Marketing
San o jednom ljetu 5 (ili Te sakam Makedonijo)
Moj jadni blog :(
Nemam pojma što se desilo ali svi koji su imali osobni template ne mogu pokrenuti vlastiti blog a do malo prije se nisam mogao ni ulogirat. Kako bi mogao i dalje nastaviti moram odustati od svog predloška koji je postao dio mene, dio moje osobnosti i moram reći da mi je zlo od te činjenice.
Lansiram anatemu na onog koji je stvorio problem dabogda postao impotentan. Dođe mi da samo radi njega odem do nekog groblja i ostavim jednu poruku sa prokletstvom mrtvima da ga kazne.
Ovo je putopis koji sam objavio jučer..
Jučer sam sa prijateljem otišao u Art Kino gdje se održava Smotra novog talijanskog filma pogledati Na moru (Sul mare) i automatski sam se vratio u ovo ljeto koje je tek mjesec i pol za nama.
Manastir sv. Pantelejmona jedna je od najljepših ohridskih znamenitosti, a nalazi se na arheološkom lokalitetu Plaošniku. Prema istraživanjima, zaključeno je da je sveti Klement Ohridski ovu građevinu dao sagraditi u 9. stoljeću na temeljima stare, manje crkve. U novosagrađenoj crkvi napravio je i vlastitu grobnicu, koja je sačuvana do danas.
U ovoj je građevini Klement podučavao učenike ćirilici, a kroz tu školu prošlo je preko 3000 učenika i učitelja. Iz tog razloga se škola sv. Klementa ponekad smatra prvim i najstarijim europskim sveučilištem, što je čak oko dva stoljeća prije 'službeno' najstarijeg sveučilišta, onog u Bologni. Ono što sprječava Ohridsko sveučilište sv. Klementa da postane prvo na popisu je što se kao kriterij uzima neprekidno djelovanje od osnutka, što to učilište ipak ne zadovoljava.
Crkva sv. Klementa smatrala se svetim mjestom za Makedonce sve do 15. stoljeća, kada su je Turci pretvorili u džamiju. Kasnije su dozvolili obnovu crkava i manastira, pa je tako obnovljen i sv. Pantelejmon. Ipak, ubrzo je srušen, pa je sagrađena nova džamija. Kraj 20. stoljeća donio je i konačnu realizaciju ideje o obnovi ovog prvoklasnog spomenika, da bi 2002. Makedonci konačno vidjeli jedno od svojih najznačajnijih povijesnih objekata potpuno obnovljeno i u punome sjaju.
Preuzeto sa putovnica.net
Plaošnik je arheološko nalazište 250 metara udaljeno od Samuilove tvrđave.
Arheologije koliko ti srce poželi. Svagdje tesere.
Apart from the monastery's many reconstructions during the Ottoman empire, it has recently undergone extensive reconstruction and excavation. Reconstruction started on December 8, 2000 and the physical church was fully reconstructed by August 10, 2002. Most of Saint Clement's relics were returned to the church.
On Plaošnik has been discovered the baptistery of the five aisle basilica with hooked crosses (swastikas) on the mosaic floors which date from the period between 4th and 6th century. It is assumed that this early Christian basilica at Plaoshnik upon which the Kliment’s monastery was built in the 9th century, was dedicated to St. Paul, the apostle. In Lichnid (present day Ohrid), the apostle Paul preached Christianity in the 1st century A.D.
Izvor: wiki
Pelte na dnu i svastike su jako čest motiv na mozaicima.
Mozaik je živa stvar. Pogledajte samo sve te životinje.
Zar ne izgleda ko da je sve napravljeno sa šestarom?
I rubne dekoracije imaju svastike.
Ne sjećam se točno ali je vrlo vjerojatno da je u sredini ime donatora.
Komadi freske u samoj crkvi. Pošto je prijatelj restaurator onda vam je jasno koji su subjekti njegovih fotki.
Pijetao ima ogromnu simboliku, postojale su određene životinje koje su nadomještale prisutnost određenog božanstva. Pijetao je bio simbol Persefone koju je Had kidnapirao te se oženio njom. Jednom godišnje bi se sastala sa svojom majkom Demetrom. Njezin povratak na zemlju simbolizira buđenje prirode.
Kršćanstvo ga je preuzelo iz antike (kao i sve ostale stvari).
Uvijek isti motivi u drugačijim kombinacijama daju nešto novo zar ne?
Uvijek se sjetim Georgia Costanze kojis e krstio u Armenskoj crkvi samo kako bi mogao nastaviti hodati sa ženskom ili Chrisa iz Života na sjeveru koji je isto napravio u Mom debelom grčkom vjenčanju.
Baptisterium. Jasno je koliko je simbolična scena. Izvor života iz kojeg piju dva pauna.
Ulaz u Sveti Naum.
Ono što iznenađuje je spokoj mjesta.
Sveti Naum ispred ulaza u crkvu. Ispred stoje svjeće koje možete kupiti, staviti u pijesak, zapaliti te malo razmisliti.
Mene Ohridsko jezero neodoljivo podsjeća na Kvarner.
Pauni su ovdje općeprihvačeni te nikome ne pada na pamet da im naudi. Mislim da su se jako dobro udomaćili koliko su ravnodušni na ljude.
Gušterica svugdje grabi priliku za izležavanje.
Restoran blizu manastira sveto nauma, Ostrovo . Ambijent je jednostavno idiličan, voda iz Prespanskog jezera se slijeva u Ohridsko a sam restoran je smješten na ušću.
Na Galinčici koji e nacionalni park usred dva jezera. Ovdje je snimljena Karaula.
Sveti Naum sa Galinčice.
Sunce zalazi iza Albanije.
Prespansko jezero.
Pa večer u Bitoli koja je pravi grad za izlazak. Ja sam tamo doslovce živio samo na koktelima i bio sma jako tužan kad su nas odvukli natrag u Ohrid na spavanje. Još sam se htio uključiti jdnom piru u restoranu gdje su se pijevale narodne pijesme a štimung je bio fenomenalan. Od tamo sam se izvuko sa pečenim povrćem koji je naravno bio bagatela.
U centru Bitole. Di mozaici tud i mi.
Post je objavljen 19.11.2011. u 17:35 sati.