44
1. Tijekom prve godine nakon pristupanja Europska unija Hrvatskoj osigurava privremenu
financijsku pomoć, dalje u tekstu „prijelazni instrument“, za razvoj i jačanje njezinih
administrativnih i pravosudnih sposobnosti za provedbu i primjenu zakonodavstva Europske
unije te za poticanje razmjene najbolje prakse među kolegama. Tom će se pomoći financirati
projekti izgradnje institucija i s njima povezana ograničena ulaganja manjeg opsega.
2. Pomoć je namijenjena trajnoj potrebi jačanja institucionalnih sposobnosti u određenim
područjima putem mjera koje nije moguće financirati iz strukturnih fondova ili fondova za
ruralni razvoj.
3. Za twinning projekte između javnih uprava sa svrhom jačanja institucija i dalje se
primjenjuje postupak prikupljanja ponuda putem mreže kontaktnih točaka u državama
članicama.
4. Odobrena sredstva za prijelazni instrument, prema tekućim cijenama, za Hrvatsku iznose
ukupno EUR 29 milijuna u 2013. za rješavanje nacionalnih i horizontalnih prioriteta.
5. O pomoći u okviru prijelaznoga instrumenta odlučuje se te se ona provodi u skladu s
Uredbom Vijeća (EEZ) br. 1085/2006 ili na temelju drugih tehničkih odredaba potrebnih za
funkcioniranje prijelaznoga instrumenta, koje treba usvojiti Komisija.
6. Posebna pozornost posvećuje se osiguravanju odgovarajuće komplementarnosti s
predviđenom potporom Europskog socijalnog fonda za administrativnu reformu i
institucionalnu sposobnost.
ČLANAK 31.
1. Ovime se uspostavlja schengenski instrument (dalje u tekstu: „privremeni schengenski
instrument“) kao privremeni instrument radi pomoći Hrvatskoj između datuma pristupanja i
kraja 2014. u financiranju mjera na novim vanjskim granicama Unije za provedbu
schengenske pravne stečevine i nadzora nad vanjskim granicama.
Hrvatski prijevod teksta podložan pravno-jezičnoj redakturi, 21. rujna 2011.
45
2. Za razdoblje od 1. srpnja 2013. do 2014. Hrvatskoj se na raspolaganje stavlja sljedeći iznos
(tekuće cijene) u obliku paušalnih isplata u okviru privremenog schengenskog instrumenta:
(u milijunima eura, tekuće cijene)
2013. 2014.
Hrvatska 40 80
3. Godišnji iznos za 2013. uplaćuje se Hrvatskoj 1. srpnja 2013., a godišnji iznos za 2014. bit
će na raspolaganju prvog radnog dana nakon 1. siječnja 2014.
4. Paušalne isplate moraju se iskoristiti u tri godine od prve isplate. Hrvatska najkasnije šest
mjeseci nakon isteka tog trogodišnjeg razdoblja podnosi sveobuhvatno izvješće o konačnom
iskorištavanju paušalnih isplata u okviru schengenskog instrumenta, zajedno s izjavom kojom
se pravdaju ti izdaci. Sva neiskorištena ili neopravdano utrošena sredstva vraćaju se Komisiji.
5. Komisija može donijeti tehničke propise koji su potrebni za funkcioniranje privremenoga
schengenskog instrumenta.
ČLANAK 32.
1. Ovime se uspostavlja instrument za jačanje novčanog toka (dalje u tekstu: „privremeni
instrument za jačanje novčanog toka“) kao privremeni instrument za pomoć Hrvatskoj između
datuma pristupanja i kraja 2014. u poboljšanju novčanog toka u nacionalnom proračunu.
2. Za razdoblje od 1. srpnja 2013. do 31. prosinca 2014. Hrvatskoj se na raspolaganje stavlja
sljedeći iznos (tekuće cijene) u obliku paušalnih isplata u okviru privremenog instrumenta za
jačanje novčanog toka:
(u milijunima eura, tekuće cijene)
2013. 2014.
Hrvatska 75 28,6
Hrvatski prijevod teksta podložan pravno-jezičnoj redakturi, 21. rujna 2011.
46
3. Svaki godišnji iznos dijeli se na jednake mjesečne obroke koji se uplaćuju prvog radnog
dana svakog mjeseca.
ČLANAK 33.
1. U okviru Strukturnih i kohezijskih fondova u 2013. za Hrvatsku će se rezervirati alokacija
od EUR 449,4 milijuna (po tekućim cijenama) odobrenih sredstava.
2. Jedna trećina alokacije iz stavka 1. rezervirana je za Kohezijski fond.
3. Za razdoblje obuhvaćeno sljedećim financijskim okvirom alokacije za Hrvatsku u okviru
Strukturnih i kohezijskih fondova izračunavaju se na temelju pravne stečevine koja je tada
primjenjiva. Ti se iznosi prilagođavaju u skladu sa sljedećim programom postupnog uvođenja:
- 70 % u 2014.
- 90 % u 2015.
- 100 % od 2016.
4. U mjeri u kojoj to dopuštaju ograničenja nove pravne stečevine prilagodba se provodi kako
bi se za Hrvatsku u 2014. osiguralo povećanje sredstava od 2,33 puta u odnosu na alokaciju iz
2013. i u 2015. povećanje od 3 puta u odnosu na alokaciju iz 2013.
ČLANAK 34.
1. Ukupna alokacija koju treba učiniti dostupnom Hrvatskoj u okviru Europskog fonda za
ribarstvo u 2013. iznosi EUR 8,7 milijuna (po tekućim cijenama) odobrenih sredstava.
2. Pretfinanciranje u okviru Europskog fonda za ribarstvo iznosi 25 % ukupne alokacije iz
stavka 1. Taj se iznos isplaćuje u jednom obroku.
Hrvatski prijevod teksta podložan pravno-jezičnoj redakturi, 21. rujna 2011.
