fotografije pogledati na fotogalerija
Nadnas = HVARSKA OBITELJI PLENKOVIĆ NEUMORNO ŠIRI SVOJE VINOGRADE I PROŠIRUJE TRŽIŠTA
Naslov = Suncem okupani vinogradi Svete Nedjelje
PODNAS = Svaki misli da je skupo dok ne dođe i vidi gdje su ti vinogradi, komentira cijene vina s južnih padina Hvara naš domaćin. Sa njegovim sinom smo se popeli na vinograde iznad Sv. Nedjelju. Tu čovjek stvarno teško može i stajati, a kamoli raditi. Išli smo terenskim vozilom, ali u datim trenucima mislio sam da ćemo se strmoglaviti niz padine. To su loze koje se obrađuju samo ručno i na velikim padinama pod teškim uvjetima
Jematva je počela. A nas put vodi ponovno kod Zlatana. U Svetu nedjelju. Put nas obavezno od Jelse do Svete Nedjelje vodi kroz jedinstveni tunel na svijetu. Naime, nebetoniranih svodova, uzak. U njemu se ne mogu mimoići dva auta. Tu ne može ni veći kamion proći. Ne samo veći, nego i kad je kombi malo viši naiđe se na problem. Uostalom, to je jedna prilično jaka granica koja odvaja jedno vinogradarstvo od drugog. Ono ekološko i s južnih padina otoka Hvara, od onog konvencionalnog i iz središta otoka. Svako ima svoju prednost, ali ipak ono s padina prema Svetoj Nedjelji, Zavali, Ivan Dolcu, Bojanić Badu su ipak nešto jedinstveno. Nevjerojatna količina vjetra i sunca sa zemljom kakva je tamo daje uspjeh. A vlage nema, nema ni bolesti. Upravo to sunce i vjetar to učine na takav način da nema potrebe ni za zaštitom, priča nam Zlatan Plenković u svom restoranu u maloj lučici u Svetoj Nedjelji. Svi su čuli za to malo mjesto isključivo po Plenkoviću, po mnogima vodećem hrvatskom vinaru. Ali, doslovce je riječ o selu vinogradara i turističkih djelatnika. I upravo je i to dobitna kombinacija za turistički uspjeh. Vino i more. A vino čuva pod morem, sazrijeva i odležava duboko u kamenu. Na lokalitetima Sveta Nedjelja i Zavala, modernim pristupom, ali i uz uvažavanje tradicije, rađaju se vina obitelji Plenković, Područje Svete Nedjelje carstvo je plavca malog, iznimne južnodalmatinske autohtone crne sorte grožđa, što daje tamnocrveno, gusto, snažno vino s naglašenom individualnosti. Zavala je pak sjajna oaza bijelih sorti grožđa, poput pošipa, bogdanuše, palaruše, mekije, parča i muškata.
- Marina je otvorena još 2002.godina. Osam godina smo se mučili dobiti studiju utjecaja na okoliš. Još nemam pravomoćnu dozvolu, ali sad čekamo papire. Marina je smišljena kao zaštita od mora za brodove naših kooperanata. I od ove godine smo otvorili podrum. Bilo je teško održavati podrum. Preko ovoga svega što vidite su zimi valovi prebacivali. Ovim novim molom smo sve te probleme riješili. To je jedini podrum u svijetu koji je ispod mora, priča nam Zlatan Plenković sjedeći s nama u hladovini iznad podruma.
No, već duže vremena obitelj Plenković ima vinograde i na drugim dijelovima naše obale. Veliki vinogradi su na područjima Makarske i Šibenika. Sinovi vode proizvodnju kod Šibenika. Na području iznad Makarske još je ostalo za posaditi pet ili šest hektara. Za sada je pod lozom plenkovićevih 60 hektara. Sinovi u šibenskom području vode 50-tak hektara vinograda. Pretežito je i na tim lokacijama Plavac mali. Čak nekih 60 posto. Sade dosta i sortu crljenak koje ga u Makarskoj ima na devet hektara, dok je kod Šibenika nasađeno nekih 15 posto. Prema riječima Zlatana dobar je i za mješanje, ali ga oni od 2007.godine imaju čistoga i također, kao i plavac, sazrijeva u drvenim bačvama.
- Svaki misli da je skupo dok ne dođe i vidi gdje su ti vinogradi, komentira cijene vina s južnih padina Hvara naš domaćin. Sa njegovim sinom smo se popeli na vinograde iznad Sv. Nedjelju. Tu čovjek stvarno teško može i stajati, a kamoli raditi. Išli smo terenskim vozilom, ali u datim trenucima mislio sam da ćemo se strmoglaviti niz padine. To su loze koje se obrađuju samo ručno i na velikim padinama pod teškim uvjetima. Tu nema prskanja, gnojenja, sve je prirodno i ekološki čisto. I tu po trsu bude pola kilograma grožđa. I onda je normalno da ne može biti jeftina sirovina. Nećemo spuštati cijenu grožđa ako ne budemo morali spuštati cijenu vina. Prodajemo jako dobro i dalje širimo proizvodnju. Svake godine širimo proizvodnju i do 30 posto. Neka tržišta smo jedva održavali jel nismo imali dovoljno vina kolika je potražnja bila, ističe Zlatan čija se vina prodaju i u Americi.
Suša na Hvaru je uvijek. Ali ove je godina bila ipak malo jača. I možda je urod malo manji, ali kvaliteta je odlična. Šećer kod njih, u tim vinogradima, nije nikada u pitanju. Plenkovići odrede trenutak branja kada su šećeri najbolji, a to isto rade i kod svojih kooperanata.
- Možemo ići i preko 16 alkohola ako treba. Ako je potrebno i stanemo s berbom i nastavimo kada nam odgovara, ističe naš domaćin.
