Marketing
Teorije zavjera - društvena realnost, a ne bolest
Na našem fakultetu predstavljena je jučer knjiga “Teorije zavjera i hrvatska politička zbilja 1980. – 2007.” docenta Nebojše Blanuše. Izdana je u nakladništvu zagrebačke Plejade, a autor na gotovo 400 stranica govori o povezanosti teorija zavjera i javnog mnijenja, te povezuje političko ponašanje građana sukladno njihovim stavovima. Knjigu su predstavili sam autor, promotori i recenzenti, profesor emeritus Ivan Šiber i prof. dr. sc. Tihomir Cipek, kao i predstavnik nakladnika Ilija Ranjić. Okupilo se pedesetak znatiželjnika, ponajviše iz akademske zajednice.
Autor nije želio odavati sadržaj knjige
Nužno je mjenjati predrasude
Docent Blanuša o svojoj knjizi nije htio puno govoriti jer smatra da bi možda otkrio previše, usporedivši se s redateljima koji ne vole govoriti o svojim filmovima iz straha da ih nakon toga nitko neće gledati. Također, ponovio je izreku kojom se u SAD-u služe u javnom diskurzu: ako želite nekog etiketirati i učiniti nonsensnim u razgovoru, recite mu da je ono što govori teorija zavjere. Na taj način ljude se smatra neozbiljnima i u najmanju ruku čudacima. Upravo je takva konstatacija bila jedna od njegovih vodilja prilikom pisanja ove knjige, koja je ujedno i njegova doktorska disertacija. Teoriju zavjere tretirao je kao društveni fenomen i realnost, a ne kao bolest ili tabu temu. Kako bi potkrijepio svoje polazište, odmah je i prezentirao podatak da barem u jednu od teorija zavjere kojima se on bavi vjeruje 93 posto građana. Docent Blanuša dalje tvrdi da on ne ulazi u to jesu li teorije zavjere točne ili netočne, nego istražuje utjecaj vjerovanja u njih na ponašanje i stavove građana. Upravo zato, dodaje on, treba promijeniti stav prema teoriji zavjere kao predrasude.
Originalan znanstveni rad
Profesor Šiber počeo je promociju konstatacijom da su njegova tri sugovornika u crnim odijelima, te da je dvorana crveno-crna, pa čitava okolina nosi jednu konspirativnu atmosferu. Nakon duhovitog uvoda, predstavio je djelo kao ozbiljan znanstveni rad, želeći odmah odstraniti bilo kakvu poveznicu sa nekim šundovskim teoretičarima i kvaziteoretičarima. Distancu je najbolje prikazao karakteristikama knjige, koja po svim kriterijima predstavlja originalan znanstveni rad: ima originalan problem, metodologiju i pristup, čak i u svjetskim razinama! Opisuje i definira teorije zavjere, u središnjem djelu detaljno analizira svaku od njih, te na kraju izvodi zaključke. Namjerno je uzeta 1980., odnosno smrt Josipa Broza Tita kao početak istraživanja zavjera, a 2007. je zaključna kao početak rada na disertaciji. Profesor Šiber svoju opservaciju knjige zaključio je sljedećim riječima: “za sve koje zanima hrvatska povijest ova knjiga predstavlja dragocjen i dosad nezabilježen primjer opisivanja povijesti i zavjereničkih procesa koji su kreirali javno mnijenje”.
Profesor Cipek podsjetio je na rušenje Jugoslavije
Stereotipi i zavjereništvo pomogli su u rušenju Jugoslavije
Drugi recenzent, profesor Tihomir Cipek podsjetio je na osebujnost situacije i jedinstvenost knjige. Naime, on ističe da je to prvi rad u Hrvatskoj koji se odmiče od institucija i težište stavlja na pojedince i njihovo sudjelovanje u političkim procesima. Kako su pojedinci, njihove predrasude, stereotipi i zavjereništvo – rušili legitimitet SFRJ. Tako su zavjere kod nas predstavljene kao konspiratorno djelovanje policije naspram slobode društva. Vlast sotonizira oporbu i isključuje je iz javnog diskurza.
Predstavnik nakladnika Ilija Ranjić pohvalio je suradnju s autorom. Napomenuo je da je knjiga izdana unutar biblioteke Nova Plejada, kojom se promiču djela mladih znanstvenika.
Dinamo - Lyon, sramota, a ne zavjera
Naravno, svi prisutni izrazili su žaljenje što je istraživanje zavjera stalo u 2007. zbog nedavnih slučajeva u političkom, ali i sportskom miljeu. Autor nije mogao izbjeći odgovor na pitanje o zavjeri koja se spominje vezano uz utakmicu Lige prvaka između Dinama i Lyona. On je poentirao kako smatra da se teorijom zavjere želi spasiti obraz. Također je upitan o mogućnosti pisanja nastavka knjige, odnosno, ima li namjeru pozabaviti se teorijama zavjere vezanim uz Hrvatsku i Europsku Uniju, nakon što je opisao zavjereničke procese vezane uz Jugoslaviju. Zagonetno je odgovorio: Optika je namještena.
"Zavjerenička ekipa"
Post je objavljen 10.12.2011. u 21:41 sati.