47
3. Za razdoblje obuhvaćeno sljedećim financijskim okvirom alokacije za Hrvatsku
izračunavaju se na temelju pravne stečevine koja je tada primjenjiva. Ti se iznosi tada
prilagođuju u skladu sa sljedećim programom postupnog uvođenja:
- 70 % u 2014.
- 90 % u 2015.
- 100 % počevši od 2016.
4. U mjeri u kojoj to dopuštaju ograničenja nove pravne stečevine, prilagodba se provodi kako
bi se za Hrvatsku u 2014. osiguralo povećanje sredstava od 2,33 puta u odnosu na alokaciju iz
2013. i u 2015. povećanje od 3 puta u odnosu na alokaciju iz 2013.
ČLANAK 35.
1. Uredba Vijeća (EZ) br. 1698/2005 od 20. rujna 2005. o potporama ruralnom razvoju
Europskoga poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR)10 ne primjenjuje se na Hrvatsku
za cijelo programsko razdoblje 2007. – 2013.
U 2013. godini Hrvatskoj se dodjeljuje EUR 27,7 milijuna u okviru komponente ruralnog
razvoja iz članka 12. Uredbe Vijeća (EZ-a) br. 1085/2006.
2. Privremene dodatne mjere ruralnog razvoja za Hrvatsku navedene su u Prilogu VI.
3. Komisija može provedbom akata donijeti pravila potrebna za primjenu odredaba Priloga
VI. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom utvrđenim člankom 90. stavkom 2.
Uredbe Vijeća (EZ-a) br. 1698/2005 u vezi s člankom 13. stavkom 1. točkom (b) Uredbe
(EU) br. 182/2011 Europskoga parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila
i općih načela koja se odnose na mehanizme kojima države članice kontroliraju izvršavanje
provedbenih ovlasti Komisije11 ili u skladu s odgovarajućim postupkom, kako je određeno
primjenjivim zakonodavstvom.
10 SL L 277, 21. 10. 2005., str. 1 i SL L 286 M, 4. 11. 2010., str. 26.
11 SL L 55, 28. 2. 2011., str. 13.
Hrvatski prijevod teksta podložan pravno-jezičnoj redakturi, 21. rujna 2011.
48
4. Vijeće, djelujući na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom,
prema potrebi provodi prilagodbe odredaba Priloga VI. kako bi se osigurala koherentnost s
propisima o ruralnome razvoju.
GLAVA IV.
OSTALE ODREDBE
ČLANAK 36.
1. Komisija pozorno prati sve obveze koje je Hrvatska preuzela u pristupnim pregovorima,
uključujući one koje se moraju ostvariti prije ili do datuma pristupanja. Praćenje od strane
Komisije sastoji se od tablica praćenja koje se redovito ažuriraju, dijaloga u okviru
Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju(SSP)12, stručnih misija za procjenu, pretpristupnog
gospodarskog programa, fiskalnih obavijesti i, kad je to potrebno, pisama za rano
upozoravanje koja se upućuju hrvatskim vlastima. Izvješće o napretku i Cjelovito izvješće o
praćenju bit će podneseni Vijeću i Europskom parlamentu na jesen 2011., odnosno 2012.
godine. Komisija se također oslanja na doprinose država članica i uzima u obzir doprinos
međunarodnih organizacija i organizacija civilnog društva, prema potrebi, tijekom cijelog
procesa praćenja.
Praćenje od strane Komisije posebno se usredotočuje na obveze koje je Hrvatska preuzela u
području pravosuđa i temeljnih prava (Prilog VII.), uključujući neprekidan razvoj evidencije
ostvarenog napretka u pravosudnoj reformi i učinkovitosti, nepristranom vođenju predmeta
koji se odnose na ratne zločine i u borbi protiv korupcije.
Osim toga, praćenje od strane Komisije usredotočuje se na područje pravde, slobode i
sigurnosti, uključujući provođenje i ispunjavanje zahtjeva Unije u pogledu upravljanja
vanjskim granicama, policijske suradnje, borbe protiv organiziranog kriminala, pravosudne
12 [umetnuti SL]
Hrvatski prijevod teksta podložan pravno-jezičnoj redakturi, 21. rujna 2011.
49
suradnje u građanskim i kaznenim stvarima, kao i na obveze u području politike tržišnog
natjecanja, uključujući restrukturiranje brodograđevne industrije (Protokol VIII.) i
restrukturiranje sektora čelika (Protokol IX.).
Komisija objavljuje šestomjesečne procjene do pristupanja Hrvatske o obvezama koje je
Hrvatska preuzela u tim područjima, kao sastavnom dijelu njezinih redovitih tablica praćenja i
izvješća.
2. Vijeće, kvalificiranom većinom, na prijedlog Komisije, može donijeti sve odgovarajuće
mjere ako se tijekom procesa praćenja utvrde pitanja koja izazivaju zabrinutost. Mjere se ne
provode duže nego li je to nužno i, u svakom slučaju, ukida ih Vijeće koje postupa u skladu s
istim postupkom kad su dotična pitanja koja izazivaju zabrinutost učinkovito riješena.
ČLANAK 37.
1. Ako se, do kraja razdoblja koje traje do tri godine nakon pristupanja, u bilo kojem sektoru
gospodarstva pojave ozbiljne teškoće koje bi mogle duže potrajati ili izazvati ozbiljno
pogoršanje gospodarske situacije u tom području, Hrvatska može zatražiti odobrenje za
poduzimanje zaštitnih mjera kako bi popravila stanje i prilagodila odnosni sektor
gospodarstvu unutarnjeg tržišta.
U istim okolnostima, svaka sadašnja država članica može zatražiti odobrenje za poduzimanje
zaštitnih mjera u odnosu na Hrvatsku.
2. Na zahtjev odnosne države Komisija hitnim postupkom određuje zaštitne mjere koje smatra
potrebnima, određujući uvjete i načine njihova provođenja.
U slučaju ozbiljnih gospodarskih poteškoća i na izričit zahtjev dotične države članice
Komisija djeluje u roku od pet radnih dana po primitku zahtjeva s priloženim odgovarajućim
podacima. Mjere o kojima je na taj način odlučeno, odmah su primjenjive, uzimaju u obzir
interes svih dotičnih stranaka i ne smiju uključivati granične kontrole.
