Marketing
Duh Asiza
DUH ASIZA/ više - PROGRAM
5. "Duh Asiza"
Duh Asiza - vrlo jednostavna formula koja ponovno stavlja pred nas vrednote bratstva, dijaloga medu religijama, pravednosti i mira i to na način Franje iz Asiza.
Franjevački je pozdrav Mir i dobro; uobičajen je do naših dana; on je baština Franjinih sljedbenika svih vremena. U naše ga vrijeme nazivamo i Duhom Asiza. Jer, željeti i činiti ljudima mir i dobro, temeljna je odrednica života svetoga Franje i njegove Obitelji.
No, ta odrednica ima svoj temelj u Evanđelju:
• Kod Isusova su rođenja anđeli pjevali: „Slava na visinama Bogu, a na zemlji mir ljudima, miljenicima njegovim!“ (Lk 2,14)
• Isus je govorio učenicima: „Mir vam ostavljam, mir vam svoj dajem. Dajem vam ga, ali ne kao što svijet daje.“ (Iv 14,27)
• Kad Isus šalje apostole da naviještaju Evanđelje, uči apostole što da kažu: „U koju god kuću uđete, najprije recite: Mir kući ovoj!“
• Prvi Isusov uskrsni pozdrav u susretu s apostolima bio je izražen riječima: „Mir vama!“ (Iv 20,19)
Za Isusa apostol Petar kaže da je prošao zemljom čineći dobro - pomagao je, ozdravljao, iscjeljivao, opraštao, razumio, tješio i hrabrio.
Osnovno pravilo Franjevačke obitelji jest Isusovo Evanđelje, pa je sasvim razumljivo da je glavno načelo Franjina života i života cijele njegove Obitelji: Mir i dobro!
a) Mir
On prožima cijelo Franjino biće. Prisutan je u cjelokupnom njegovu ponašanju. Franjo je nastojao i uspijevao u pomirenju ljudi svih staleža. Za Franju mir uključuje u sebi različite odnose u najpozitivnijem smislu:
• odnos prema Bogu,
• odnos prema ljudima,
• odnos prema samome sebi,
• odnos prema svemu stvorenom, odnosno prema prirodi.
Sve je ovo Franjo ostvarivao u svom životu, a to se zahtijeva i od njegovih sljedbenika. Stoga, biti franjevac u bilo kojem Redu prije svega znači biti u tom smislu duhovno izgrađeni kršćanin. Odgovornosti su naime veoma velike.
Poznata nam je Molitva za mir koja se pripisuje svetom Franji. On je nije sastavio, ali ona odiše njegovim duhom i njegovim nakanama. Ta se molitva posvuda rado pjeva: Bože moj, dopusti mi - Aleluja - mira tvog da budem glas.
Dana 27. listopada.1986. godine u Asizu, rodnom gradu svetoga Franje, papa Ivan Pavao II. molio je s predstavnicima gotovo svih svjetskih religija. Molio je za mir, za jedinstvo, za ljubav i razumijevanje među ljudima.
Nešto slično je učinio i sveti Franjo kad je išao sultanu Me-lek Al Kamilu u Siriju u doba križarskih ratova. Vratio se živ odande odakle se niti jedan križar ne bi živ vratio, jer je došao s ljubavlju i mirom, a ne s mržnjom.
b) Ljubav prema prirodi (ekologija)
Posljednja dva desetljeća bila su obilježena povećanom brigom za očuvanje čovjekove okoline tzv. ekologijom.
Briga i ljubav za prirodu nije međutim izum naših dana. Poznat je Franjin nježan i pažljivi odnos prema svemu stvorenom, ali on nije proizlazio iz egoistične bojazni za vlastiti život ako priroda propadne, već iz ljubavi prema djelima našega Stvoritelja. Stoga sveti Franjo doživljava zemlju, kamen, drvo, vodu, sunce, mjesec, svjetlo, zrak, kukca, vuka i slično kao svojega brata i sestru jer nas je isti Stvoritelj ljubio i u ljubavi postavio u ovaj svijet. Primjer te ljubavi svetoga Franje vidljiv je iz Pjesme brata sunca.
Svake se godine u svijetu obilježava jedan datum - 5. lipnja - kao „Svjetski dan zaštite čovjekove okoline“. Svijet se u posljednjih 20 godna zabrinuo za povećano zagađivanje čovjekove okoline, za umiranje šuma, nestanak mnogih biljnih i životinjskih vrsta, zagađivanja vode, zemlje i zraka. Tu je i neizbježna „rupa“ na ozonskom omotaču, a sve to zbog gramzljivosti čovjeka za bogatstvom, naročito u industrijskim zemljama, dok su u drugim dijelovima svijeta velike suše, plodne zemlje je sve manje, gladnih sve više, razovrsne prirodne nepogode, a da i ne govorimo o eksplozijama atomskih bombi i slično. Sve se to sigurno nije desilo zato što su ljudi smatrali zemlju, vode, šume i druge ljude svojom braćom i sestrama.
Predlažemo pitanje za razgovor: Što mi franjevci svjetovnjaci možemo učiniti da se situacija počne mijenjati? Možemo li, činimo li uopće išta?
c) Franjevci i svijet
U posljednjem se desetljeću puno pripovijeda o „ujedinjenoj Europi“. Danas je to već stvarnost, prvenstveno politička, a pomalo postaje i gospodarstvena. Ujedinjena Europa je zamišljena kao zajednica kapitala i poslovnosti, dakle, zajednica interesa i novca.
Franjevci (svih obitelji) trebali bi učiniti da Europa postane sve više zajednica solidarnosti i mira, međusobnog poštovanja i ljubavi, da ljudi više budu braća i sestre. Osim toga, sveti otac Ivan Pavao II. je puno puta spomenuo reevangelizaciju Europe koja je, unatoč činjenici da je prva primila kršćanstvo i dala mnoge misionare drugim kontinentima i zemljama, duhovno podivljala. To se vidi kroz različite oblike modernog poganstva - u vjerovanju, u grešnom načinu života, u zagovaranju abortusa i eutanazije, kloniranju živih bića. Izgleda da više nema mjesta za Boga jer znanost čovjeku daje vlast nad životom i smrću.
U takvoj duhovnoj divljini kršćani imaju što reći, a franjevci kao dio kršćanske Crkve, još više, pogotovo ako ne zaborave na zadatak koji je duhovni otac svih franjevačkih obitelji primio od Gospodina Isusa Krista: „Franjo, idi i popravi moju kuću koja se, kako vidiš, ruši!?“ /preuzeto s Franjevci Split/
Post je objavljen 09.10.2011. u 09:00 sati.