Marketing
Kvarnerski suhozidi 2 (gromače)
Ispričavam se odmah na početku što više ne pamtim imena lokaliteta po kojima sam prošao. U zadnje vrijeme imam problema sa pamćenjem. Unatoč tom nedostatku uživajte u šetnji.
Kod Šipičinog vrha.
Nakon ograđenog dolca iz prvog djela..
1. Kada bi se hrvatski suhozidi sada naručili, koštali bi šest godišnjih proračuna RH. To je oko 5% federalnog proračuna SAD, ili dvostruko više od programa “Apollo”. Kad ne bi bilo suhozidnih protuerozijskih barijera, ne bi postojale ni brojne korisne poljodjelske površine pa bi zamišljena narudžba imala podmiriti i takvu štetu.
... koji na ulazu ima (nazovi) stambeni dio i potom smo nastavili istom stazom koju koristi Đani, vlasnik Bubač rancha. Kad nas je vidio i kad smo mu objasnili odmah je rekao da ako se njega pita da je kontra žičare. Pošto je bio na konju predložio je da budemo indijanci i da nas može ganjati na što se masno nasmijao. Mi nismo.
2. Najčuveniji krajolici nastali su uslijed širih ekonomskih mogučnosti i zbog sudjelovanja u širim političkim asocijacijama. Najveći dio suhozida vezan je za krčevine iz razdoblja agrarne reforme i vinarske konjukture u 2. polovici XIX. st. (npr. Takala pod Praputnjakom), najpoznatiji antički suhozidi (hvarska hora i pulski ager) vezani su za kolonizacije, a 3 km dug Grčki zid kod Jablanca sagrađen je u 1. st. po uredbi carskog namjesnika. Slično tomu, primoštenski Bucavac je iskrčen 1947.-1957. nakon kolektivizacijske odluke komunističke vlasti iz njenog rigidnog perioda. Današnji administrativni okvir najvažniji za zivot suhozida je Zajednička poljoprivredna politika EU.
Nakon uspona iznad Lovranske drage ovaj puteljak je mačji kašalj.
Posvuda ostaci jednog drugog načina života.
3. Od prapovijesti naovamo suhozid slijedi ekonomski načelo “misli globalno, djeluj lokalno”, i to s prepoznatljivim domaćim oblicima, dosjetljivim i inovativnim rješenjima iz svojih vlastitih vremena. Korčulanski vrtujci, puntarski zdenci, rogozničke gusterne, krčki i creski mrgari, vodnjanski kažuni itd. su građevine kakve se ne daju pobrkati ni sa kakvim drugim građevinama na svijetu.
Količina lišća je bila tolika da je osjećaji bio onaj kao kad hodaš po tepihu.
4. Suhozid je demokratičan. Ne može svatko projektirati i izgraditi katedralu, ali kamen podići na kamen ili popraviti stari zid može svatko – ili, makar, svaki vlasnik ili posjetitelj bilo kojeg djelica krških krajolika. Jednako tako se suhozidima svugdje po svijetu djelotvornije bave građanske inicijative nego državne službe (u Francuskoj je to Centar za studije i istrazivanje domaće arhitekture, u stvari građanska udruga osnovana 1978., u Engleskoj Udruga za suhozidanje [DSWA] od 1968., a po njenom uzoru i brojne druge).
Posvuda ostaci tog ogromnog truda kako bi se nešto divlje i surovo pretvori u mjesto od čega se može prehraniti.
5. Suhozidi su ekonomija pretočena u estetiku, ne obratno.Nijedan nije građen samo zbog estetskog užitka, niti se moglo predvidjeti da ce se npr. gledati iz zraka. Svejedno, “mravlji” doprinos mnogih pojedinačnih ekonomski zainteresiranih graditelja u širokim je krajobraznim potezima pružio estetski efekt kakav zasjenjuje i najkrupnije infrastrukture poput autocesta, uzletišta ili kanala.
Ruralna arhitektura. Opčinjen sam njom. Nije baš kažun. Izvana je (nazovimo to tako) krnja četverostrana piramida naslonjena djelom na živu stijenu dok je unutra okruglog tlocrta.
6. Suhozidi nisu neiscrpiv resurs. Brojni suhozidni krajolici najprije su bili zaboravljeni pod nenadziranom vegetacijom. Masovno se uklanjaju kao nasipni materijal, zbog plansko-prostornih necijenjenosti, neprovodjenja uspostavljenih statusa zaštite (u tridesetak krajobraznih slučajeva gdje postoje) ili zbog povecanja zemljanih povrsina za poticaje. U Novoj Engleskoj su dosli na glas kao vrijednost (oglašavani na prodaju u novinama) kad je preostala jedna desetina njihove prijašnje duljine.*
Nadam se da neće dobiti kod nas na vrijednosti tek kad budu nestali.
Sve do krova je obrađeni kamen a onda nastupaju škrile.
Inače fasciniran sam i lukovima. Na talijanskom se ovaj centralni koji drži cijelu kontrukciju i u kojeg se podupiru blokovi s ljeva i s desna zove chiave.
Htio bi dodati i točku broj 7. Geolog Camillo Reina (1928-1975) je dokazao da suhozid skuplja vlagu i sprječava isparavanje na otvorenom terenu te na taj način ima funkciju irigacijskog kanala.
Unutrašnji svod.
Meni iza leđa stambeni objekt sačuvan do krovišta.
Malo dalje se nalazi Babin grob. Kada ga vidite nužno je dodati po jedan kamen kako se baba ne bi ustala iz groba. Moguće je to kenotaf.
Kada se o nečemu ne zna podrijetlo onda su za to uglavnom odgovorni đavao ili baba u narodnoj predaji.
Kod Babinog groba se može baciti kakva marenda ili roštiljić. Babinsko sklonište
A pogled je fenomenalan. E sad sudeći po Arkod pregledniku nalazimo se na vrhu Križići (844 m). Nek me Gogoo ispravi.
Prema jugu gdje se nalazi Perun. Senilnost mi ne da da se prisjetim imena ostalih vrhova.
Skoro pa ih reklamiram koliko sam ih puta uslikao sa svih pozicija. Hotel.
Suhi vrh (1332)
Pogled prema Kraju.
Suhi Vrh, brdo prije Vojaka.
Učka nije za bezveze park prirode. Ima toliko toga za otkriti u šetnji da je to fantažija. Kuzma kaže bez obzira što je već mnogo puta ovdje prošo da svakog puta otkrije nešto novo.
Nakon dobre šetnje dođeš doma onako sav pozitivno umoran i vidiš ova dva ljenjivca kako guštaju u životu.
I za kraj ako vas zanima kako se gradi kažun.
*Šest natuknica o suhozidima preuzeto sa http://www.dragodid.org/sest-natuknica-o-suhozidima-by-jadran-kale/
Post je objavljen 22.12.2011. u 13:37 sati.