3. Mjere odobrene na temelju ovog članka mogu sadržavati odstupanja od pravila iz UEU-a,
UFEU-a i ovoga Akta u mjeri i za razdoblje koje je nužno potrebno kako bi se ostvarili ciljevi
Hrvatski prijevod teksta podložan pravno-jezičnoj redakturi, 21. rujna 2011.
50
te zaštitne mjere. Prednost se daje onim mjerama koje najmanje izazivaju poremećaje u
funkcioniranju unutarnjeg tržišta.
ČLANAK 38.
Ako Hrvatska ne izvrši obveze preuzete u okviru pristupnih pregovora, uključujući sve
obveze u bilo kojoj od sektorskih politika koje se odnose na gospodarske aktivnosti s
prekograničnim učinkom, i time izazove ozbiljnu povredu u funkcioniranju unutarnjeg tržišta
ili opasnost za financijske interese Unije ili neposredni rizik od takve povrede ili opasnosti,
Komisija može, do završetka razdoblja od najviše tri godine nakon pristupanja, na utemeljen
zahtjev države članice ili na svoju inicijativu poduzeti odgovarajuće mjere.
Te mjere moraju biti razmjerne, a prednost imaju one mjere kojima se najmanje izazivaju
poremećaji u funkcioniranju unutarnjeg tržišta i, prema potrebi, primjena postojećih
sektorskih zaštitnih mehanizama. Zaštitne mjere iz ovog članka ne smiju se koristiti kao
sredstvo proizvoljne diskriminacije ili prikrivenog ograničavanja trgovine među državama
članicama. Zaštitna se klauzula može aktivirati i prije pristupanja na temelju rezultata
praćenja, a donesene mjere stupaju na snagu datumom pristupanja, osim ako se u njima ne
predvidi kasniji datum. Mjere se ne zadržavaju dulje nego je to nužno potrebno, a u svakom
se slučaju ukidaju kad se izvrši odgovarajuća obveza. Mjere se mogu primjenjivati i nakon
isteka razdoblja navedenog u prvom stavku sve dok se ne ispune odgovarajuće obveze.
Komisija može na odgovarajući način prilagoditi mjere s obzirom na napredak koji Hrvatska
ostvari u ispunjavanju obveza. Komisija pravodobno obavještava Vijeće prije ukidanja
zaštitnih mjera i u tom smislu uzima u obzir sve primjedbe Vijeća.
ČLANAK 39.
U slučaju ozbiljnih nedostataka ili neposredne opasnosti od takvih nedostataka u Hrvatskoj u
prenošenju ili stanju provedbe akata koje su donijele institucije na temelju trećeg dijela , glave
V. UFEU-a kao i akata koje su institucije donijele prije stupanja na snagu Lisabonskog
ugovora na temelju glave VI. UEU-a ili trećeg dijela, glave IV. Ugovora o osnivanju
Europske zajednice, Komisija može, do kraja razdoblja koje traje do tri godine nakon
pristupanja, na utemeljen zahtjev države članice ili na svoju inicijativu poduzeti odgovarajuće
mjere te odrediti uvjete i načine njihova provođenja.
Hrvatski prijevod teksta podložan pravno-jezičnoj redakturi, 21. rujna 2011.
51
Ne dovodeći u pitanje nastavak bliske pravosudne suradnje, te mjere mogu imati oblik
privremene obustave primjene odgovarajućih odredaba i odluka u odnosima između Hrvatske
i bilo koje druge države članice ili država članica. Zaštitna se klauzula može aktivirati i prije
pristupanja na temelju rezultata praćenja, a donesene mjere stupaju na snagu datumom
pristupanja, osim ako se u njima ne predvidi kasniji datum. Mjere se ne zadržavaju dulje nego
što je nužno, a u svakom se slučaju ukidaju kad se nedostaci isprave. One se mogu
primjenjivati i nakon isteka razdoblja navedenog u prvom stavku, sve dok ti nedostaci postoje.
Komisija može, nakon savjetovanja s državama članicama, na odgovarajući način prilagoditi
mjere s obzirom na napredak koji Hrvatska ostvari u ispravljanju utvrđenih nedostataka.
Komisija pravodobno obavještava Vijeće prije ukidanja zaštitnih mjera i u tom smislu uzima
u obzir sve primjedbe Vijeća.
ČLANAK 40.
Kako pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta ne bi bilo ugroženo, provedba hrvatskih
nacionalnih pravila tijekom prijelaznih razdoblja iz Priloga V. ne smije imati za posljedicu
nadzor nad granicom između država članica.
ČLANAK 41.
Ako su potrebne prijelazne mjere radi olakšavanja prelaska iz postojećeg sustava u Hrvatskoj
u sustav koji proizlazi iz primjene zajedničke poljoprivredne politike pod uvjetima
određenima ovim Aktom, takve mjere donosi Komisija u skladu s postupkom iz članka 195.
stavka 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 od 22. listopada 2007. o utvrđivanju zajedničke
organizacije poljoprivrednih tržišta i o posebnim odredbama za određene poljoprivredne
proizvode (Jedinstvena uredba o ZUT-u)13 u vezi s člankom 13. stavkom 1. točkom (b)
Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskoga parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju
pravila i općih načela koja se odnose na mehanizme kojima države članice kontroliraju
izvršavanje provedbenih ovlasti Komisije14 ili u skladu s odgovarajućim postupkom, kako je
određeno primjenjivim zakonodavstvom. Prijelazne mjere mogu se donijeti tijekom razdoblja
13 SL L 299, 16. 11. 2007., str. 1.
14 SL L 55, 28. 2. 2011., str. 13.
Hrvatski prijevod teksta podložan pravno-jezičnoj redakturi, 21. rujna 2011.
52
od tri godine od datuma pristupanja i njihova je primjena ograničena na to razdoblje.
Djelujući jednoglasno na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom,
Vijeće to razdoblje može produljiti.
