Gosti: Vjera Balen Heidl, Snježan Hasnaš, Irena Lukšić
Urednik i voditelj: Tonči Valentić
Prošlog petka Galerija Kupola doslovno je pucala po šavovima, pretijesna da primi sve znatiželjnike koji su došli poslušati razgovor s troje etabliranih prevoditelja. U trajanju od dva prekratka sata za obilje iskustvenih veduta, ponekih "pikanterija", ali i problema koji su se posljednjih godina (pa i dulje!), nadvili nad ovu struku, gosti su nadahnuto i zanimljivo raspravljali o raznim neuralgičnim točkama prevoditeljskog posla. Ponajprije, složili su se da je za "muke po prevođenju" presudna kriza u izdavaštvu, što je rezultiralo paradoksalnom situacijom - prijevoda je sve više, a prevoditelji su sve manje plaćeni!!!
Irena Lukšić o riječima i vještini upravljanja njima...
O kontekstu urednik = prevoditelj...
Ponekad su prevoditelji istovremeno i urednici (pa i lektori), što je na svom primjeru izložila Irena Lukšić, spomenuvši kako je 90% knjiga koje je prevodila sama odabrala... Kriterij? Najviše prema vlastitu senzibilitetu, vođena osjećajem da je upoznala čovjeka koji ima nešto za reći, riječ je o svojevrsnom dijalogu prevoditelja i pisca, dijalogu prevoditelja sa živim svijetom i čovjekom u njemu, neovisno o tome je li riječ o književnom klasiku ili suvremenom autoru... Sjeća se kako je gotovo na svakoj stranici "klela" Pelevina jer joj je zadao zagonetke koje je trebala riješiti, naći hrvatske inačice za njih. Prisjetila se i kada je prilikom boravka Aksyonova u Zagrebu, u zajedničkoj šetnji gradom, ugledala reklamu sa sloganom "bilo kuda, Kiki svuda". U prijevodu joj je pomogao sam Majakovski! On je, naime, i sam smišljao slogane reklama pa je pritom posegnula za jednim od njegovih stihova...
O specifičnosti u prijevodu različitih vrsta literature, zašto filozofiju prevode mahom filozofi, a ne germanisti?
S obzirom na činjenicu da je prevoditeljski posao ponajprije pitanje interpretacije, potrebna je visoka razina stručne kompetencije, ali i jezične dovitljivosti te snalažljivosti u matičnom lingvističkom korpusu. Kada su u pitanju prijevodi filozofskih djela, Snježan Hasnaš smatra da su loši prijevodi rezultat suradnje s izdavačima, nezadovoljstva s lektorima, urednicima... Naglašava da tekst mora "disati" i u prijevodu kao i u izvorniku, argumenti prijevoda moraju se podudarati s argumentima izvornika, mora imati vlastitu unutarnju logiku, protočnost...
Snježan Hasnaš o izdavačima, zaradi, prevoditeljima i promašajima...
O ekspanziji prijevoda...
Razlog tome Irena Lukšić vidi općenito u fascinaciji svijetom knjige, snagom riječi, kreativnom energijom. Prisjetila se rada na dnevniku Dragojle Jarnević i stvarateljskog zanosa koji je pronašla i kod nje same. Ova je spisateljica, istaknula je Irena Lukšić, svojoj nećakinji ostavila upravo svoj dnevnik kao najveću vrijednost, odnosno mogućnost da bude zapisana u vremenu...
Irena Lukšić o osjećaju za jezik i čitatelja...
O transferu književna kritika - prevoditelj, usporedba s nekadašnjim jugoslavenskim izdavaštvom, je li tada prijevod bio percipiran...
