik evanđeoske istine.
Napisao je mnoga djela prepuna božanske i ljudske mudrosti, koja na divan način pokazuju savršeni sklad između Objave i razuma. Gajio je veliku pobožnost prema Kristu Spasitelju, osobito njegovoj muci i euharistijskom otajstvu, što ga je opjevao u bogoslužnim tekstovima. Plamtio je sinovskom ljubavlju prema Bogorodici Djevici Mariji.
Umro je u Fossanovi 7. ožujka 1274., dok je bio na putu za Lionski sabor. Papa Ivan XXII. uvrstio ga je u popis svetaca 18. srpnja 1323., Pio V. proglasio crkvenim naučiteljem, Lav XIII. postavio zaštitnikom katoličkih škola, a Ivan Pavao II. naučiteljem čovječnosti.
Njegov se blagdan, prema načelima obnovljenog bogoslužja, slavi na današnji dan, dan prijenosa njegova tijela u Toulousu.

Grob svetog Tome Akvinskog u Toulousu
Iz Izlaganja svetog Tome Akvinskog, prezbitera
O dvjema zapovijedima ljubavi i o Deset zapovijedi Zakona: Opuscula rheologica 4, izd. Leonina; hrv. prijev. u: Stožeri kršćanske vjere, Split, 1981., str. 143-148.)
Zakon božanske ljubavi pravilo je svih ljudskih čina
Očito je da se svi ljudi ne mogu baviti znanošću; stoga je Krist dao kratak zakon da ga svi mogu upoznati i da se nitko ne može neznanjem ispričavati što ga ne obdržava. To je zakon božanske ljubavi: Kratku riječ objavit će Gospodin na zemlji.
Taj zakon mora biti mjerilo svih ljudskih čina. Kao što je na području umijeća i zanata djelo dobro i ispravno kadje izrađeno po pravilima umijeća, tako je i ljudski čin ispravan i krepostan kadje učinjen u skladu s pravilom, tj. s božanskom ljubavlju; a kad se od njega udaljuje, nije ni dobar, ni ispravan, ni savršen.
Taj zakon božanske ljubavi proizvodi u čovjeku četiri vrednote. Prvo, budi u njemu duhovni život. Očito je daje ljubljeno biće po naravi sjedinjeno s onim koji ljubi; stoga onaj koji Boga ljubi već ga na neki način posjeduje: Tko ostaje u ljubavi, u Bogu ostaje i Bog u njemu. Naravno je svojstvo ljubavi da onoga koji voli preobražava u voljeno biće.

Sveti Toma Akvinski
Zato, ako ljubimo Boga. mi se pobožanstvenjujemo: Tko prianja uz Boga, jedan je duh. Augustin kaže: "Kao što je duša život tijela, tako je Bog život duše." Tako i duša djeluje kreposno i savršeno kad djeluje snagom ljubavi, po kojoj je Bog u njoj prisutan; bez ljubavi on ne djeluje: Tko ne ljubi, ostaje u smrti. Kad bi neko imao sve darove Duha Svetoga, a ne bi imao ljubavi, ne bi imao pravog života. Ni dar različitih jezika, ni dar vjere niti bilo koji drugi dar, kao npr. dar proroštva, bez ljubavi ne daje život. Ako bi se mrtvo tijelo uresilo zlatom i dragim kamenjem, ostalo bi mrtvo.
Drugo, božanska ljubav omogućuje čovjeku da obdržava Božje zapovijedi. Grgur, naime, piše da božanska ljubav nije besposlena; ona je prisutna, čini velike stvari; ako pak ne djeluje, onda je nema. Opažamo da tko voli, čini velike i teške stvari radi onoga koga voli. Stoga kaže Gospodin: Ako me tko ljubi, čuvat će moju riječ. Tko ispunjava zapovijed i zakon božanske ljubavi, taj ispunjava cijeli zakon.
Treće, božanska ljubav štiti čovjeka protiv protivština. Naime, onomu koji posjeduje ljubav nikakve protivštine ne škode, nego se okreću na dobro: Onima koji Boga ljube sve surađuje na dobro; čak i protivštine i poteškoće postaju ugodnima onome koji ljubi, kako to opažamo u dnevnom životu.