Ako je potrebno, prijelazne mjere iz prvog podstavka mogu se donijeti prije datuma
pristupanja. Te mjere donosi Vijeće, djelujući kvalificiranom većinom na prijedlog Komisije,
ili Komisija, kad te mjere utječu na instrumente koje je prvotno donijela Komisija, u skladu s
postupcima potrebnim za donošenje odnosnih instrumenata.
ČLANAK 42.
Ako su potrebne prijelazne mjere za olakšavanje prelaska iz postojećeg sustava u Hrvatskoj u
sustav koji proizlazi iz primjene veterinarskih, fitosanitarnih i pravila o sigurnosti hrane
Europske unije, takve mjere donosi Komisija u skladu s odgovarajućim postupkom, kako je
utvrđeno primjenjivim zakonodavstvom. Te se mjere mogu poduzeti tijekom razdoblja od tri
godine od datuma pristupanja i njihova je primjena ograničena na to razdoblje.
ČLANAK 43.
Vijeće, djelujući kvalificiranom većinom na prijedlog Komisije, utvrđuje uvjete na temelju
kojih se:
(a) može izuzeti od obveze podnošenja izlazne skraćene deklaracije za proizvode iz
članka 28. stavka 2. UFEU-a koji napuštaju Hrvatsku kako bi prešli preko državnog
područja Bosne i Hercegovine u Neumu („neumski koridor“)
(b) može izuzeti od obveze podnošenja ulazne skraćene deklaracije za proizvode u situaciji u
skladu s točkom (a) kad oni ponovno ulaze na državno područje Hrvatske nakon što su prešli
preko državnog područja Bosne i Hercegovine u Neumu.
ČLANAK 44.
Komisija može poduzeti sve odgovarajuće mjere da se u Hrvatskoj u razdoblju od najviše 18
mjeseci nakon pristupanja osigura potrebno osoblje predviđeno propisima o statusu
Hrvatski prijevod teksta podložan pravno-jezičnoj redakturi, 21. rujna 2011.
53
zaposlenika. Tijekom toga razdoblja za dužnosnike te privremeno i ugovorno osoblje
raspoređeno na radna mjesta u Hrvatskoj prije pristupanja, koje mora ostati u službi u
Hrvatskoj nakon datuma pristupanja, primjenjuju se isti financijski i materijalni uvjeti koji su
se primjenjivali prije pristupanja u skladu s propisima o statusu zaposlenika za dužnosnike
Europskih zajednica i uvjetima zapošljavanja za ostale službenike Europskih zajednica
utvrđenim Uredbom Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/6815. Administrativni izdaci,
uključujući plaće za ostalo potrebno osoblje, pokrivaju se iz općeg proračuna Europske unije.
15 SL L 56, 4. 3. 1968., str. 1.
Hrvatski prijevod teksta podložan pravno-jezičnoj redakturi, 21. rujna 2011.
54
PETI DIO
ODREDBE O PROVEDBI OVOG AKTA
GLAVA I.
PRILAGODBE PRAVILA INSTITUCIJA I ODBORA
ČLANAK 45.
Sukladno odgovarajućim postupcima predviđenima izvornim ugovorima, institucije Unije
provode prilagodbe svojih poslovnika koji su potrebni zbog pristupanja.
Prilagodbe pravila odbora osnovanih izvornim ugovorima i njihovih poslovnika, koje su
potrebne zbog pristupanja, provode se što je moguće prije nakon pristupanja.
GLAVA II.
PRIMJENJIVOST AKATA INSTITUCIJA
ČLANAK 46.
Smatra se da su direktive i odluke u smislu članka 288. UFEU-a po pristupanju upućene
Hrvatskoj, sukladno izvornim ugovorima. Osim u pogledu direktiva i odluka koje su stupile
na snagu na temelju trećeg podstavka članka 297. stavka 1. i drugog podstavka članka 297.
stavka 2. UFEU-a, smatra se da je obavijest o tim direktivama i odlukama Hrvatska primila po
pristupanju.
ČLANAK 47.
1. Hrvatska je dužna poduzeti potrebne mjere kako bi od datuma pristupanja bila usklađena s
odredbama direktiva i odluka u smislu članka 288. UFEU-a, osim ako ovim Aktom nije
predviđen drugi rok. Hrvatska obavještava Komisiju o tim mjerama najkasnije do datuma
pristupanja ili, ako je to kasnije, do roka predviđenog ovim Aktom.
Hrvatski prijevod teksta podložan pravno-jezičnoj redakturi, 21. rujna 2011.
55
2. U mjeri u kojoj izmjene i dopune direktiva u smislu članka 288. UFEU-a uvedene ovim
Aktom zahtijevaju izmjene zakona ili drugih propisa sadašnjih država članica, sadašnje
države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi od datuma pristupanja Hrvatske bile
usklađene s izmijenjenim i dopunjenim direktivama, osim ako ovim Aktom nije predviđen
drugi rok. One će obavijestiti Komisiju o tim mjerama do datuma pristupanja ili, gdje je on
kasniji, do roka predviđenog ovim Aktom.
ČLANAK 48.
O odredbama zakona i drugih propisa, čija je svrha osigurati zaštitu zdravlja radnika i
stanovništva općenito na državnom području Hrvatske od opasnosti koje proizlaze od
ionizirajućeg zračenja, u skladu s člankom 33. Ugovora o EZAE-u , Hrvatska obavještava
Komisiju u roku od tri mjeseca od pristupanja.
ČLANAK 49.
Na valjano obrazložen zahtjev Hrvatske koji je podnesen Komisiji najkasnije na datum
pristupanja, Vijeće, djelujući na prijedlog Komisije, ili Komisija, ako je izvorni akt donijela
Komisija, može poduzeti mjere koje sadržavaju privremena odstupanja od akata institucija
donesenih između 1. srpnja 2011. i datuma pristupanja. Mjere se donose u skladu s pravilima
glasovanja kojima se uređuje donošenje akta od kojega se traži privremeno odstupanje. Ako
su ta odstupanja usvojena nakon pristupanja, mogu se primjenjivati od datuma pristupanja.
