Prljavi mi dlanovi od otimanja,
I uzdasi puni narkoze,
Progonjen nastranošću,
Kletvom ovog kamena,
Vrim...
A snove mi odvoze!
Tope se hrskave kosti
Na rosi ljetnjih uzmaka,
Dok ištem san.
Trpim poglede
- gle čudaka...
Gordo istupam u gomili plahih,
Nesputanom strašću straha,
Spreman postati liderom
Siromaha...
Post je objavljen 17.10.2011. u 10:55 sati.