Pregled posta

Munja, grom i grmljavina

Proteklu večer je u skoro cijeloj Hrvatskoj došlo do nagle promjene vremena. Olujni, hladni vjetar, kiša i općenito grmljavinsko nevrijeme.
Naravno, naši vrli portali su krenuli mljeti o "gromovima", što meni srce cepa. Neki će reći da sam blesav jer mi to ide na živce. Za njih evo odmah jedna početna sličica:

(flying fuck - I don't give a)

Ne, zbilja, ako vam je do lingvističkog trollanja, fuck off.
Sad kad smo to riješili, idemo na temu definiranjem pojmova.


MUNJA
Munja je vidljivo, prirodno električno pražnjenje na koje uglavnom otpadaju pražnjenja između oblaka, te između oblaka i Zemljine površine. Vrlo mali dio pojavulje se tijekom vulkanskih erupcija.
Munje smo nadam se svi vidjeli. Izgledaju poput ogromnih iskri čija je prividna debljina puno veća nego što stvarno jest (oko centimetar), iz razloga što su vrlo blještave.

Munja snimljena vrlo brzom kamerom. Objašnjenje zašto se ovako ponaša imate na Wikipediji.


Njujorške munje.

Jakost struje prosječne munje je oko 30 kiloampera, pri čemu se prenese energija od oko 500 megadžula.
Laiku ove vrijednosti ne znače uglavnom ništa, ali za usporedbu, tijekom kratkog spoja obične AA baterije, jakost struje iznosi par ampera.

Kolika je snaga munje? Uzmimo za standard kilovat kao jedinicu koju svi znaju. Prosječno sušilo za kosu ima snagu od 1 kW, a munja u prosjeku ima snagu od oko jednog teravata (1 TW = milijarda kW). To izgleda užasno puno, ali munja traje samo oko 30 mikrosekundi. Pošto je snaga omjer energije i vremena, energija je umnožak snage i vremena.

Usporedimo sada energiju u prosječnoj munji. 500 MJ po munji. Recimo svinjska mast sadrži oko 40 kJ/g mjereći energiju izgaranja s kisikom. To znači da prosječna munja ima energiju koliko i oko 12 i pol kilograma svinjske masti. Ne čini se spektakularno, zar ne? Ima ljudi koji toliko požderu za par mjeseci.

Benzin ima skoro 50 megadžula po kilogramu. Dakle prosječna munja je oko skoro deset kila benzina što je, ako sam sve dobro izračunao, skoro 14 litara.
Razočarani? Ili fascinirani benzinom?
Ljudi obično misle da se radi o basnoslovnim iznosima, jer ih fasciniraju naponi munja koji se kreću od desetak do stotinjak milijuna volti.
Naponi ne govore o kolikim se energijama radi pa tako zavaravaju. Primjerice tijekom suhog dana hodajući po tapetu možemo se nabiti na potencijal od par tisuća volti s obzirom na tlo, a ništa puno drukčije nije ni kad trljamo balon po opranoj, suhoj kosi. One iskrice su jad i bijeda od količine energije, ali naponi su im visoki.

Temperatura munje je isto fascinantna. U prosjeku 20,000 °C, ponekad i 30, što znači da sadrži i plazmu. Površina Sunca je "jadnih" 5500-6000 °C.
Međutim i to zavarava. Temperatura je mjera zagrijanosti, a koliko je nešto zbilja vruće govori sadržaj topline (energije). Tako litra kipuće vode ima manje topline od cisterne kipuće vode iako su obje na 100 °C.

Iz ovih razloga, a i iz činjenice da bi oprema koja bi hvatala energiju munja bila glomazna, skupa i nepraktična, munje nam ne služe u energetici. Dakle ne radi se o "zavjeri bogatih ovih ili onih" nego o prostački jadnim iznosima i sirovoj neisplativosti. Međutim ljudima je lakše zavaravati se nečim što im umiruje ogorčenost, pa tako vjeruju u gluposti.
"Aaaa, Tesla ovo ono, munje, zavjera, aaaa!".... je, je. Mhm. Da. Jadan čovjek.