ČLANAK 50.
Ako je akte institucija koji su doneseni prije pristupanja potrebno prilagoditi zbog pristupanja,
a potrebne prilagodbe nisu predviđene ovim Aktom ili njegovim prilozima, Vijeće, djelujući
kvalificiranom većinom na prijedlog Komisije, ili Komisija, ako je Komisija donijela izvorni
akt, može u tu svrhu donijeti potrebne akte. Ako su te prilagodbe usvojene nakon pristupanja,
mogu se primjenjivati od datuma pristupanja.
ČLANAK 51.
Hrvatski prijevod teksta podložan pravno-jezičnoj redakturi, 21. rujna 2011.
56
Osim ako nije drukčije određeno ovim Aktom, Vijeće djelujući kvalificiranom većinom na
prijedlog Komisije donosi potrebne mjere za provedbu odredaba ovog Akta.
ČLANAK 52.
Tekstovi akata institucija doneseni prije pristupanja koje su sastavile te institucije na
hrvatskom jeziku vjerodostojni su od datuma pristupanja pod istim uvjetima kao i tekstovi
sastavljeni na sadašnjim službenim jezicima. Oni se objavljuju u Službenom listu Europske
unije ako su u njemu objavljeni tekstovi na sadašnjim jezicima.
GLAVA III.
ZAVRŠNE ODREDBE
ČLANAK 53.
Prilozi od I. do IX., njihovi dodaci i Protokol čine sastavni dio ovog Akta.
ČLANAK 54.
Vlada Talijanske Republike dostavlja Vladi Republike Hrvatske ovjerenu presliku Ugovora o
Europskoj uniji, Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske
zajednice za atomsku energiju i ugovorâ o njihovim izmjenama ili dopunama, uključujući i
Ugovora o pristupanju Kraljevine Danske, Irske i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i
Sjeverne Irske, Ugovora o pristupanju Helenske Republike, Ugovora o pristupanju Kraljevine
Španjolske i Portugalske Republike, Ugovora o pristupanju Republike Austrije, Republike
Finske i Kraljevine Švedske, Ugovora o pristupanju Češke Republike, Republike Estonije,
Republike Cipra, Republike Latvije, Republike Litve, Republike Mađarske, Republike Malte,
Republike Poljske, Republike Slovenije i Slovačke Republike i Ugovora o pristupanju
Republike Bugarske i Rumunjske na bugarskom, češkom, danskom, engleskom, estonskom,
finskom, francuskom, grčkom, irskom, latvijskom, litavskom, mađarskom, malteškom,
nizozemskom, njemačkom, poljskom, portugalskom, rumunjskom, slovačkom, slovenskom,
španjolskom, švedskom i talijanskom jeziku.
Hrvatski prijevod teksta podložan pravno-jezičnoj redakturi, 21. rujna 2011.
57
Tekstovi tih ugovora sastavljeni na hrvatskom jeziku prilažu se ovom Aktu. Ti su tekstovi
vjerodostojni pod istim uvjetima kao i tekstovi ugovorâ iz prvoga stavka, sastavljeni na
sadašnjim jezicima.
ČLANAK 55.
Ovjerenu presliku međunarodnih sporazuma položenih u arhivu Glavnog tajništva Vijeća
Europske unije Vladi Republike Hrvatske dostavlja glavni tajnik.
Hrvatski prijevod teksta podložan pravno-jezičnoj redakturi, 21. rujna 2011.
58
PRILOG I.
Popis konvencija i protokola kojima Republika Hrvatska pristupa po pristupanju
(naveden u članku 3. stavku 4. Akta o pristupanju)
1. Konvencija od 23. srpnja 1990. o ukidanju dvostrukog oporezivanja u vezi s usklađivanjem
dobiti povezanih društava (SL L 225, 20. 8. 1990., str. 10)
– Konvencija od 21. prosinca 1995. o pristupanju Republike Austrije, Republike
Finske i Kraljevine Švedske Konvenciji o ukidanju dvostrukog oporezivanja u vezi s
usklađivanjem dobiti povezanih društava (SL C 26, 31. 1. 1996., str. 1)
– Protokol od 25. svibnja 1999. kojim se mijenja i dopunjuje Konvencija od 23. srpnja
1990. o ukidanju dvostrukog oporezivanja u vezi s usklađivanjem dobiti povezanih
društava (SL C 225, 16. 7. 1999., str. 1)
– Konvencija od 8. prosinca 2004. o pristupanju Češke Republike, Republike Estonije,
Republike Cipra, Republike Latvije, Republike Litve, Republike Mađarske, Republike
Malte, Republike Poljske, Republike Slovenije i Slovačke Republike Konvenciji o
ukidanju dvostrukog oporezivanja u vezi s usklađivanjem dobiti povezanih društava
(SL C 160, 30. 6. 2005., str. 1)
2. Konvencija od 26. srpnja 1995. sastavljena na temelju članka K.3 Ugovora o Europskoj
uniji o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL C 316, 27. 11. 1995., str. 49)
– Protokol od 27. rujna 1996., sastavljen na temelju članka K.3 Ugovora o Europskoj
uniji, uz Konvenciju o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL C 313, 23.
10. 1996., str. 2)
– Protokol od 29. studenoga 1996., sastavljen na temelju članka K.3 Ugovora o
Europskoj uniji, o tumačenju Suda Europskih zajednica putem prethodnih odluka,
Hrvatski prijevod teksta podložan pravno-jezičnoj redakturi, 21. rujna 2011.
