Nadežda Čačinovič
Izdavač: Ljevak
Sofistički odgovor na pitanje što je pravednost a što je pravedno ukazuje na to da o svemu odlučuje korist onih koji su jači.
Aristotel: Metafizika
Objašnjenje svijeta ovdje je objašnjenje svrhovitosti stvari koje ga sastavljaju.
Marko Aurelije: Meditacije
Filozofija se i njemu pokazuje jedinim mogućim osloncem u kratkom i nestalnom životu. Svaki nam dan treba živjeti kao da je posljednji, ni previše uzbuđeno ni apatično. Smrt valja prezreti, ona plaši samo one koji nisu naučili živjeti u sadašnjosti.
Često sam se pitao kako je to da svatko sebe voli više nego sve ostale ljude, ali daje manje značenja svojemu vlastitom značenju o sebi nego mnijenju drugih.
Niccolo Machiavelli: Vladar
Vladanje je umijeće, ne znanost.
U tomu je temeljno iskustvo modernog čovjeka: uvjeti života nisu zadani božanskim zakonom nego su ljudsko djelo, a ipak u izravnom iskustvu znamo da nemamo kontrolu nad uvjetima svojega opstanka, naravno i to da smo smrtni.
Svatko s makar malo moći odlučivanja mora se čuvati laskavaca, koji zamagljuju procjenu danoga stanja. To se postiže tako da pokažete spremnost primanja kritike, slušanja neugodnih istina. Time se pak otvarate utjecanju s raznih strana. Stoga uvijek i svuda morate jasno pokazati da je donošenje odluke isključivo vaša stvar iako ste spremni razmotriti sve argumente, ali ne odluke donositi zbog utjecaja negoga drugoga.
Thomas Hobbes: Levijatan
Hobbesovo učenje o državi, ili kako bismo rekli, politička filozofija temelji se na predodžbi o čovjeku kao prirodnom biću koje je po svojoj sazdanosti vođeno borbom za samoodržanjem.
Je li diktatura u kojoj se živi mirno i sugrno bolja od demokracije u kojoj vladaju kaos i nesigurnost?
Rene Descartes: Rasprava o metodi
Od svih stvari na ovom svijetu zdrav razum najbolje je raspoređen: zato naime što se nitko ne tuži da mu nedostaje...
Mišljenje je dano svima u smislu svijesti o sebi: svi imamo isti tip racionalnosti.
Blaise Pascal: Misli
Mnogo je ljepše znati ponešto o svemu nego sve o nečemu.
Kako je kratak život kada se usporedi s vječnošću.
Dvije pogreške koje se ne smiju činiti: nikada ne isključiti razum i nikada se ne pouzdati samo u razum.
Nikad nismo u sadašnjem vremenu. Mislima hrlimo u budućnost kao da dolazi presporo, kao da joj hoćemo požuriti hod; ili prizivamo prošlost ne bismo li je zaustavili kao odveć hitru: tako nerazboriti da bludimo u vremenima koja nisu naša i ne mislimo na jedino koje nam je vlasno, te tako isprazni da snujemo o onima koji su ništa i nepromišljeno izmičemo jedinom koje opstoji. To je zato što nas sadašnjost obično pozljeđuje. Skrivamo je svojem pogledu zbog toga što nas ona žalosti, a ako nam je ugodna, žalimo vidjevši kako izmiče. Nasotjimo poduprti je budućnošću i mislimo o gospodarenju stvarima koje nisu u našoj moći, u vremenu za koje nam ništa ne jamči da će doći.
Baruch Spinoza: Etika
Sloboda je najvažnija, sloboda mišljenja.
Što mudrac može i koliko je moćniji od neznalice koji djeluje samo prema želji.
Teško da će netko predvidjeti Spinozin strastveni napor da spozna prirodu zbilje kao preudvjet za ispravno postupanje.
John Locke: Ogled o ljudskom razumu
Locke se protivi učenju o urođenim idejama i pojmovima i drži da je iskustvo izvor svake spoznaje. Naš razum je tabula rasa, prazna ploča, dok se u nju ne utisnu iskustva. Nema ničega u umu što ranije nije bilo u osjetilima. Nakon toga nastupa potreba za razlikovanjem toga kako se u duši pobjeđuje osjet (senzacija) o kojemu duh reflektira pa onda nastaju ideje. Važno je također razlikovanje primarnih i sekundarnih kvaliteta. Primarne ne možemo odvojiti od samih predmeta, dok su sekundarne ovisne o našim osjetilima.
