KREDIT PO TEČAJU ŠVICARSKOG FRANKA!
Mnogi su poljoprivrednici korisnici kredita s valutnom klauzulom. Međutim događaji s nenadanim i naglim rastom švicarskog franka koji je u mjesecu srpnju uzdrmao više od 100 000 kreditnih dužnika u Hrvatskoj, koji uz otplatu svog kredita imaju valutnu klauzulu – ima svoj nastavak, ali ovaj put u drugoj ulozi. Debelo oštećeni štediše organizirali su se u Udrugu Franak i traže svoja prava preko suda. Udruga Franak podnijela je 30. rujna kolektivnu tužbu protiv sedam banaka i to OTP banke, Privredne banke, Splitske banke, Zagrebačke banke, Erste banka, Hypo Alpe-Adria i Volksbank. Udruga nije tužila Raiffeisen banku objašnjavajući da je tek manji dio članstva opterećen kreditima u toj banci.
Temelj tužbe udruge Franak je Zakon o zaštiti potrošača čl. 71 u kome se kaže da kreditni dužnik mora vratiti banci onoliko novca koliko je posudio, uvećano za ugovorene kamate. Zbog valutne klauzule banke zahtijevaju da im korisnici kredita vrate i do 50 % više novca. Tužbom se traži ograničena primjena valutne klauzule i to tako da se taj instrument primjenjuje samo ako tečaj franka raste više od 2% godišnje ili ako je godišnja stopa inflacije prešla 2%.
Istovremeno udruga tužbom želi i referentnu kamatnu stopu koja bi bila mjerilo za promjenu kamatnih stopa koje banke mijenjaju po vlastitoj želji i odluci i potpuno netransparentno.Ako Udruga dobije ovu parnicu na sudu, biti će otvorena mogućnost da svi klijenti banaka koji imaju valutnu klauzulu u švicarskim francima podignu privatne tužbe protiv banaka i da traže obeštećenje.
Osim toga, do donošenja presude tužbom se traže privremene mjere i to obračunavanje rata kredita po tečaju franka koji je bio u trenutku isplate kredita, primjena kamatnih stopa iz tog razdoblja i odgađanje ovrhe i pljenidba plaća, stanova i kuća zbog nemogućnosti otplate.
Kolektivna tužba je presedan u RH jer je mogućnost podnošenja takve tužbe stvorena izmjenama Zakona o parničnom postupku, tek u svibnju ove godine.
RATA KREDITA SA 2 800 NA 5 200 KUNA!
Kako se poljoprivrednici nose sa kreditom u švicarskim francima? Evo jednog primjera!
Farmer iz Karlovca Zdenko Močnik koji ima farmu sa 20 muznih krava i 20 junica podigao je kredit za kupnju traktora u proljeće 2006. godine. Zatražio je kredit u banci Hypo Alpe Adria Banck, jer u to vrijeme krediti nisu bili odobravani ni u Privrednoj banci, ni u Reisfeisen banci.
U vrijeme dizanja kredita rečeno mu je tek da mu je kredit u valuti u švicarskim francima. Na njegovo pitanje _ zašto u švicarskim francima_ službenica u poslovnici odgovorila mu je da može prihvatiti, ali i da nemora, te da mora sam odlučiti i onda potpisati, dakako!
Kako je Zdenko Močnik trebao traktor, nije više želio kalkulirati. Uzeo je kredit u švicarskim francima.
U vrijeme dizanja kredita, tečaj je iznosio 4,11 kn a najviši tečaj, što je bilo u srpnju ove godine, iznosio je 6,71 kuna. Banka je u ovih pet godina kamatu dizana dva put . Otplata kredita prvo je iznosila s kamatom 2 800 kuna. Sada pet godina kasnije rata kredita za taj isti traktor iznosi 5200 kuna.
Farmer Močnik trebao bi otplatiti 252.000 kuna, no s načinom otplate koji traje on će traktor platiti više od 500.000 kuna A kako je uspio ipak plaćati redovno?
Močnik kaže „ za kamate koje vrtoglavo rastu, ove godine sam već do sada prodao četiri grla stoke, tri junice i jednog bila“.
DO KADA DRŽAVA INFERIORNA IZRABLJIVAČIMA?
Trebaju li hrvatski građani među kojima su i poljoprivrednici stranim bankama doslovno poklanjati svoj novac i odlaziti u dužničko ropstvo, samo zato što vlasnici tih banaka beskrupulozno izmišljaju pravila poslovanja kojima na samo prividno p o s l o v a n način građanima otimaju mnogo više novca nego što iznosi pozajmica kredita s ugovorenim kamatama? I kakva je to država koja ne zna postaviti mehanizme zaštite za svojih građane u financijskom sektoru. Kome služi i pogoduje ta država u kojoj živimo? Strancima koji dolaze u Hrvatsku poslovati, kako bi zaradili profit – ili bi trebala pogodovati svojim državljanima?
Ako tu još nije jasna distinkcija, 20 godina nakon osnutka samostalne države, kada će biti?
Post je objavljen 24.10.2011. u 00:43 sati.