NADNASLOV = STADO SLAVONSKO SRIJEMSKOG PODOLCA U MIRNOJ JESENSKOJ ISPAŠI U KOPAČKOM RITU
NASLOV = Tihi i mirni čuvari genetike
PODNAS = Slavonsko - srijemski podolac vrlo je skromnih hranidbenih prohtjeva, te se veći dio godine drži na paši. U zimskim uvjetima drži se u prostoru koji ga štiti od padalina, a hrani se sijenom uz dodatak zrnja žitarica.
Ulazak u Kopački rit sa sjeverne strane prvo nas upoznaje sa ekstenzivnim stočarstvom. Jesen i blato okupani jesenskim zrakama sunca doslovce su čuvale idilu. Mirne i tihe velike životinje šeću pašnjakom. I svojim lijepim okicama gledaju one koji stanu uz lokalnu cestu ne bi li ih pogledali. Tako su mirne da se jednostavno pitate nisu li to skulpture. No, poneki trzaj uhicama daje jasno do znanja da ove ponosne kravice na gazdinstvu Belja jednostavno sanjaju prošlost i čuvaju genetiku.
Slavonsko - srijemski podolac kao i šire gledajući podolska goveda spadaju u skupinu dugorožnih goveda - Bos taurus te predstavljaju domesticirani oblik izvornog Bos primigenius.
Podolsko govedo potječe iz Podolije i Volhinije, odnosno iz stepskih područja Rusije i Ukrajine. Iz tih krajeva ova je pasmina migrirala do srednje i južne Europe i Balkana. Smatra se da je podolsko govedo došlo do hrvatskih prostora u vrijeme velike seobe naroda. Kroz stoljeća, u različitim životnim uvjetima oblikovali su se različiti varijeteti podolskog goveda. U Mađarskoj se uzgaja mađarsko - stepsko govedo, u Rumunjskoj moldavsko i erdeljsko govedo, a u Bugarskoj sivo istarsko govedo.
Još početkom XX. stoljeća slavonsko - srijemski podolac bio je najznačajnija i najzastupljenija pasmina goveda u Baranji, Srijemu i Slavoniji, te u Podravini do Virovitice gdje je činilo oko 90% od ukupnog broja goveda.
mednas = Otporno i izdržljivo govedo
Slavonsko - srijemski podolac je kasnozrelo, vrlo otporno i izdržljivo govedo, čvrstog kostura, "suhih" izraženih zglobova, ponešto otvorenih papaka, s blago spuštenom zdjelicom slabo do umjereno popunjenom mišićjem. Visina krava je oko 130cm, a bikova oko 140cm. Boja slavonsko - srijemskog podolca je sivobijela do tamnosiva, često s tamnijom pigmentacijom plahtice vrata i glave. Kod bikova je zamjetljiva pigmentacija, te veći tamni kolutovi oko očiju. Gubica, sluznica očiju i papci su tamno pigmentirani (crni). Vime je općenito maleno. Rogovi su glavna značajka ove pasmine, izrazite su duljine, često koso položeni s vrhovima koji strše na stranu, te velikim rasponom između vrhova (oblik lire). Drugi tip su rogova rogovi postavljeni više okomito, a vrhovi povinuti unatrag pa takvi rogovi imaju oblik vila. Ova goveda su živahna, no u doticaju s čovjekom plaha i nepovjerljiva, a ponekad i nervozna.
mednas = Veći dio godine na ispaši
Nekada se ova pasmina goveda uzgajala uglavnom zbog korisnog rada i proizvodnje, te cijenjenog goveđeg mesa. Proizvodnja mlijeka je oko 800 do 1000 litara u laktaciji. Slavonsko - srijemski podolac vrlo je skromnih hranidbenih prohtjeva, te se veći dio godine drži na paši. U zimskim uvjetima drži se u prostoru koji ga štiti od padalina, a hrani se sijenom uz dodatak zrnja žitarica.
MEDNAS = Genetski resurs
Danas ovu pasminu možemo promatrati kao važan genetski resurs, a također je potrebno istaknuti ekološku i gospodarsku vrijednost na primjer u proizvodnji specifičnih proizvoda.