Književni kritičari danas se uglavnom referiraju na stil, dijalog i sl., a zaobilaze prevoditelje, za njih počesto ne da nemaju riječi hvale, nego ostaju sasvim nevidljivi, neprimijećeni. Isto tako i "zanesenom" čitatelju izmiče figura prevoditelja. Vjera Balen Heidl naglasila je kako su prije u novinama postojale kulturne rubrike, pa je, primjerice, Veselko Tenžera pisao o knjigama, a Dalibor Foretić o kazalištu... Danas, nažalost, toga više nema. Kao ni kulturnih priloga. Postoje svijetli primjeri nekih izdavača kao što su Vuković&Runjić i Šareni dućan koji na svojim koricama navode podatke o prevoditelju. "Prevoditelji uglavnom sjede u sjeni u službi velikog pera", prisjetila se Vjera Balen Heidl opaske francuskog književnika Valeryja Larbauda (poznatog i po svom angažmanu na prvom francuskom prijevodu Joyceova Uliksa)... Pohvalan korak u korist promicanja prevoditeljske struke je i godišnja izložba Od izvornika do prijevoda u knjižnici "Bogdan Ogrizović", pri čemu u izlogu knjižnice uz prijevode stoje i fotografije prevoditelja osmišljene s ponekim čudnim, simpatičnim detaljem...
Vjera Balen Heidl o lektorima i prevoditeljima...
O načinu prevođenja...
Vrlo individualno, ovisi o tome kako toga dana misao ide... Tekstovi su zapravo neprevodivi, nikada se u prijevodu ne dobije ono što je njegov autor zamislio, tekst je čvrst, ne da se čerupati, nadahnuto je primijetila Irena Lukšić. Sličnog je mišljenja i Eco u svojoj knjizi "Otprilike isto: iskustva prevođenja" kada kaže da sumnja kako su oni koji pišu teoriju prevođenja i sami prevoditelji. Interpretativne mogućnosti kod drugog jezika su veće pa je npr. Magris svoje prevoditelje naziva svojim rivalima....
O (dnevnom) ritmu prevođenja...
Postoji veliki pritisak izdavača, rekao je Snježan Hasnaš, sve se dinamizira, sve postaje tehnička stvar, a riječ je o vrlo zahtjevnom poslu za koji se potpisuju autorski ugovori. Ritam prevođenja u današnje doba se ubrzao jer je određen i potporama Ministarstva kulture, napomenula je Irena Lukšić.
O suficitu prijevoda engleskih naslova, deficitu slavenskih...
Postoji naglašen trendovski aspekt uvjetovan npr. sapunicama i hit romanima, ali i ekonomskim diktatima, odnosno biznisom. Zato je, primjerice, u današnje doba ruski jezik iznimno dobio na popularnosti. Irena Lukšić spomenula je kako je u eri procvata komunizma, kao promotor spomenute ideologije u zemljama istočnog bloka, pa i našoj, ruski je jezik bio svojevrsna duhovna kategorija. Engleski jezik je, pak, bio nepoželjan kao preslobodan jer je sa sobom nosio nepoćudan svjetonazor zapadnjačke pop kulture. 90-tih godina na ovim prostorima javlja se određena odioznost naspram ruskog jezika, pa tako i književnosti, ponajprije kada su u pitanju autori stasali na socijalističkom kanonu (Šolohov, Fedin)... S druge strane, dolazi do afirmacije onih autora koji se izruguju SSSR-u. Tako je iskočio Pelevin! Kao netko tko razmišlja zapadnjački... U svoj je riječnik uveo vulgarizme, čak i izmišljao pojedine riječi, npr. ustovuzičje - nadahnuto je ispričala Irena Lukšić, uvelike zaslužna za promoviranje suvremene ruske književnosti...
Najdraža prevedena knjiga?
Vjera Balen Heidl: Emma - Jane Austen
Snježan Hasnaš: jedna još neobjavljena o filmu i filozofiji, Ubiti Hitlera : Treći Reich i urote protiv Fuehrera
Irena Lukšić: nemam omiljenog autora ili knjigu jer mi je žao nekoga odbaciti ili ostaviti na margini, svi stoje u istom nizu sadašnjosti...
Sa. R. B.
Post je objavljen 13.11.2011. u 21:18 sati.