Industrijalizacija je pojačavanje industrije u ukupnom gospodarstvu.
industrija lat. (industrius - marljiv, radin) radinost; marljivost, poalovanje; proizvodnja (po Klaiću)
industrija je skup ljudskih djelatnosti koje su okrenute proizvodnji robe i usluga. Ipak, taj pojam obično podrazumijeva i nekakvu podjelu rada, za razliku od obrta, gdje se ista osoba može brinuti za cijeli proces: proizvodnju, prodaju i upravljanje. Prema tome, industrija obično uključuje velik broj ljudi. (po hr. wikipedia)
...
Industrija, kao oblik organiziranije gospodarske aktivnosti utemeljene na strojevima, s užom ili uskom podjelom rada promovirala je društva u produktivnija, oslobodila vrijeme koje je ljudski rod (industrijskog društva) iskoristio kreativno za sveopći razvoj (gospodarski, politički, kulturni, znanstveni, ..).
Industrijsko društvo je postalo moćnije ...
Pet je tipova industrijskog društva (engleski (najpravilniji industrijski razvoj), njemačko-talijanski, francuski, američki (USA) i meksički tip (ili zemalja u razvoju)).
Hrvatsku industrijalizaciju su predvodili doseljenici (nijemci, austrijanci, česi, mađari i židovi). Početak i zametak.
Dolaskom kraljevine (SHS, jugoslavije), u kompleksnim okolnostima ujedinjenja na prijevaru i srpske dominacije, okretanje industrijalaca srpskoj vlasti je stvorilo težak teret za nadolazeću NDH, ali pravo čišćenje industrijalaca (i poduzetnika) je nastalo u tijeku i poslije 1945.
Dolazak komunista na vlast je značio gašenje industrijalizacije na prvotni način i ideju novog ...
Socijalističko-marksistička misao podržava ideju da je kapitalistička industrijalizacija temeljena na lakoj industriji (zbog što manjeg ulaganja te veće i brže zarade) i da kasnije uključuje tešku industriju, dok je socijalistička industrijalizacija temeljena na teškoj industriji u korist zajednice ...
Reforma društva, promjena zasada industrijalizacije (okretanja teškoj industriji) uz promjenu motiva i pokretača industrijalizacije (u ime naroda i društvene svojine postavljani su poslijeratnoj industrijalizaciji podobni kadrovi na rukovodeća mjesta.
Stop. Tri točke.
U industriji se postavljaju kvalitetni (inventivni) kadrovi, a ne podobni. Rezultat je bio deindustrijalizacija. Tito i njegovi komunisti su rastočili hrvatsku (upravljajući društvenim sredstvima na neprimijeren način po hrvatsku favoriziranjem teške industrije za koju hrvatska nije imala uvjeta ... rezultat je industrijsko i gospodarsko zaostajanje Hrvatske u socijalističkoj Jugoslaviji u odnosu na druge članice federacije.
Izlazak Hrvatske iz federacije se dogodio (kad već nije na samom početku postavljanja nepovoljnih strategija) kad je bio moguć (dolaskom F. Tuđmana i njegovog zastupanja hrvatskog suvereniteta (koji je nužno morao izazvati napuštanje federacije zbog nepovoljnog odnosa naspram hrvatske).
Što se da zaključiti iz odnosa današnje opozicije prema HDZ-u (i samom Tuđmanu, kojeg prozivaju ratnim zločincem)?
Da su preskočili odati priznanje za povratak suverenosti hrvatskom narodu, i tim samostalno odlučivanju svih bitnih (pa i gospodarskih pitanja).
Tvrdnja (zaključak; kao istinski paradoks izlaganja): Oporbena koalicija nema i nikad nije imala "spasonosni" niti bilo kakav suvisli gospodarski plan. Oni su smušenjaci i izdajnici.
Post je objavljen 22.09.2011. u 18:33 sati.