Colin & Thomas Campbell
Izdavač: Teledisk 2009.
Ocjena: ****
Najkvalitetnije bjelančevine iz hrane su one koje nakon probavljanja pružaju pravu vrstu i količinu aminokiselina potrebnih za djelotvornu sintezu naših novih tkivnih bjelančevina. To je ono što riječ kvaliteta zapravo znači: radi se o sposobnosti bjelančevina iz hrane da pružaju pravu vrstu i količinu aminokiselina za stvaranje naših novih bjelančevina.
Djeca koja su obolijevala od raka jetre bila su iz najbolje ishranjenih obitelji. Obitelji s najviše novca jele su onošto smo mi smatrali najzdravijom prehranom, prehranu najsličniju našoj američkoj mesnoj prehrani. Oni su konzumirali više bjelančevina od bilo koga drugog u zemlji (i to visokokvalitetnih životinjskih bjelančevina) pa ipak su oni bili ti koji su obolijevali od raka jetre.
Djeca koja su jela najviše bjelančevina imala su najviše stope raka jetre.
Metaanaliza tablično organizira kombinirane podatke iz više studija i analizira ih kao jednu grupu podataka.
Natrijev nitric: Konzervans za meso koji se koristi od 1920-ih. Ubija bakterije i daje lijepu ružičastu boju i poželjan okus hrenovkama, slanini i mesu u konzervi.
Nitriti koje konzumiramo mogli bi reagirati i stvarati nitrozamine u našim tijelima.
Nitrozamini: Zastrašujuća skupina kemikalija. Za ništa manje od sedamnaest nitrozamina razumno je očekivati dakancerogeno djeluju na ljude.
Niska razina vitamina C upadljivo je bila povezana s većim rizikom od raka.
Želite li vitamin C ili beta-karoten ne posežite za bočicom pilula – posegnite za voćem ili zelenim lisnatim povrćem.
Virus pruža pištolj, a loše prehrana povlači okidač.
Naše najmoćnije oružje protiv raka je hrana koju svakoga dana jedemo.
Gotovo svi mi u SAD-u umrijet ćemo od bolesti obilja.
Meso sam prestao jesti prije petnaest godina, kao i gotovo sve namirnice životinjskog podrijetla, uključujući mliječne proizvode, u posljednjih šest do osam godina, osim u vrlo rijetkim prilikama. Moj kolesterol se snizio usprkost tome što starim; u boljoj sam tjelesnoj kondiciji nego kad mi je bilo dvadeset i pet; i – danas imam 20,5kg manje nego što sam imao s trideset godina.
Ovdje u Americi živimo u obilju zbog čega umiremo na određen način. Svakoga dana u tjednu pripremamo gozbe poput kraljeva i kraljica, što nas ubija.
Dok završite čitati ovu stranicu, četiri Amerikanca dobit će srčani udar, a još četiri postat će žrtve moždanog udara ili zatajenja srca. Tijekom sljedeća dvadeset i četiri sata 3000 Amerikanaca dobit će srčane udare, što je otprilike broj ljudi koji su poginuli u terorističkim napadima 11.rujna 2001.
Ali – što je bolest srca? Jedna od ključnih komponenti je plak. Plak je masni sloj bjelančevina, masti (uključujući kolesterol), stanica imunološkog sustava i drugih sastojaka koje se nakupljaju na unutarnjim stjenkama koronarnih arterija. Čuo sam kako je jedan kirurg rekao da ako prstom pređete po plakom prekrivenoj arteriji, osjećaj je sličan kao da prstom prelazite po toploj torti od sira. Ako vam se plak nakuplja u koronarnim arterijama imate neki stupanj bolesti srca. Od seciranih vojnika u Koreji jedan na dvadeset bolesnih ljudi imao je toliko plaka da mu je bilo blokirano 90% jedne arterije. To je kao da svežete čvor na crijevu za polijevanje vrta i pokušavate navodniti očajnički suh vrt preostalim curkom vode!
Zašto ti vojnici nisu pretrpjeli srčani udar? Konačno, svega 10% arterije bilo je otvoreno. Kako to može biti dovoljno? Pokazalo se d akad se plak na unutarnjoj stjenci arterija nakuplja polako, tijekom godina, protok krvi ima dovoljno vremena da se prilagodi. Zamislite da je krv koja teče kroz vašu arteriju divlja rijeka. Ako svakoga dana stavite nekoliko kamenova uz obale rijeke kroz razdoblje od više godina, kao što se plak nakuplja na stjenkama arterija, voda će pronaći neki drugi put kojim će stići tamo gdje želi. Možda će rijeka stvoriti nekoliko manjih potoka preko kamenja. Možda že se rijeka probiti ispod kamenja, stvarajući malene tunele ili će možda voda teći kroz malene postrane potoke, izabravši potpuno nov tok. Ti novi sitni prolazi oko ili kroz kamenje zovu se 'kolaterale'. Ista stvar događa se u srcu. Ako se plak nakuplja kroz razdoblje od nekoliko godina, razvit će se dovoljno kolaterala da krv i dalje može prolazit kroz srce. Međutim, prevelika nakupina plaka moće uzrokovati ozbiljno ograničenje protoka krvi, a kao rezultat može se javiti iscrpljujuća bol u prsima ili angina. Međutim, takvo nakupljanje samo u rijetkim slučajevima dovodi do srčanih udara.