...jedna od temeljnih postavki o prirodi znanja... o njegovim stavovima o osobnom identitetu, onome što nije stvar samo naše ljudske sazdanosti, nego naše sposobnosti da održimo u vremenu jedinstvo sa samima sobom, kada smo biće koje misli u svoje ime prelazeži vremenske i prostorne razdaljine.
Locke misli da su u prirodnom stanju svi ljudi jednaki i da imaju jednako pravo na posjed, na sreću, na zdravlje i tako dalje. Država ne smije ugrožavati ta prirodna prava.
Gottfried Wilhelm Leibniz: Monadologija
Bog izabire nešto poput najbolje moguće kombinacije stvari koje mogu supostojati. Na primjer, zloporaba slobodne volje bolja je od svijeta gdje slobodne volje nema.
Strojevi prirode, to jest živa bića, jesu trojevi još i u svojim najmanjim dijelovima do u beskonačnost.
Stvoritelj prirode moga je provesti tu božansku i beskonačnu čudesnu vještinu, jer svaka čestica materije ne samo da je djeljiva u beskonačnost, kao što su to već stari spoznali, nego je doista svaki dio bez kraja podijeljen na dijelove, od kojih svaki ma vlastito kretanje: inače bi bilo nemoguće da svaki dio materije može izraziti svemi. Stoga također nikada nema rađanja koje bi iz temelja bio novo ni potpune smrti u strogom smislu riječi koja bi se sastojala u izdvajanju duše od tijela. A ono što mi nazivamo rađanjem, ravitak je i ras, kao što takozvana smrt jest uvijanje (involucija) i umanjivanje.
Giambattista Vico: Načela nove znanosti
Vico misli da spoznati možemo samo ono što možemo proizvesti, odnosno ono što znamo po uzroku. Ljudi stvaraju svoju povijest, ali ne i prirodu pa Bog može znati sve o prirodi, ali ne i ljudi.
Svatko tko o tome razmišlja mora se začuditi kako su filozofi ozbiljno nastojali spoznati taj prirodni svijet – koji međutim poznaje samo Bog, jer ga je on stvorio – zanemarujući razmišljanje o ovom svijetu nacija ili uljuđenom svijetu koji su ljudi mogli spoznati, jer su ga sami stvorili. Taj posebni učinak proizlazi iz one bijede ljudskoga duha... koji ostajući zatvoren i zatomljen u tijelu, po prirodi naginje opažanju tjelesnosti te mora upotrijebiti odviše napora i muke da bi samog sebe shvatio, kao što tjelesnom oku koje vidi sve predmete izvan sebe treba ogledalo da vidi samo sebe.
Voltaire: Candide
Da Bog ne postoji, valjalo bi ga izmisliti.
Tolerancija nije ravnodušnost spram tuđih stavova, čak ni poštovanje tuđeg stava, nego poštivanje pravana odabir vrastitog uvjerenja.
David Hume: Istraživanje o ljudskom razumu
Osnovno je Humeovo odvajanje dojmova (impresima) i predodžbi (ideja). Nema ideje bez prethodnoga dojma. Ideje se pak dijele na ideje sjećanja i ideje imagincije. U svakom su slučaju tek slabašan odraz dojmova.
Ključna preporuka da se uvijek kada nam se neka ideja učini sumnjivom zapitamo na osnovi kojega je dojma nastala.
Oduvijek je onaj koga citiramo kada želimo ukazati na razliku između onoga što jest i onoga što bi po našem mišljenju trebalo biti, onoga što je činjenica i onoga što držimo vrijednim.
Jean-Jacques Rousseau: Društveni ugovor
Čovjek je rođen slobodan, a posvuda je u okovima.
Denis Diderot: Rameauov nećak
Preuzimamo li svi u društvu više-manje svjesno uloge, prelazimo li iz jedne u drugu sve dok i sami ne možemo reći tko smo.
