Europska unija želi reformirati sustav poljoprivrednih subvencija. Ali kako? O tome se ovaj tjedan u blizini Bruxellesa na neslužbenom sastanku razgovarali nadležni ministri agrara iz 27 zemalja.
Traktor na istoku Njemačke
Na zaključnoj konferenciji za novinare sudionici susreta pokušali su ostaviti dojam kako vlada jedinstvo oko budućeg ključa za raspodjelu novca poljoprivrdnom sektoru. No, u stvarnosti, diskusija oko temeljite reforme agrarnih subvencija, na koje odlazi najveći dio novca iz proračuna EU-a, u punom su jeku. Prije svega se radi o uštedama subvencija koja izravno isplaćuje sama Europska unija. Belgijska ministrica Sabine Laruelle tvrdi kako na razini Unije nema volje za radikalnim promjenama dosadašnje prakse:
“Svi su izrazili želju da i ubuduće ovaj dio financiramo zajednički. Cilj je da poljoprivreda postane tržišno konkurentna, te da se seljacima osigura poštene prihode."
Harmonične riječi prikrivaju stvarni jaz koji postoji unutar EU-a. Neke zemlje poput Velike Britanije ili Švedske zahtijevaju radikalno "rezanje" poljoprivrednih subvencija. Postoji i svađa između Zapada i Istoka, između starih i novih članica Unije. U ovom trenutku poljski seljaci po hektaru obradive površine primaju manje subvencija nego francuske kolege ili seljaci u Njemačkoj. Istočne članice Unije zahtijevaju isplatu paušalnih iznosa po veličini površine koju obrađuju. Francuska i Njemačka zajedničkim dokumentom pak traže da se ostane pri sadašnjem sustavu.
Belgijska ministrica Laruelle na neformalnom sastanku pokušala je umanjiti važnost njemačko-francuske inicijative: „Naravno da svaka zemlja članica može sama ili udvoje, u skupini s pet ili deset drugih zemalja sastaviti takve papire. Francuska i Njemačka su sigurno velike zemlje, ali u Uniji ima još 25 drugih članica. Radi se samo o jednoj ideji u cijelom nizu ideja, o tome uopće nismo ni pričali."
A gdje je podmladak?
Dacian Ciolos
Pa ipak, agrarna politika EU-a nema puno veze s veličinom zemalja članica i relativnim značajem poljoprivrede na Starom kontinentu. Povjerenik u Europskoj komisiji zadužen za agrar Dacian Ciolos sa zabrinutošću je primijetio da se sve manje mladih ljudi uopće želi baviti poljoprivredom. „Važno je da se pozabavimo interesima mladih kako bi se oni odlučili za ovaj sektor. Ne želim riskirati da se mi svađamo oko zajedničke agrarne politike, a da se za nekoliko godina dogodi da uopće nemamo seljaka, s kojima bi u djelo proveli tu politiku.
A i pomoć za mlade seljake imaju puno veze sa sustavom subvencioniranja od strane EU-a. Otvorena diskusija oko subvencija još ustvari nije ni počela. "Bit će to vruća bitka", predviđa njemačka ministrica Ilse Aigner.
Autor: C. Hasselbach, Bruxelles / S. Matić
Odg. ur.: A. Šubić
Ekološka hrana – mnogima preskupa?
Ekološki uzgojeno povrće
Ekološki uzgojena hrana u Njemačkoj je sve popularnija. Nijemci godišnje na nju potroše oko šest milijardi eura. Ipak, mnogima je ekološki ili organski uzgojena hrana preskupa.
Njemačka je, odmah iza Sjedinjenih Američkih Država, na drugom mjestu u svijetu po veličini tržišta za organski proizvedenu hranu. To zna i obitelj Ivanov-Below, koja ima malo imanje 25 kilometara istočno od Kölna, okruženo livadama i šumama. Na njihovom imanju okolo trče patke, kokoši i psi, koze pasu, u štali rokću svinje.
Katrin Ivanov-Below
Katrin Ivanov-Below i njezin suprug Evgeny već četiri godine vode malu farmu – oboje su studirali poljoprivredu i osnivanjem ekološke farme ispunili si životni san. Meso koje prodaju je otprilike dvostruko skuplje od konvencionalno proizvedenog. Zašto je to tako, Katrin objašnjava na primjeru peradi: „Piliće držimo u manjem broju nego u konvencionalnoj proizvodnji. Oni mogu izaći van, na svjež zrak. Hrana koju im dajemo strogo je kontrolirana. To su sve čimbenici koji proizvodnju čine skupljom“, kaže Katrin.
Roditelji kupuju zdravu hranu za djecu
Ekološki uzgojeno voće i povrće
Ipak, usprkos uvriježenom mišljenju, ekološki farmeri ne zarađuju puno. Mnogim potrošačima je ekološka hrana još uvijek preskupa. Premda je potrošnja utrostručena, prema jednoj novoj studiji, udio ekološke u ukupnom tržištu hrane s manje od četiri posto još uvijek je vrlo malen. Mnogi poljoprivrednici ne žele povećati svoju proizvodnju. To vrijedi i za obitelj Ivanov-Below. „Mi imamo izravan kontakt s kupcima. To znači da ljudi dolaze k nama, gledaju kako radimo, postavljaju pitanja i kupuju od nas“, navodi Katrin.
Trend zdrave hrane uvijek iznova dobiva poticaje zbog skandala kao što su bili oni oko kravljeg ludila, svinjske gripe ili dioksina u jajima. Pogotovo mladi roditelji cijene ekološku hranu – hrana za bebe i djecu je daleko najpopularnija ekološka hrana u Njemačkoj.
Autor: Jana Knabe / Dijana Roščić
Odg. urednik: Anto Janković
Post je objavljen 25.10.2011. u 10:12 sati.