Što dakle dovodi do srčanih udara? Pokazalo se da manje ozbiljne nakupine plaka, koje blokiraju manje od 50% arterije, često uzrokuju srčane udare. Svaka od tih nakupina ima sloj stanica, zvan kapa, koji odvaja jezgru plaka od krvi koja pritječe. Kod opasnih plakova kapa je slaba i tanka. Kao posljedica toga, krv koja kola uz nju moće nagrizati kapu dok ona ne prsne. Kada kapa prsne, sadržaj jezgre plaka pomiješa se s krvlju. Krv se tada počne zgrušavati oko mjesta prsnuća. Ugrušak raste i brzo može blokirati cijelu arteriju. Kada arterija u tako kratkom razdoblju postane blokirana, malo je izgleda da se razvije kolateralni protok krvi. Kad se to dogodi, protok krvi dalje niz krvotok od mjesta puknuća postaje ozbiljno reduciran i srčani mišići prestanu dobivati potrebnu količinu kisika. U toj otočki, kada stanice srčanog mišića počnu umirati, mehanizam pumpanja srca počne otkazivati, osoba može osjećati bolan pritisak u grudima, ili vrlo jaku bol koja se širi niz ruku i naviše do vrata i vilice. Ukratko, žrtva počinje umirati. To je proces iza većine od 1,1 milijun srčanih udara koji se svake godine dogode u Americi. Svaki treći čovjek koji dobije srčani udar od njega će i umrijeti.
Smanjite faktore rizika kao što su kolesterol u krvi i krvni tlak i smanjili ste rizik od bolesti srca.
Gušimo se u oceanu posve pogrešnih informacija koje u prevelikoj mjeri služe samo zgrtanju novca u tuđe džepove.
Rješenje za gubitak težine je prehrana cjelovitim namirnicama biljnog podrijetla, uz razumnu količinu vježbanja. To je dugoročna promjena načina života, a ne pomodno instant – rješenje koja može pružiti dugotrajan gubitak težine uz minimiziranje opasnosti od kroničnih bolesti.
Biljna prehrana djeluje na ravnotežu kalorija tako da održava tjelesnu težinu pod kontrolom na dva načina. Kao prvo, odbacuje kalorije u obliku tjelesne topline umjesto da ih pohranjuje kao tjelesne masti, anije potrebna velika količina kalorja da se stvori velika razlika tijekom godine dana. Kao drugo, biljna prehrana potiče veću tjelesnu aktivnost. I kako tjelesna težina pada postaje lakše biti tjelesno aktivan. Prehrana i vježba djeluju zajedno na smanjenje tjelesne težine i poboljšanje cjelokupnog zdravlja.
Mi možemo kontrolirati uzrok. On je na vrhu naše vilice.
Muškarcima se problem s prostato dijagnosticira kad su njihove razine PSA iznad četiri.
Aktivirani vitamin D odgovoran je za široki spektar koristi po zdravlje u tijelu. Konstantno niske razine aktiviranog vitamina D stvaraju povoljne uvjete za razne vrste raka, autoimune bolesti, osteoporozu i druge bolesti.
Postoji opasnost od kravljeg mlijeka posebno kod genetski osjetljive djece.
Kravlje mlijeko je vjerojatan uzrok smtronosnog dijabetesa tipa 1.
Sve autoimune bolesti uključuju imunološki sustav koji se poremetio na takav način da napada vlastite bjelančevine koje izgledaju jednako kao strane bjelančevine.
Drugo, za proučene autoimune bolesti utvrđeno je da su češće na većim geografskim širinama gjde je manje konstrantne sunečve svjetlosti.
Treće, neke od tih polesti pokazuju tendenciju pojavljivanja kod istih ljudi. Dokazano je na primjer, da su MS i dijabetes tipa 1 zajedno prisutni kod istih osoba. Parkinsonova bolest, koja nije autoimuna, ali ima autoimuna obilježja, često se javlja s MS.om, unutar istih geografskih regija i kod istih osoba.
