ŽRTVOVANJE ILI ŽRTVE IZBOR JE HRVATSKOG NARODA
Èovjeku, žrtvovanja ili nežrtvovanja odreðuju pravila i uvjete u vlastitoj zajednici. Prema oèiglednom i prema spoznaji, pretpostavlja se da je èovjek odgovoran i ne bi se smio skrivati – biti parazit, jer baš tako najlakše postane žrtva. Najèešæe je takvom ponašanju uzrok gola egzistencija koju treba pretpostaviti, jer puka osjetilnost svojstvo je životinje, a svojstvo èovjeka je razum, pa dok se radi kruha ima.
Samom golom egzistencijom èovjek nije zaštiæen, naprotiv izopæen je po slobodnoj volji pa i ne vidi realno, ostane bez hrabrosti pa mu strah pomuti dušu. Tako i hrvatski narod zbog nežrtvovanja za opæe dobro postaje žrtva.
Takoðer i hipnotizirani, okamenjeni hrvatski „intelektualci“ vegetiraju, dok žive po akademijama. Oèigledno, ne krasi ih hrabrost! Umišljeni, hrvatski „intelektualci“ naviknuti oèekuju da ih netko drugi hrani i brani. Kao da ne znaju da znanstvenik polazi od promatranja, odluèan … dolazi do rješenja kao smisla koje potièe i unaprjeðuje uvjete životu narodu svom.
Hrvatski „intelektualci“ uglavnom naviknuti pod pritiscima, samo su „intelektualci“ zato i ne mogu biti realno samokritièni, a niti kritièari. Nisu svjesni da kada u jednom narodu zakažu „intelektualci“ da je isti narod obezglavljen i najèešæe žrtva.
Hrvatski „intelektualci“ i danas, uglavnom, su na raspolaganju kao servis okupatorima, ne žrtvuju se pa i zbog njihove pasivnosti narod trpi žrtve. A narod kada se oslanja i bira „voðe“ iz redova „intelektualaca“ završi tragièno, jer bira po „djelima kvalitetne“ voðe.
Znakovito je i apsurdno što Hrvati više ne žele izlaziti na izbore i birati …. Zašto i što oèekuju? Nisu svjesni da su robovi navika pod stoljetnim pritiscima od kojih se dodatnim angažiranjem moraju odviknuti, jer je u pitanju i biološki opstanak. Dakle, ispunio se dovoljan razlog jer su se Hrvati odvikli od žrtvovanja za život, život koji jest, pa su nesvjesno žrtve kao posljedica pasivnosti. Dakle, tko se ne žrtvuje dnevno živi u neizvjesnosti, samo vegetira.
Nema razloga da ovo štivo što drugo smjera osim da ukaže da se samo po žrtvovanju zasluži veselje - DOBRO.
Slavimo Božiæ! … kao poseban simbol koji potièe na dostojan život, na sva pravila, kako pojedinca, obitelj i jedan narod da ne bi bili žrtve, a sve nas upuæuje na žrtvovanje, što znaèi da se Božiæ – Život treba slaviti svakog dana.
Posrtanje èovjeka, posljedica je življenja po prividu: kada laž, lopovluk i neradnici dominiraju kao stil. Naroèito kada u institucijama zakažu redari – èuvari pravila, vrijednosti kao garancije za opstanak naroda. Jer kvalitetan pojedinac odraz je i institucija, zdrave sredine u kojoj se svaki pojedinac navikava kako se žrtvovati u društvu i svojim obolom doprinijeti opæem dobru.
A žrtvovanje za zajednicu razmjerno je i hijerarhijskoj poziciji u društvu, pojedinac je odgovoran ukoliko zbog nežrtvovanja postane žrtva. Dakle, nadahnuti Božiæem, Život se živi, pomoæu žrtvovanja ne dozvoliti da Hrvatska bude zemlja žrtava.
A èovjek samo žrtvovanjem život slavi na beskonaènom putu.
Veselimo se u ime Božiæa
U Zagrebu, prosinac, 2011. godine
Dr. sc. Ilija Barjašiæ
U ime
POKRETA AKTIVNIH VETERANA BRANITELJA
REPUBLIKE HRVATSKE
ŽELI VAM SRETAN BOŽIÆ
Post je objavljen 24.12.2011. u 21:00 sati.