Država je osigurala novčana sredstva koja se koriste za isplatu novčanih poticaja uzgajateljima, čime se znatno doprinijelo zaštiti i očuvanju ove pasmine goveda. Na području molekularno genetskih analiza, polimorfa proteina krvi i mlijeka kao izraza frekvencije genotipova u populacijama tijekom proteklih dvadesetak godina učinjen je niz istraživanja. Pregledom objavljenih radova i informacija u informacijskom sustavu FAO-a DADIS, koji značajno olakšava uvid u pojedine pasmine i načine zaštite, mogu se dobiti detaljnije informacije iz tog područja.
Prema službenim podacima HPA-a u objavljenim u godišnjem izvješću za 2010. godinu evidentirano je 14 bikova, 147 krava i 86 grla ženskog podmlatka od kojih su 54 grla do godinu dana a 32 grla preko godine dana starosti,a sve u vlasništvu 17 uzgajivača.
Efektivna veličina populacije iznosi 51,01, i obzirom na efektivnu veličinu populacije ova pasmina svrstana je u kategoriju I – visoko ugrožena.
U Osijeku je 13. studenog 2008. godine osnovana je „Udruga uzgajivača slavonsko srijemskog podolca“ sa sjedištem u Slavonskom Brodu, a 29. prosinca 2008. godine registrirano kao uzgojno udruženje u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.
Zaštita biološke raznolikosti razumijeva također evidentiranje i očuvanje zavičajnih sorti kultiviranih biljaka i pasmina udomaćenih životinja. Ove su sorte i pasmine prilagođene lokalnome podneblju, otpornije na bolesti i često vrlo dobro uklopljene u okolnu prirodu i krajolik. Njihova raznolikost predstavlja genetski spremnik koji uvijek može poslužiti za poboljšanje svojstava uzgajanih vrsta. Osim toga, oni predstavljaju i značajnu nacionalnu kulturnu baštinu, jer je u njihov uzgoj uložen trud i znanje brojnih naraštaja, u kombinaciji s uvjetima života i podneblja.
Gdje danas još ima Podolca? Privatni uzgajač u Strizivojni ima više od deset grla, drugi privatni uzgajač iz Perkovaca ima također više od deset grla, a u Slavonskom Kobašu treći ima 6 goveda ove zaboravljene pasmine. Šest krava nalazi se u Kopačkom ritu. BED je u posjedu 3o ženskih grla slavonsko-srijemskog podolca i bika a 6 krava iste pasmine nalaze se u vlasništvu Braniteljske zadruge Eko-Gajna. U centru za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske ima oko 30 krava. Najveći broj grla ima ustanova Park prirode Lonjsko polje a to je negdje 60 grla.
Svrha dosadašnje zaštite Slavonsko srijemskog podolca je očuvanje vrijednog animalnog genetskog resursa (AnGR). Slavonsko srijemski podolac je u sebi tijekom stoljeća agregatno prikupio genetske zapise oblikovane utjecajem klime, tla, skromne ishrane, otpornosti na bolesti. Stečena adaptabilnost je ovoj pasmini osigurala tisućljetno preživljavanje u zadanom okruženju. Nestankom ove pasmine nepovratno bi se umanjila biološka raznolikost unutar vrste (goveda). Ovime bi bila učinjena nenadoknadiva šteta podneblju budući da je varijabilnost gena preduvjet opstanka i selekcijskog napretka. Slavonsko srijemski podolac je i dio kulturološkog naslijeđa, živi spomenik minulih vremena. Kao takav je vezan za podneblje i čini ga plemenitijim i prepoznatljivim.
Uzgoj slavonskog podolskog goveda treba se provoditi u čistoj liniji sa izborom kvalitetnih jedinki i njihovim multipliciranjem od dobrih recesivnih osobina pretvoriti u dominantne i time poboljšati rasu. Koristeći važne osobine slavonsko podolskog goveda kao što je lako teljenje bez pomoći čovjeka , preživljavanje u skromnim hranidbenim uvjetima kao i nepotrebni objekti jer ove životinje preživljavaju u teškim uvjetima vrućine kao i teškim zimskim uvjetima čime se omogućuju uzgoj u sustavu krava tele bez većih rizika. Križanjem i unakrsnim križanjem sa mesnatim pasminama osiguravaju se najmanje dvije kvalitete ,eko proizvod i isplativa proizvodnja mesa. Inače za ženska grla se dobija godišnji poticaj od 2.000,00 po grlu, a za krave po telenju 5.000,00 kn.
Post je objavljen 30.10.2011. u 22:20 sati.