I tako munja u prosjeku šiba brzinom od malo više od 200 tisuća kilometara na sat i uglavnom straši kognitivni život na Zemlji, ali i obogaćuje zrak nitratnim ionima u vidu dušične kiseline koje kiša spere u tlo, a biljke (maslačci, ruže, fitoplankton u oceanima, kupus, itd.) žedno požderu kao što neki ljudi ono jedu svinjsku mast jer ih obožavaju.
Poneka munja ubije. Rijetko baš udari u čovjeka (onda ga pretvori u spaljenu masu). Uglavnom udari u blizini, a čovjeka tresne ili neka njena pokrajnja grana ili razlika u naponu između dvije točke na tlu. Recimo ako udari par metara dalje, već je pola metra razmaka među nogama dovoljno da prostruji dovoljno jaka struja da čovjeku jako naškodi. Većina struje proteče kroz kožu, ali najčešće je jakost struje kroz srce dovoljna da mu uništi sinusni ritam, pa čovjek umre jer mu srce više ne kuca kako treba, već treperi.
Zato su i krave navodno znale nastradati prilikom pašnje pod neispravnim dalekovodima. Razmak nogu im je dosta velik.
Ponekad ljudi stradaju i od projektila uzrokovanih munjom. Munja udari u stablo (stabla NE privlače munje), ono se uslijed oslobođenje topline rasprsne i izrešeta čovjeka.


GROM
Grom je ono čega se uglavnom iracionalno straši većina ljudi. To je zvuk. Ne vidi se, već se čuje.

Ne vidi se!

Jeste li doživjeli udar munje na bliže od 100 metara? Jezivo. Prosječni rakun se usere u gaće, a ni čovjeku nije lako.
Grom prasne zato što munja naglo raširi zrak u tom centimetarskom kanalu kroz koji proteku deseci kiloampera u par desetaka mikrosekundi.
Gromovi su bezopasni, osim ako od njih netko ne ogluši ili ne dobije infarkt, a to se generalno događa u slučajevima kada je munja toliko blizu da je ona puno opasniji dio cijele priče.

I eto poante cijelog članka - gromovi ne ubijaju. Ubijaju munje. "Malo jačeg zvuka neće naškoditi", rekao bi onaj kreten koji namješta razglas u noćnim klubovima (po kojima se ja i ne krećem, hm).

Zato mi osobno ide na živce što se kroz medije stalno ponavlja kriva informacija.


Užas jedan, taj grom. Ubija ljude, pali kuće. Hitler i Staljin skupa.
Međutim to su sve gluposti. Zvuk nikada nije turistu pougljenio kožu, mački rascijepao glavu, raznio stablo ili pogodio i zapalio kuću.
I zato je šteta što se uređaji koji služe za obranu od munja popularno zovu gromobrani.
Trebali bi se zvati munjobrani, u skladu s hrvatskom tradicijom po kojoj su se i prve elektrane zvale - munjare. OK, munjara je blesavo ime. Elektrana nije. Ali munjobran? Sasvim u redu. Ako se netko bolje kuži u jezik, neka mi provjeri i javi (u komentarima ili mailom kada članak padne niže) je li se prije koristila ta nadasve zanimljiva riječ.
Zar je tako teško koristiti dvije različite hrvatske riječi kao što su munja i grom? Čemu gnušanje prema jednoj?


GRMLJAVINA
Zbir gromova, tutnjava pomiješanih gromova u daljini. Jedan od rijetkih, ako ne i jedini zvuk, koji moje roditelje tjera na mahnito iskopčavanje televizora i ostalih uređaja iz gradske mreže. Osim hladnjaka. To kao da nije važno. Hladnjaci rade na milost Majke Božje.
To iskopčavanje pomaže ako oscilira napon, ali ako munja odluči udariti u vod koji vodi u kuću, ne pomaže. Sjetite se da je prevalila bar dva kilometra, pa joj tih par centimetara između utičnice i uređaja ne predstavljaju dodatan problem. Poznate su priče o munjama koje bi prošišale kroz kuću od utičnice do slavine, na stravu ukućana.

---

Zaključak.

Munje ubijaju, gromovi se samo čuju. Tko se ne slaže, neka sljedeću oluju provede na vrhu nekog brda i maše vrlo šiljatom, metalnom šipketinom. Vrlo je mala šansa da će ga uloviti munju, ali je veća nego da stoji u sobi i jede pecivo.


Za kraj jedan zanimljiv video događaja koji je mogao kobno završiti.

Primijetite da je udarila u tlo, a ne u stablo. Čak ni tornjevi od par stotina metara nisu dovoljno dobra meta da bi munja trebala pogoditi baš u njih. Sasvim je moguće da pogodi sa strane u tlo, iako je vjerojatnost udarca u metu veća što je vodljivija, viša i šiljatija. Drveće ne spada u tu kategoriju. Opasno je najviše zbog rasprskavanja.

P.S. : Ja o vuku, a vuk na vrata.


Post je objavljen 08.10.2011. u 02:02 sati.