Osvrnuo se i na navodnjavanje. On navodnjava u Makarskoj i Šibeniku. No, u Svetoj Nedjelji ne navodnjavaju vinograde. U mladim vinogradima je poželjno dodavati vodu, ali poslije ne. U biti tko hoće može ako može to kontrolirano raditi zbog kvalitete, ali u ovom području to ne bi bila tako isplativa investicija.
- No, pravilo je i da 40 dana prije berbe se ne zalijeva. Dobro je da u to vrijeme ni kiša ne pada. Navodnjavati se može dok zrno raste. Čim počne šarati više se ne smije dodavati voda. Kod nas šara u srpnju. Nešto pokusno imamo caberneta i merlota i on ranije crna. U sedmom i osmom mjesecu nitko ne ulazi u vinograde. Mi imamo puno sorata koje idu ranije. Pošip i Crljenak, primjericu idu ranije, tako da u firmi imamo berbu preko dva i pol mjeseca. Neke parcele, za prošek, beremo čak i u studenom. Dalmatinska bijela vina nisu značila ništa na tržištu dok nije došla nova tehnologija. U dekanteru je Pošip dobio srebro. To je teško osvojiti. Kada takvu nagradu na dekanteru dobijete za bijelo vino onda se stvarno dobro osjećate. I danas moramo priznati kako se bijela vina na Hvaru i u Makarskoj jako dobro pokazuju. Dekanter je najprestižnija ocjena vina u svijetu. I mi smo dobili zlata za crna vina. No ova srebra za bijela strašno puno znače. Nismo se do sada puno bavili bijelim vinima. Pošipa imamo u Makarskoj kao što sam rekao, ali i u Zavali 5,5 hektara. Zavala je dobra za bijela vina.
Na južnim padinama Hvara, odnosno tim predjelima ne gnoje se vinogradi. Malo s ekološkim gnojivom. Tu su padine i do preko 50 posto. Sve visi prema suncu. To je kameno tlo. Kroz njega voda brzo izlazi. To je jedinstven slučaj u svijetu.
- To malo tko od vinara vjeruje. Pa kada dođu iz Francuske, Kalifornije i tih zemalja sve su u čudu. Sumnjaju u to. Definitivno u sv.Nedjelji nema potrebe za špricanjem. Idemo jedan do dva puta sa suhim sumporom. Vina radimo s prirodnim kvascima i kao kuća smo poznati što je malo više rizika i nečistoće u našim vinima i to ljudi znaju cijeniti. Isto tako i na drugu stranu otoka uglavnom je Pošip, ali ima nešto i Maraštine te Bogdanjuše. To posebno prerađujemo i bude vino fino, bijelo i ugodno vino.
U ovoj, danas ipak velikoj vinskoj kući i vinariji, imaju 57 zaposlenih na otoku, a uz to sezonski zaposle od svibnja do rujna još nekoliko ljudi. Imaju u Šibeniku 20 stalno uposlenih. Tu je još i 80 familija od kojih uzimaju grožđemo. I oni žive dijelom od njihova zajedničkog rada.
Na području Svete nedjelje od mehanizacije ne radi gotovo ništa. Tu je kramp i gotovo. Posjeduju inače svu mašineriju koja je potrebna za preradu kamena u plodno tlo i izgradnju puteva po vinogradima. U Makarskoj su bili tereni na kojima su bili borovi.
- Imamo dva buldožera, nekoliko bagera, četiri velika traktora od 200 do 300 konjskih snaga. Jedan je Fendt, a drugo su New Hollandi. Tri su New hollanda od 215 ks, i jedan od 300 ks. Imamo sadilicu i talijanske jahače koja reže i ide preko vinograda, a imamo mašinu za branje. Imamo tri polovne i jednu novu. Imamo i beračicu i dvije prskalice za Makarsku i Šibenik. Ni tamo ne treba mnogo prskati. Imamo i tri četiri gusjeničara koji mogu ići i na velikim padinama jedni su marke New Holland a druge Same. No, i to je sve u vinogradima na kopnu. Na Hvaru ne ide niš. U jednom dijelu može se koristiti mali kultivator, ali samo u nekim djelovima. Ovi gusjeničari samo kultiviraju zemlju, a u Zavali se može prskati i sumpor. Samo mi smo napravili preko 25 kilometara cesta i približili tako vinograde.
- Naša sva crna vina idu u drvo, imamo preko tisuću drvenih bačava, a imamo i 8 vagona velikih drvenih bačava i vinifikatora. Sada radimo novu seriju drvenih bačava. Pripremamo 200 malih bačava i dva vinifikatora, te osam njih od pet tisuća litara.
Antfile:
Zlatan Plenković i njegova obitelj intenzivnim vinogradarstvom i vinarstvom počeli su se baviti 1985. godine, da bi 1989. godine prodali prvu bocu vina, a danas su proizvodnju već proširili na 400.000 butelja vina godišnje, spravljenog isključivo od grožđa s južne strane otoka Hvara, s njihovih, i vinograda kooperanata. Dobili su certifikat ekološki čistog proizvoda od Bioinspekta iz San Galena, čime su njihova vina postala i prva takva hrvatska vina. Cijela obitelj Plenković vezana je uz vino i turizam. Stariji sin Plenkovićevih završio je srednju poljoprivrednu školu i studira Agronomiju u Zagrebu, a kćerka je završila ekonomski fakultet, dok mlađi sin također studira ekonomiju. Sinovi su se uhvatili i u koštac s podizanjem vinograda na prostoru Primoštena.
AUTOR: Damir RUKOVANJSKI
Post je objavljen 30.10.2011. u 22:17 sati.