Marketing
Kratka povijest keramike (1.dio)
Svaki keramički predmet posjeduje svoju priču, a mnoge od njih stare su i više tisuća godina. Te priče govore nam o načinu života ljudi u vremenima u kojima su nastale, o mjestu na kojem su nastale, načinu na koji su nastale i istovremeno nas podsjećaju na prolaznost ljudskog života i promjenu svijeta u kojem živimo. Podsjećaju da sve ima svoj početak i svoj kraj.
Neke od tih priča sadrže ljubav, neke nadanja ili strast, patnju, suze, smijeh, želje, život, a neke smrt, mržnju i ratove. To su priče koje čekaju da budu ispričane.
U njima je vrijeme koje je stalo, u njima je prošlost koja ne može biti izbrisana, u njima je duh stvaraoca koji je vječan.
Povijest keramike započinje još u starijem kamenom dobu (Paleolitik – razdoblje od prije oko 2 000 000 god.pr.n.e. do 10 000 god.pr.n.e.) i to u vrijeme prvih hominida.
Zahvaljujući neuništivoj prirodi keramike, pronađene su figure iz tzv.Paleolitske umjetnosti (od otprilike 32 000 do 11 000 god.pr.Krista). Mali kipići žena s naglašenim bokovima i grudima, tzv. Venere, uglavnom su bile pravljene iz kosti, kamena, rogova životinja i gline. Nagađa se da su se koristile u magijske svrhe i da su poticale plodnost.
Jedan od najstarijih takvih pronalazaka je Vjestonicka Venera, stara oko 25 000 godina. Napravljena je iz pečene gline, a pronađena je u Donjim Vjestonicama u Češkoj.
Iz istog razdoblja potjeće i Willendorfska Venera. Ova je figura pronađena 1908 godine u Willendorfu u Donjoj Austriji, a napravljena je od vapnenca.
Willendorfska Venera
Tek je u mlađem kamenom dobu, Neolitiku (8 000 god.pr.n.e do 2 000 god.pr.n.e.), čovjek počeo izrađivati posude od gline.
Ljudi su se bavili lovom, a da bi taj ulov spremili, morali su napraviti posudu. U početku su koristio posude od pruća, a s vremenom su shvatili da je ta posuda čvršća ako ju oblijepe zemljom. Nakon što su otkrili vatru, došli su do spoznaje da pruć u dodiru s vatrom izgori, a da zemlja postaje tvrđa, postojanija i trajnija, te se više ne može vratitit u prvobitno, plastično stanje.
Čini se kako je još prapovijesni čovjek imao potrebu za umjetničkim izražavanjem, pa je svoje uporabne predmete uskoro počeo i ukrašavati ubadanjem ili urezivanjem različitih oblika. Ti oblici bili su nalik ornamentima koji ne nalikuju ničemu u prirodi, pa se smatra da je to bio početak apstraktne umjetnosti.
Neolitička se umjetnost prvi puta javlja na Bliskom Istoku – Palestini, Siriji, Egiptu i jugoistočnoj Turskoj, a kasnije se putevima Sredozemlja i Podunavlja širi na cijelu Europu.
4000. – 3500. God.pr.n.e. u Prednjoj Aziji, uz Eufrat i Tigris, prostire se Mezopotamija, gdje se razvila kultura Asirije i Babilonije, jedna od najvećih umjetnosti staroga vijeka. Ti su narodi stvorili klinovo pismo, a upravo su od gline stvarali valjke koji bi, polusuhi, bili pogodni za pisanje.
Glazirani reljefi pronađeni su na zidovima palača u Babilonu i Susi, ujedno i najpoznatija djela svjetske umjetnosti.
Uz dolinu rijeke Nil proteže se Egipat, a prvo lončarsko kolo pojavljuje se upravo na ovom području i to oko 3200 g.pr.n.e. To nam dokazuju mnogi keramički predmeti pronađeni u egipatskim piramidama i zidnim slikama koje prikazuju egipatske lončare kako rade na lončarskom kolu.
Otok Kreta 2000 god.pr.n.e. bila je središte minojske kulture. Iz toga doba pronađene su oslikane vaze koje se smatraju kulturnim inventarom tog razdoblja kao i cijele povijesti umjetnosti.
Iz tog razdoblja poznate su vaze kamares, nastale oko 1850. – 1700 god.pr.n.e. Napravljene su od fine gline, ukrašene živim bojama i spiralnim linijama.
Kamares vaza, 1850.-1700.god.pr.n.e., nazvana po selu i spilji na planini Ida u Grčkoj
Jedna od neizostavnih i najvećih kultura svjetske umjetnosti, pogotovo keramičke, zasigurno je umjetnost daleke Kine. Neolitsko lončartvo od 7000.god.pr.n.e. do dinastije Shang (1200.-1027. God.pr.n.e.) odaje neke sličnosti s kretsko-mikenskom kulturom, iz čega možemo pretpostaviti da je postojao paralelizam u razvoju neolitskih civilizacija.
U razdoblju šest dinastija (265.-589.g) ističe se grobna keramika oslikana crvenom, crnom i bijelom engobom. Za vrijeme dinastije Tang (618.-906.g) koriste se lako taljive olovne glazure i sgraffito tehnika oslikavanja ( o ovoj će tehnici biti govora u jednom od slijedećih tekstova).
Za vrijeme dinastije Ming (1368.-1644.g.) keramika obiluje bojom, a od ukrasa su česti motivi riba, zmajeva itd.
Zmaj je u Kini simbol dobrote, a boje također imaju svoje značenje – žuta označava moć i snagu, zelena i modra vječni mir, crvena veselje i sretan život, bijela žalost, a crna uništenje...
Glazba: David Garrett - Nothing else matter
Post je objavljen 02.12.2011. u 10:03 sati.