59
Konvencije o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL C 151, 20. 5. 1997.,
str. 2)
– Drugi protokol od 19. lipnja 1997., sastavljen na temelju članka K.3 Ugovora o
Europskoj uniji, Konvencije o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL C
221, 19. 7. 1997., str. 12)
3. Konvencija od 26. svibnja 1997., sastavljena na temelju članka K.3 stavka 2. točke (c)
Ugovora o Europskoj uniji, o borbi protiv korupcije u kojoj sudjeluju dužnosnici Europskih
zajednica ili dužnosnici država članica Europske unije (SL C 195, 25. 6. 1997., str. 2)
4. Konvencija od 18. prosinca 1997., sastavljena na temelju članka K.3 Ugovora o Europskoj
uniji, o međusobnoj pomoći i suradnji između carinskih uprava (SL C 24, 23. 1. 1998., str. 2)
5. Konvencija od 17. lipnja 1998. o zabrani vožnje, sastavljena na temelju članka K.3
Ugovora o Europskoj uniji (SL C 216, 10. 7. 1998., str. 2)
6. Konvencija od 29. svibnja 2000. o uzajamnoj pomoći u kaznenim stvarima između država
članica Europske unije, koju je donijelo Vijeće u skladu s člankom 34. Ugovora o Europskoj
uniji (SL C 197, 12. 7. 2000., str. 3)
– Protokol od 16. listopada 2001. uz Konvenciju o uzajamnoj pomoći u kaznenim
stvarima između država članica Europske unije, koji je donijelo Vijeće u skladu s
člankom 34. Ugovora o Europskoj uniji (OJ C 326, 21. 11. 2001., str. 2)
Hrvatski prijevod teksta podložan pravno-jezičnoj redakturi, 21. rujna 2011.
60
PRILOG II.
Popis odredaba schengenske pravne stečevine kako su uključene u okvir Europske unije
i akata koji se na njoj temelje ili su na drugi način s njom povezani, koji će biti
obvezujući za Republiku Hrvatsku i primjenjivi u Republici Hrvatskoj od pristupanja
(naveden u članku 4. stavku 1. Akta o pristupanju)
1. Sporazum između vlada Gospodarske unije država Beneluksa, Savezne Republike
Njemačke i Francuske Republike o postupnom ukidanju kontrola na njihovim zajedničkim
granicama od 14. lipnja 1985.16.
2. Sljedeće odredbe Konvencije potpisane u Schengenu 19. lipnja 1990. o provedbi
Schengenskog sporazuma od 14. lipnja 1985. o postupnom ukidanju kontrola na njihovim
zajedničkim granicama, s njom povezanog završnog akta i zajedničkih izjava17, kako su
izmijenjene i dopunjene određenim aktima navedenima u stavku 8. niže:
Članak 1. u opsegu u kojem se odnosi na odredbe ovog stavka; članak 26.; članak 39.; članci
od 44. do 49. (izuzev članka 47. stavka 4. i članka 49. točke a), članak 51., članci od 54. do
58.; članak 62. stavak 3.; članci od 67. do 69.; članci 71. i 72.; članci 75. i 76.; članak 82.;
članak 91.; članci od 126. do 130. u opsegu u kojem se odnose na odredbe ovog stavka i
članak 136.; Zajedničke izjave 1. i 3. Završnog akta.
3. Sljedeće odredbe sporazumâ o pristupanju Konvenciji potpisanoj u Schengenu 19. lipnja
1990. o provedbi Schengenskog sporazuma od 14. lipnja 1985. o postupnom ukidanju
kontrola na njihovim zajedničkim granicama, s njima povezanih završnih akata i povezanih
izjava, kako su izmijenjene i dopunjene određenim aktima navedenima u stavku 8. niže:
(a) Sporazum potpisan 19. prosinca 1996. o pristupanju Kraljevine Danske:
– članak 5. stavak 2. i članak 6.,
(b) Sporazum potpisan 19. prosinca 1996. o pristupanju Republike Finske:
– članak 5.,
16 SL L 239, 22. 9. 2000., str. 13.
17 SL L 239, 22. 9. 2000., str. 19.
Hrvatski prijevod teksta podložan pravno-jezičnoj redakturi, 21. rujna 2011.
61
– Izjava Vlade Republike Finske o Ĺlandskim otocima u III. dijelu Završnog akta,
(c) Sporazum potpisan 19. prosinca 1996. o pristupanju Kraljevine Švedske:
– članak 5.
4. Sljedeći sporazumi i aranžmani koji se temelje na schengenskoj pravnoj stečevini ili su na
koji drugi način s njom povezani:
– Sporazum od 18. svibnja 1999. sklopljen od strane Vijeća Europske unije i Republike
Islanda i Kraljevine Norveške o pridruživanju tih država provedbi, primjeni i razvoju
schengenske pravne stečevine, uključujući njemu priložene priloge, završni akt, izjave i
razmjene pisama, odobren Odlukom Vijeća 1999/439/EZ (SL L 176, 10. 7. 1999., str. 35)
– Sporazum od 30. lipnja 1999. sklopljen od strane Vijeća Europske unije i Republike Islanda
i Kraljevine Norveške o utvrđivanju prava i obveza između Irske i Ujedinjene Kraljevine
Velike Britanije i Sjeverne Irske, s jedne strane, i Republike Islanda i Kraljevine Norveške, s
druge strane, u područjima schengenske pravne stečevine koja se primjenjuje na te države,
odobren Odlukom Vijeća 2000/29/EZ (SL L 15, 20. 1. 2000., str. 1)
– Sporazum između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o
pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne
stečevine potpisan 25. listopada 2004. i odobren Odlukom Vijeća 2008/146/EZ i Odlukom
Vijeća 2008/149/PUP (SL L 53, 27. 2. 2008., str. 1, str. 50).
- Protokol između Europske unije, Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine
Lihtenštajna o pristupanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu između Europske unije,
Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije
provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine, potpisan 28. veljače 2008.18
- Aranžman između Europske zajednice i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o načinima
sudjelovanja tih država u Europskoj agenciji za upravljanje operativnom suradnjom na
18 Dok ovaj Protokol još nije sklopljen, u mjeri u kojoj se on primjenjuje samo privremeno, Odluke Vijeća o
potpisivanju objavljene su u SL L 83 od 26. 3. 2008., str. 3, str. 5.
Hrvatski prijevod teksta podložan pravno-jezičnoj redakturi, 21. rujna 2011.
