U zadnje vrijeme su se domaći mediji raspisali o tome kako je u Zagrebu u planu postavljanje nadzornih kamera. Kao glavni razlog za njihovo postavljanje mjerodavni navode "smanjenje zločina" i "povećanje sigurnosti građana". Međutim, iako naivnima takva obećanja djeluju vrlo uvjerljivo (pogotovo u predizborno vrijeme), što se tiče samih kamera postoji jedan ozbiljan problem:
Nadzorne kamere ne sprečavaju zločine!
Tko ne vjeruje ovoj tvrdnji neka pogleda gomilu snimaka sa nadzornih kamera raznih banaka i dućana koje su dostupne na YouTube-u. Postojale su nadzorne kamere, a svejedno su se dogodile pljačke i krađe. Bilo je i kod nas slučajeva u kojma su se u objektima "zaštićenim" video nadzorom događale krađe, oružane pljačke i ubojstva.
Jedino što nadzorne kamere zapravo omogućavaju jest pasivno promatranje nekog prostora, te NAKON što su neki prekršaj ili kazneno djelo počinjeni, daje uvid u to što se točno dogodilo, te eventualnu identifikaciju počinitelja. Eventualnu, iz razloga što npr. ukoliko počinitelj zamaskira lice, identifikacija je znatno otežana ili nemoguća.
Što se pak opsesivnog video-nadzora tiče, tu je najbolji primjer Velika Britanija, gdje prosječno dolazi 1 nadzorna kamera na 14 ljudi. Međutim, unatoč ogromnom broju kamera, svejedno se i dalje događaju razni zločini i vandalizam.
Štoviše, ponekad upravo zahvaljujući nadzornim kamerama i potpuno nedužni ljudi znaju imati problema, počevši od zaustavljanja ljudi od strane policije zbog "sumnjivog ponašanja" (a u što standardno danas spada fotografiranje), pa do onih malo ekstremnijih slučajeva kada je u Londonskoj podzemnoj željeznici, zbog pogrešne identifikacije pomoću nadzornih kamera, nedužan čovjek ustrijeljen od strane policije.
Post je objavljen 14.10.2011. u 00:00 sati.