Marketing
Prošle je srijede u auli zagrebačke Nacionalne i sveučilišne knjižnice održan sedmi po redu Sajam stipendija u organizaciji Instituta za razvoj obrazovanja. Od 2005. ovaj se Sajam održava jednom godišnje sa svrhom promoviranja međunarodne mobilnosti studenata te isticanja važnosti visokog obrazovanja.
O sajmu
Uz potporu brojnih partnera i sponzora, studentima, a i svima ostalima zainteresiranima, omogućeno je detaljno upoznavanje sa sustavom financijske potpore u viskom obrazovanju te prikupljanje svih relevantnih informacija na jednom mjestu. Nekoliko desetaka obrazovnih institucija, tvrtki, zaklada i ministarstava preko svojih su se izlagača potrudili posjetiteljima Sajma pružiti što detaljnije informacije o mogućnostima studiranja u Hrvatskoj i inozemstvu, a ove je godine prvi put predstavljena i prateća obrazovna ponuda u vidu informacija o standardiziranim ispitima za studij u inozemstvu, tečajeva stranih jezika i sl.
Zemlja partner Sajma bila je Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske, stoga je najviše inozemnih izlagača bilo upravo iz te zemlje, uključujući njihovo Veleposlanstvo, British Council, King Street College te University of London. Svoje su mjesto na Sajmu našle i institucije poput Njemačkog veleposlanstva, Central European Universityja iz Mađarske, Contact Singapore te mnoge druge. Svakako valja spomenuti i prisutnost domaćih izlagača kao što su Industrija nafte INA, Agencija za mobilnost i programe EU, Top stipendija za Top studente itd.
Što očekivati?
Sajam Stipendija prema kriteriju izvrsnosti potiče uspješne hrvatske studente na preispitivanje vlastitih obrazovnih prilika. No što hrvatski studenti zapravo mogu očekivati od studija u inozemstvu i koja su zanimanja najtraženija?
Prema riječima Patricka Lawlora, izlagača s londonskog Waltham Forrest Collegea, budućnost društvenih i humanističkih znanosti neizvjesna je u odnosu na tehničke i prirodne, što je, posebice za studente društvenih fakulteta, pomalo poražavajuća činjenica. Nakon upita da ukratko elaborira izjavljeno, Lawlor je objasnio kako specijalizacija u informacijskim i tehnološkim zanimanjima polako ali sigurno osvaja europsko tržište rada te kako zanimanja poput sociologa ili jezikoslovca takvom trendu jednostavno ne mogu konkurirati. No također je izjavio kako je izrazito oportuno za takve studente nadograditi svoje primarno obrazovanje specijalizacijom u nekom drugom polju, čime se postiže diverzificirano obrazovanje koje dobiva na cijeni, a konkurentnost u očima poslodavca raste. Upravo takvu priliku nude i ove stipendije, stoga je moguće da, primjerice, student književnosti ode na diplomski studij novinarstva, ili da diplomirani psiholog svoje postdiplomsko usavršavanje usmjeri na područje rodnih studija. Uza sve svoje mane, jedna je to od prednosti koje pruža sporna bolonjska reforma visokog školstva.
Kvalitetna prostorna organizacija
Napomenimo i to da je Sajam bio tehnički kvalitetno organiziran. Štandovi su bili primjereno raspoređeni, a izlagači susretljivi i ljubazni. Na upite su spremno i detaljno odgovarali, a svaki je posjetitelj mogao uzeti i mnoštvo promotivnog materijala u kojem su sve informacije o pojedinoj stipendiji detaljno objašnjene.
U svjetliju budućnost...
Sajam stipendija izvrsna je prilika za sve ambiciozne studente da se upoznaju s mogućnošću školovanja u inozemstvu na diplomskoj i postdiplomskoj razini te svakako hvalevrijedan projekt. Thomas Farnell, voditelj programa Instituta za razvoj obrazovanja, u uvodnoj riječi u službenom prospektu Sajma navodi kako „tek 2% hrvatskih studenata ima iskustva studiranja u inozemstvu“, a tako mali broj posljedica je manjka financijskih sredstava. Jedan od ciljeva Sajma stipendija upravo je mijenjanje te činjenice. Uz zajednički angažman i suradnju institucija koje se bave visokim obrazovanjem, možda hrvatske studente zaista čeka svjetlija akademska i profesionalna budućnost.
Do sljedeće godine.
* U međuvremenu, informacije o stipendijama možete saznati ovdje: Stipendije
Post je objavljen 02.11.2011. u 01:31 sati.