Četvrto, božanska nas ljubav vodi k sreći. Naime, vječno je blaženstvo obećano samo onima koji posjeduju ljubav. Bez nje je sve ostalo nedovoljno za vječni život. A treba znati da se blaženstvo mjeri prema stupnju ljubavi, ane prema stupnju koje druge kreposti. Mnogi su provodili stroži život nego apostoli, pa ipak ovi u blaženstvu nadvisuju sve ostale zbog veličine ljubavi.
Tako smo objasnili četiri učinka ljubavi u nama. No, postoje još četiri učinka. Prvo, ljubav donosi otpuštenje grijeha. Opažamo to u svakodnevnom životu. Ako, naime, netko nekoga uvrijedi, ali ga poslije iskreno zavoli, oprostit će mu uvredu jer ga sada voli. To se najbolje vidi na primjeru Magdalene. Isus, naime, o njoj izjavljuje: Oprošteni su joj grijesi mnogi. Ali zašto? Jer ljubljaše mnogo. Možda će tkogod kazati: "Ako je dovoljna ljubav da se izbrišu grijesi, onda nije potrebno pokajanje." Ali treba primijetiti da nitko ne ljubi ako se uistinu ne kaje.
Drugo, ljubav prosvjetljuje srce. Naime, u Knjizi o Jobu piše: Zbog tmine se ne snalazimo više. Često ne znamo što nam je raditi ili što željeti. A ljubav nas poučava o svemu što nam je potrebno za spasenje: Njegovo nas Pomazanje uči o svemu, jer gdje je ljubav, tu je Duh Sveti, koji sve zna i koji nas vodi po ispravnom putu.
Treće, ljubav u čovjeku pobuđuje savršenu radost. Konačno, ona donosi savršeni mir. Također čovjeka obdaruje velikim dostojanstvom, jer ga od sluge čini slobodnjakom i prijateljem. Ljubav nas ne samo činislobodnima nego i sinovima, tako da se sinovi Božji zovemo i jesmo: Sam Duh susvjedok je s našim duhom da smo djeca Božja; ako pak djeca, onda i baštinici, baštinici Božji, a subaštinici Kristovi. Premda svi darovi dolaze od Oca svjetlila, ipak taj dar, tj. dar ljubavi, nadmašuje sve darove. Sve drugo možemo dobiti i imati bez dara ljubavi i Duha Svetoga, ali s ljubavlju nužno imamo samog Duha Svetoga.
Molitva na blagdan svetog Tome Akvinskog
O Anđeoski naučitelju, sveti Toma, vođo teologa, pravilo filozofa, sjajni uresu kršćanskog svijeta i svjetlo Crkve, nebeski zaštitnice svih katoličkih škola, ti si bez zablude dokučio božansku mudrost i velikodušno ju predavao drugima.
Moli božansku Mudrost, Božjega Sina da nam dade duh mudrosti, kako bismo umom shvatili što si naučavao, vršili što si činio i bili dionici one nauke i onih vrlina radi kojih si na zemlji sjao poput sunca.
Daj da jednom uživamo na nebu slatke plodove ovih darova slaveći zajedno s tobom božansku Mudrost po sve vijeke vjekova. Amen.
R. Moli za nas, sveti Toma.
O. Da dostojni postanemo obećanja Kristovih.
Pomolimo se.
Bože, koji svoju Crkvu proslavljuješ divnitm znanjem blaženoga Tome, svoga priznavaoca i naučitelja, i krijepiš svetim djelovanjem: daj nam, molimo, da i umom shvatimo što je učio i nasljedovanjem vršimo što ]e djelovao. Po Kristu Gospodinu našem. Amen
Molitva sv. Tomi Akvinskom prije nauka
O sveti Toma, pokrovitelju škola, postigni nam, od Boga nepobjedivu vjeru, žarku ljubav, čist život, pravo znanje. Po Kristu Gospodinu našem. Amen.
Molitva sv. Tomi Akvinskom Poslije nauka
Neka je hvaljen Krist, Kralj slave, koji po Tomi, svjetlosti svete Crkve, napunja svijet naukom milosti. Po Kristu Gospodinu našem. Amen.
Post je objavljen 28.01.2012. u 00:30 sati.