Četvrt, kod onih bolesti koje su proučavane u vezi s prehranom, konzumiranje namirnica životinjskog podrijetla, posebno kravljeg mlijeka, povezano je s većim rizikom od oboljevanja.
Šeto, postoje dokazi da virus, ili virusi, može potaknuti javaljanje nekoliko od tih bolesti.
Šesto, i najvažnije obilježje koje povezuje ove bolesti dokaz je da njihovi mehanizmi djelovanja, što je žargonizam za opis na koji način nastaje bolest, imaju mnogo toga zajedničkog. Kod razmatranja zajedničkih mehanizama djelovanja mogli bismo početi s izlaganjem suncu, jer se čini da je ono na naeki način povezano s autoimunim bolestima. Izlaganje suncu, koje se smanjuje s povečanjem geografske širine, mogli bi biti važno, ali je jasno da psotoje i drugi faktori. Potrošnja namirnica životnjskog podrijetla, posebno kralvjeg mlijeka, također raste s daljenošću od ekvatora. U stvari, u jednoj od opsežnijih studija utvrđeno je da je kravlje mlijeko jednako dobar prediktor MS-a kao i gografska širina, tj sunčeva svjetlost. U studijama provewdenim u Norveškoj, MS je bio manje čest u bliini obalnih područja zemlje gdje je potrošnja ribe veća. Tako je stvorena pretpostavka da bi omega-3 masti, prisutne u ribi mogle imati zaštitni učinak. Međutim, ono što se gotovo nikada ne spominje je da je potrošnja mliječnih proizvoda (i zasićenih masti) bila mnogo niža u područjima gdje se jede riba. Je li moguće da kravlje mlijeko i nedostatak sunčeve svjetlosti imaju sličan utjecaj na MS i drugi autoimune bolesti zato što djeluju kroz sličan mehanizam?
Amerikanci konzumiraju više kravljeg mlijeka i mliječnih proizvoda po stanovniku od većine populacija u svijetu. To znači da bi Amerikanci trebali imati izvanredno čvrste kosti, zar ne? Na žalost, ne. Jedna nedavno objavljena studija pokazala je da američke žene u dobi od pedeset i više godina imaju jednu od najviših stopa prijeloma kuka u svijetu.
Istraživači su objasnili da životinjske bjelančevine, za razliku od biljnih bjelančevina, povećavaju kiselinsko opterećenje tijela. Povećano kiselinsko opterećenje znači da naša krv i tkiva postaju kiseliji. Tijelo ne voli kiselu sredinu pa se počinje protiv nje boriti. Kako bi neutraliziralo kiselinu tijelo koristi kalcij koji je vrlo djelotvorna baza. Međutim, taj kalcij mora odnekud dolaziti. Na kraju se crpi iz kostiju, a gubitak kalcija slabi kosti što pak povećava rizik od prijeloma.
Budite tjelesno aktivni. Koristite stube umjesto dizala, šećite, džogirajte, vozite bicikl. Plivajte, vježbajte jogu ili aerobik svakih nekoliko dana i bez straha kupite utege koje ćete povremeno koristite. Bavite se nekim sporotom ili se uključite u društvenu skupinu u kojoj se vježba. Mogućnosti su beskrajne, a mogu biti i zabavne. Za nagradu ćete se osjećati bolje, a vaše će kosti biti mnogo zdravije.
Jedite raznovrsne, cjelovite biljne namirnice i izbjegavajte namirnice životinjskog porijekla, uključujući mliječne proizvode. Obilje kalcija dostupno je u širokom rasponu biljnih namirnica, uključujući razne vrste graha i lisnatog povrća. Sve dok izbjegavate rafinirane ugljikohidrate poput zašežerenih žitarica, slatkiša, običnih tjestenina i bijeloga kruha ne biste trebali imati problema s nedostatkom kalcija.
Svedite unos soli na minimum. Izbjegavajte visoko prerađene i pakirane namirnice koje sadrže suvišnu sol. Postoje određeni dokazi da pretjeran unos soli može predstavljati problem.
Nisu utvrđene ni bilo kakve koristi od uzimanja vitamina A i E za prevenciju bolsti srca.
Istraživači nisu mogli utvrditi ravnotežu prednosti i štete od rutinske upotrebe dodataka s vitaminima A, C ili E, multivitaminima s folnom kiselinom ili kombinacija antioksidanata za prevenciju raka ili kardiovaskularnih bolesti. Štoviše, preporučili su da se dodaci s beta karotenom ne uzimaju.
Nije stvar u tome da te hranjive tvari nisu važne. Važne su – ali samo kad se konzumiraju kao hrana, ne kao dodaci.