62
vanjskim granicama država članica Europske unije, uključujući Zajedničku izjavu koja mu je
priložena, potpisan 1. veljače 2007. i odobren Odlukom Vijeća 2007/511/EZ (SL L 188, 20. 7.
2007., str. 15)
- Aranžman između Europske zajednice, s jedne strane, i Švicarske Konfederacije i
Kneževine Lihtenštajna, s druge strane, o načinima sudjelovanja tih država u Europskoj
agenciji za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama država članica
Europske unije, uključujući Prilog i Zajedničku izjavu koji su mu priloženi, potpisan 30. rujna
2009. i odobren Odlukom 2010/490/EU (SL L 243, 16. 9. 2010., str. 2)
- Sporazum između Europske zajednice i Republike Islanda, Kraljevine Norveške, Švicarske
Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o dopunskim pravilima u pogledu Fonda za vanjske
granice za razdoblje od 2007. do 2013., uključujući izjave koje su mu priložene, potpisan 19.
ožujka 2010. te koji se privremeno primjenjuje sukladno Odluci Vijeća 2010/347/EZ (SL L
169, 3. 7. 2010., str. 22)19.
5. Odredbe sljedećih odluka Izvršnog odbora osnovanog Konvencijom potpisanom u
Schengenu 19. lipnja 1990. o provedbi Schengenskog sporazuma od 14. lipnja 1985. o
postupnom ukidanju kontrola na zajedničkim granicama, kako su izmijenjene i dopunjene
određenim aktima navedenima u stavku 8. niže:
SCH/Com-ex (93) 10 Odluka Izvršnog odbora od 14. prosinca 1993. o izjavama ministara i
državnih tajnika
SCH/Com-ex (93) 14 Odluka Izvršnog odbora od 14. prosinca 1993. o poboljšanju praktične
suradnje sudova u borbi protiv trgovine drogom
SCH/Com-ex (94) 16 rev. Odluka Izvršnog odbora od 21. studenoga 1994. o dobivanju
zajedničkih ulaznih i izlaznih pečata
19 Dok ovaj Sporazum nije sklopljen, u mjeri u kojoj se primjenjuje privremeno.
Hrvatski prijevod teksta podložan pravno-jezičnoj redakturi, 21. rujna 2011.
63
SCH/Com-ex (94) 28 rev. Odluka Izvršnog odbora od 22. prosinca 1994. o potvrdi
predviđenoj člankom 75. za nošenje opojnih droga i psihotropnih tvari
SCH/Com-ex (94) 29 rev. 2 Odluka Izvršnog odbora od 22. prosinca 1994. o stupanju na
snagu Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma od 19. lipnja 1990.
SCH/Com-ex (95) 21 Odluka Izvršnog odbora od 20. prosinca 1995. o brzoj razmjeni
statističkih i posebnih podataka među schengenskim državama o mogućim nepravilnostima na
vanjskim granicama
SCH/Com-ex (98) 1 rev. 2 Odluka Izvršnog odbora od 21. travnja 1998. o aktivnostima radne
skupine, u mjeri u kojoj se odnosi na odredbe iz gornjeg stavka 2.
SCH/ Com-ex (98) 26 def. Odluka Izvršnog odbora od 16. rujna 1998. o osnivanju Stalnog
odbora za ocjenu i provedbu Schengena
SCH/Com-ex (98) 37 def. 2 Odluka Izvršnog odbora od 27. listopada 1998. o donošenju
mjera za suzbijanje nezakonite imigracije, u mjeri u kojoj se odnosi na odredbe iz gornjeg
stavka 2.
SCH/Com-ex (98) 52 Odluka Izvršnog odbora od 16. prosinca 1998. o Priručniku o
prekograničnoj policijskoj suradnji, u mjeri u kojoj se odnosi na odredbe iz gornjeg stavka 2.
SCH/Com-ex (98) 59 rev. Odluka Izvršnog odbora od 16. prosinca 1998. o koordiniranom
razmještanju savjetnika za isprave
SCH/Com-ex (99) 1 rev. 2 Odluka Izvršnog odbora od 28. travnja 1999. o stanju u području
droga
SCH/Com-ex (99) 6 Odluka Izvršnog odbora od 28. travnja 1999. o schengenskoj pravnoj
stečevini koja se odnosi na telekomunikacije
SCH/Com-ex (99) 7 rev. 2 Odluka Izvršnog odbora od 28. travnja 1999. o časnicima za vezu
Hrvatski prijevod teksta podložan pravno-jezičnoj redakturi, 21. rujna 2011.
64
SCH/Com-ex (99) 8 rev. 2 Odluka Izvršnog odbora od 28. travnja 1999. o općim načelima
kojima se uređuje plaćanje doušnicima
SCH/Com-ex (99) 10 rev. 2 Odluka Izvršnog odbora od 28. travnja 1999. o nezakonitoj
trgovini vatrenim oružjem.
6. Sljedeće izjave Izvršnog odbora osnovanog Konvencijom potpisanom u Schengenu 19.
lipnja 1990. o provedbi Schengenskog sporazuma od 14. lipnja 1985. o postupnom ukidanju
kontrola na njihovim zajedničkim granicama, u mjeri u kojoj se odnose na odredbe iz gornjeg
stavka 2.:
SCH/Com-ex (96) decl. 6, rev. 2 Izjava Izvršnog odbora od 26. lipnja 1996. o izručenju
SCH/Com-ex (97) decl. 13, rev. 2 Izjava Izvršnog odbora od 9. veljače 1998. o otmici
maloljetnika.
7. Sljedeće Odluke Središnje skupine osnovane Konvencijom potpisanom u Schengenu 19.
lipnja 1990. o provedbi Schengenskog sporazuma od 14. lipnja 1985. o postupnom ukidanju
kontrola na njihovim zajedničkim granicama, u mjeri u kojoj se odnose na odredbe iz gornjeg
stavka 2.:
SCH/C (98) 117 Odluka Središnje skupine od 27. listopada 1998. o usvajanju mjera za
suzbijanje nezakonite imigracije
SCH/C (99) 25 Odluka Središnje skupine od 22. ožujka 1999. o općim načelima kojima se
uređuje plaćanje doušnicima.
