Prije nekoliko godina u božićnom postu pisao sam o porijeklu ovog blagdana. Tadašnjim istraživanjem raznih internet stranica došao sam do zaključka da je datum Božića uvelike određen rimskim slavljem Saturnalija (17.-23. decembra) kao i slavljem boga Nepobjedivog Sunca (Sol Invictus) koje je navodno car Aurelije ustanovio 25. (rimskog mjeseca) decembra 274 g. Međutim, sada kao nešto manje naivan i mlad nego tada, ponovno se vraćam istoj temi i uviđam da sam možda bio u krivu prihvaćajući mainstream verziju događaja. Najranija potvrda koju zapravo imamo da se blagdan Sunca slavi na 25. decembra je tek 364. g. što je relativno kasno za značajan utjecaj na već legalno ustanovljeno kršćanstvo.
S druge strane, postoje potvrde da se Božić kao blagdan već od ranih kršćanskih vremena (2. st.) smješta u kasni decembar ili u rani januar, kako svjedoče crkveni oci Klement od Aleksandrije i Ivan Zlatousti. Stoga, nije nužno da su se kršćani u dataciji Kristova rođenja poveli za ranijim rimskim slavljem Saturnalija kao ni za kasnijim fenomenom boga Sunca u rimskoj religiji (iako inače utjecaj rimske religije na kršćanstvo nije neobičan).
Datacija Božića može se ustanoviti putem same Biblije. Rođenje Isusova bliskog rođaka, Ivana Krsitelja moralo se dogoditi krajem lipnja, ako je vjerovati evanđeljima. Naime, prema Luki, Zaharija, Ivanov otac koji je prinosio žrtvu u hramu bio je iz Abijina razreda. Taj razred prinosi žrtvu dvaput godišnje, u 10. i 34. tjednu nakon Pashe. Prilikom žrtve Zaharija je doživio viđenje anđela koji mu je objavio rođenje sina. Vjerojatno je da se Zaharijino viđenje dogodilo u 34. tjednu nakon Pashe u kasnom rujnu. Nakon toga je Zaharijina žena Elizabeta zatrudnjela.
Kad anđeo Gabriel dolazi Mariji navijestiti Kristovo rođenje u kasnom ožujku izričito joj kao dokaz Božje svemoći navodi njenu rođakinju Elizabetu koja se u poodmaklim godinama nalazi u šestom mjesecu trudnoće. Marija tada i sama trudna pohiti u gorje, u grad Judin, da Elizabetu posjeti i pomogne joj oko poroda. Ako prihvatimo ovakvu dataciju, svi se datumi poklapaju te se Kristovo rođenje mora dogoditi devet mjeseci nakon njegova začeća, u kasnom prosincu, a rođenje Ivanovo u kasnom lipnju te ga Crkva do danas slavi na 24. lipnja.
Članak iz kojeg sam sažeo ovu verziju događaja:
http://cantuar.blogspot.com/2011/12/dec-25-biblical-argument-of-birth-of.html?spref=fb
Naravno, iako za simboliku Božića uopće nije bitno kad se Krist zapravo rodio, htio sam, izloživši i ovu verziju, ukazati da je sasvim moguće da su se kršćani oslanjali na vlastitu predaju slaveći Božić u kasnom rimskom decembru.
U svakom slučaju, sretan vam Božić!
Post je objavljen 24.12.2011. u 23:26 sati.