Cipli koji se sreću u rijeci Neretvi i oko njenog ušća, u moru:
1. Cipal bataš (kominski naziv: "balavac"; latinski naziv: Mugil cephalus)
2. Cipal balavac (kominski naziv: "šupljak"; latinski naziv: Liza ramada)
3. Cipal putnik (kominski naziv: "bir"; latinski naziv: Chelon labrosus)
4. Cipal zlatac (kominski naziv: "zlatar"; latinski naziv: Liza aurata)
5. Cipal dugaš (kominski naziv: "likarac": latinski naziv: Liza saliens)
Ima još vrsta cipla, ali samo ovih 5 vrsta se sreće u Neretvi i oko njenog ušća.
Iskusniji mogu vrste cipla razlikovati po vanjštini. Precizno se može ustanoviti o kojoj se točno vrsti radi ako zarežemo trbuh, izvadimo probavilo i vidimo broj, oblik, veličine i međusdobni odnos veličina piloričkih nastavaka. Pilorički nastavci su slijepa crijeva na prijelazu iz želuca u tanko crijevo.
Ovo je ono što je vjerojatno većini ne zanimljivo pa zato prelazim na ponašanje ribe.
Slika 1: Ulov ostima u Kominu, uz kraj -Najveća dva su cipli bataši (M.cephalus), ostalo su balavci (L.ramada)
Cipal je riba jata. Većinom. Rijetko kad se cipal može sresti sam. Ako je sam, to onda bude najčešće bataš. Bataš od svih drugih vrsta cipla najviše odskače ponašanjem.
Bataš se mrijesti ljeti, najčešće u kolovozu. Većina ostalih vrsta se mrijesti u studenom.Bataš se često kreće u paru. Moguće je da je to muško-ženski par, ali čisto sumnjam. Druge vrste cipla su u većim jatima. Tako lakše detektiraju opasnost. Iako su puno "primitivniji" svaki jednak jedan drugome izgledom, reakcijom i kretnjom. Ali zato žive u većoj sigurnosti.
Uglavnom, cipal bataš je jedina riba koju sam vidio da pliva u "rikverc".
Prsnim perajama vesla unatrag.
Zato se lako izvlači iz mreže. Njegova usamljenost u odnosu na druge vrste cipla vjerojatno ga je prisilila na razvijanje drugih tehnika preživljavanja ribolovnih alata. Tako se skoro i ne lovi udicom, u mreže, isto tako teško, ostaju probodni ribolovni alati i ponekad vrše (srcolike).
Nastavit će se...
Post je objavljen 20.12.2011. u 20:06 sati.