Iako je kolesterol nužan za zdravlje, naša tijela mogu ga proizvesti dovoljno za svoje potrebe, zato ga uopće ne moramo unositi hranom. Dakle, on nije esencijalna hranjiva tvar.
Naša tijela prirodno sama proizvode kolesterol. Vitamin A brzo nastaje u našim tijelima iz beta karotena, a vitamin D nastaje u našim tijelima ko jednostavno izlažemo kožu sunčevoj svjetlosti u trajanju od otprilike petnaest minuta svakih nekoliko dana. Oba ta vimani su otrovna u velikim količinama.
Znamo točno samo kada znamo malo, sa znanjem se sumnja povećava.
Kroničnim je bolestima potrebno nekoliko godina da se razviju. Npr, općenito se smatra da rak dojke moće biti iniciran u adolescenciji, a da ne postane zamjetan sve do poslije nemopauze. Zato je lako moguće da imamo mnogo sredovječnih žena koje žive s rakom dojke iniciranim u njihovim tinejdžerskim godinama koji neće postati detektabilan sve do nakon menopauze.
Jedan dekagram prevencije, vrijedi kilogram liječenja.
Prehrana koja je zaista korisna za jednu kroničnu bolest poboljšat će zdravlje i kod svih drugih bolesti.
Kvalitetna prehrana stvara zdravlje na svim područjima našeg života. Svi su dijelovi međusobno povezani.
Mudrost prirode snaga je mehanizma prirodnog svijeta. To je čudesna mrežazdravlja, od molekula i ljudi do drugih životinja, šuma, oceana i zraka koji udišemo. To je priroda na djelu, od mikroskopskog do makroskopskog.
Poželjno je svakodnevno uzimanje dodataka s vitaminom B12 i možda vitaminom D za ljude koji provode većinu vremena u zatvorenom prostoru i/ili ćive u sjevernim podnebljima. I to su svi potrebni dodaci prehrani.
Iako preporučujem da se ne brinete zbog malih količina životinjskih proizvoda u vašoj prehrani, to ne znači da predlažem d anamjerno nastojite uključiti male količine mesa u svoju svakodnevnu prehranu. Moja je preporuka da nastojite izbjegavati sve proizvode životinjskog podrijetla.
Postoje tri izvrsna razloga da idete do kraja. Kao prvo, pridržavanje ovakve prehrana zahtjeva radikalnu promjenu u vašem stavu o hrani. Teže je učiniti to napola. Ako računate na proizvode životinjskog podrijetla jest ćete ih i gotovo sigurno ćete jesti više nego što biste trebali, kao drugo, osjećat ćete se prikraćeni.
Da je vaš prijatelj bio pušač cijeli svoj život i pitao vas za savjet, biste li mu rekli da smanji na samo dvije cigarete dnevno ili biste mu rekli da potpuno prestane pušiti? Na taj načim želim vam reći da umjerenost, čak i uz najbolje najmjere, ponekad otežava postizanje uspjeha.
Znam da je teško povjerovati dok sami ne doživite, ali ukusi se mijenjaju kad ste na biljnoj prehrani. Ne samo što izgubite želju za mesom nego ponete otkrivati nove okuse u mnogim jelima, okuse koji su bili otupljeni dok ste se hranili pretežno životinjskim namirnicama.
Kronične bolesti od kojih bolujemo uglavnom su rezultat beskrajno kompleksnih napada na naša tijela koji su posljedica prehrane lošom hranom. Niti jedna kemmijska intervencija neće se moći mjeriti sa hranom konzumiranja najzdravije hrane.
Problem s liječnicima počinje od našeg obrazovanja. Cijeli sustav plaća farmaceutska industrija, od obrazovanja do istraživanja. Farmaceutska industrija kupila je umove medicinske struke. To počinje onog dana kada dođete na medicinski fakultet.
Sokrat kaže da bi gradovi trebali biti jednostavni, te da bi građani trebali živjeti od ječma i pšenice, s umacima od soli, maslina, sira i seoskom hranom od kuhanog luka i kkupusa, s desertima od smokava graška graha, pečenih bobica mirte i bukve, uz umjerene količine vina. Sokrat kaže: I tako živeći u spokojstvu i krepkog zdravlja, oni će najvjerojatnije živjeti do duboke starosti...
Došli smo do točke u povijesti kad se naše loše navike više ne mogu tolerirati. Mi smo, kao društvo, na rubu velike provalije: možemo otići u bolest, siromaštvo i degradaciju ili možemo odabrati zdravlje, dugovječnost i obilje. A sve što je za to potrebno je hrabrost da se mijenjamo.
Post je objavljen 30.09.2011. u 14:02 sati.