Immanuel Kant: Kritika čistoga uma
Postupaj tako da maksima tvojega djelovanja može postati opće pravilo.
Soren Kierkegaard: Ili – ili
Život se mora živjeti unaprijed, ali može se razumjeti samo unatrag.
Funkcija molitve nije da utječe na Boga, nego da mijenja prirodu onoga koji se moli.
Ernst Cassirer: Ogled o čovjeku
Čovjek je biće simbola: biće koje doslovno ne može opstati bez simboličke posredovanosti.
Svi znamo kako je ljudsko mladunče bespomoćno i kako u drugom postavljanuu na noge uči od drugih ljudi: i to od kulture do kulture na različit način, bez ikakve predodređenosti, tako da se doista može govoriti čak i o tehnikama tijela koje tek valja naučiti.
Ljudska kultura u cjelini može se opisati kao proces čovjekova progresivnog samooslobađanja. Jezik, umjetnost, religija, znanost, samo su faze u tom procesu. U svima njima čovjek otkriva i dokazuje novu moč – moć izgrađivanja vlastitog idealnog svijeta.
Claude Levi-Strauss: Divlja misao
Trebalo je čekati do sredine ovog stoljeća da se dugo odvojeni putovi ukrste: onaj koji posredno, preko komunikacije, vodi do fizičkoga svijeta, i onaj za koji odnedavna znamo da preko fizike vodi do svijet akomunikacije. Čitav proces ljudske spoznaje dobiva tako obiležje zatvorenog sustava. Priznati da je znanstveni duh u najmodernijem obliku, susretom koji je samo divlja misao mogla predvijeti, potvrđivanju njezinih principa i uspostavaljanju njezinih prava, znači ostati vjeran njezinom nadahnuću.
Simone De Beauvoir: Drugi spol
Za Simone de Beauvoir ljudski rod nije naprosto prirodna vrsta, nismo ograničeni na prirodne funkcije, ne podređujemo se biologijskoj sudbini, već uvijek iznova tražimo potvrdu svoje egzistencije. Iz toga stava proizlaze i oni stavovi koji i danas izaivaju strastvene polemike, naime uvjerenje da je majčinstvo gotovo uvijek zapreka u ostvarivanj subjektivnosti.
Simone Weil: Sloboda i tlačenje
Čini se da tehnički napredak nije uspio, budući da je masama umjesto blagostanja donio fizičku i duhovnu bijedu kojoj se grčevito opiru; uostalom izuzmemo li ratnu industriju, tehničke inovacije se više nigdje rado ne prihvaćaju. Što se tiče znanstvenog napretka, teško razabiremo čemu bi još moglo poslužiti da se znanja gomilaju na hrpu i tako već preveliku da bi je mogla obuhvatiti čak i misoa stručnjaka, a iskustvo prikazuje da su se naši preci prevarili vjerujući u širenje znanja, budući da se masama može prenijeti tek iskrivljena slika suvremene znanstvene kulture, slika koja ni najmanje ne obrazuje njihov duh nego ih samo privikava na lakovjernosti.
John L.Austin: Kako djelovati riječima
Filozofija i jest žrtveno janje, ona se krasi greškama koje su na kraju svačije.
G.Deleuze/F.Guattari: Što je to filozofija
Filozovije je prije svega djelatnost stvaranja pojmova. Znanost i umjetnost također stvaraju, ali samo filozofija stvara pojmove. Oni govore kako filozofija nije ni kontemplacija ni refleksija ni komunikacija.
Richard Rorty: Kontingencija, ironija, solidarnost
Otprilike prije dvjesto godina europsku je maštu počela zaokupljati ideja da se istina stvara, a ne pronalazi.
Čovjek navodno bira onakvu filzofiju kakav je on sam.
Tračanka se smijala Talesu kada je pao u mlaku: pretpostaka je da netko, tko ne vidi gdje hoda, nema što gledati u nebo, a uobičajeni odgovor je da upravo takav vidi ono bitno.
Filozofija stradava kada se 'ušavljuje' uz jedno od područja, i tako gubi svoju autonomiju.
Post je objavljen 30.09.2011. u 14:07 sati.