8. Sljedeći akti koji se temelje na schengenskoj pravnoj stečevini ili su na drugi način s njom
povezani:
Uredba Vijeća (EZ) br. 1683/95 od 29. svibnja 1995. o utvrđivanju jedinstvenog obrasca za
vize (SL L 164, 14. 7. 1995., str. 1)
Hrvatski prijevod teksta podložan pravno-jezičnoj redakturi, 21. rujna 2011.
65
Odluka Vijeća 1999/307/EZ od 1. svibnja 1999. o utvrđivanju detaljnih aranžmana za
uključivanje Schengenskog tajništva u Glavno tajništvo Vijeća (SL L 119, 7. 5. 1999., str. 49)
Odluka Vijeća 1999/435/EZ od 20. svibnja 1999. o definiranju schengenske pravne stečevine
radi utvrđivanja, u skladu s odgovarajućim odredbama Ugovora o osnivanju Europske
zajednice i Ugovora o Europskoj uniji, pravne osnove za svaku odredbu ili odluku koja čini
pravnu stečevinu (SL L 176, 10. 7. 1999., str. 1)
Odluka Vijeća 1999/436/EZ od 20. svibnja 1999. o utvrđivanju, u skladu s odgovarajućim
odredbama Ugovora o osnivanju Europske zajednice i Ugovora o Europskoj uniji, pravne
osnove za svaku odredbu ili odluku koja čini schengensku pravnu stečevinu (SL L 176, 10. 7.
1999., str. 17)
Odluka Vijeća 1999/437/EZ od 17. svibnja 1999. o određenim aranžmanima za primjenu
Sporazuma između Vijeća Europske unije i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o
pridruživanju tih država provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (SL L
176, 10. 7. 1999., str. 31)
Odluka Vijeća 1999/848/EZ od 13. prosinca 1999. o punoj primjeni schengenske pravne
stečevine u Grčkoj (SL L 327, 21. 12. 1999., str. 58)
Odluka Vijeća 2000/365/EZ od 29. svibnja 2000. o zahtjevu Ujedinjene Kraljevine Velike
Britanije i Sjeverne Irske za sudjelovanje u nekim odredbama schengenske pravne stečevine
(SL L 131, 1. 6. 2000., str. 43)
Odluka Vijeća 2000/586/PUP od 28. rujna 2000. o utvrđivanju postupka za izmjenu i dopunu
članka 40. stavka 4. i 5., članka 41. stavka 7. i članka 65. stavka 2. Konvencije o provedbi
Schengenskoga sporazuma od 14. lipnja 1985. o postupnom ukidanju kontrola na zajedničkim
granicama (SL L 248, 3. 10. 2000., str. 1)
Odluka Vijeća 2000/777/EZ od 1. prosinca 2000. o primjeni schengenske pravne stečevine u
Danskoj, Finskoj i Švedskoj te na Islandu i u Norveškoj (SL L 309, 9. 10. 2000., str. 24)
Hrvatski prijevod teksta podložan pravno-jezičnoj redakturi, 21. rujna 2011.
66
Uredba Vijeća (EZ) br. 539/2001 od 15. ožujka 2001. o popisu trećih zemalja čiji državljani
moraju imati vizu pri prelasku vanjskih granica i zemalja čiji su državljani izuzeti od te
obveze (SL L 81, 21. 3. 2001., str. 1)
Direktiva Vijeća 2001/51/EZ od 28. lipnja 2001. kojom se dopunjuju odredbe članka 26.
Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma od 14. lipnja 1985. (SL L 187, 10. 7. 2001.,
str. 45)
Uredba Vijeća (EZ) br. 333/2002 od 18. veljače 2002. o jedinstvenom obliku obrazaca za
stavljanje viza izdanih od strane država članica nositelju putne isprave koja nije priznata od
strane države članice koja je izradila obrazac (SL L 53, 23. 2. 2002., str. 4)
Odluka Vijeća 2002/192/EZ od 28. veljače 2002. o zahtjevu Irske za sudjelovanje u
određenim odredbama schengenske pravne stečevine (SL L 64, 7. 3. 2002., str. 20)
Uredba Vijeća (EZ) br. 1030/2002 od 13. lipnja 2002. o utvrđivanju jedinstvenog obrasca
boravišnih dozvola za državljane trećih zemalja (SL L 157, 15. 6. 2002., str. 1)
Okvirna odluka Vijeća 2002/946/PUP od 28. studenoga 2002. o jačanju kaznenopravnoga
okvira za sprječavanje pomaganja neovlaštenog ulaska, tranzita i boravka (SL L 328, 5. 12.
2002., str. 1)
Direktiva Vijeća 2002/90/EZ od 28. studenoga 2002. o određivanju pomaganja nedopuštenog
ulaska, tranzita i boravka (SL L 328, 5. 12. 2002., str. 17)
Odluka Vijeća 2003/170/PUP od 27. veljače 2003. o zajedničkom korištenju časnika za vezu
koje su u inozemstvu rasporedila tijela za provedbu zakona država članica (SL L 67, 12. 3.
2003., str. 27)
Odluka Vijeća 2003/725/PUP od 2. listopada 2003. o izmjenama i dopunama odredaba članka
40. stavaka 1. i 7. Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma od 14. lipnja 1985. o
postupnom ukidanju kontrola na zajedničkim granicama (SL L 260, 11. 10. 2003., str. 37)
Hrvatski prijevod teksta podložan pravno-jezičnoj redakturi, 21. rujna 2011.
67
Direktiva Vijeća 2003/110/EZ od 25. studenoga 2003. o pomoći u slučajevima tranzita u
svrhu udaljenja zračnim putem (SL L 321, 6. 12. 2003., str. 26)
Uredba Vijeća (EZ) br. 377/2004 od 19. veljače 2004. o uspostavi mreže časnika za vezu
zaduženih za imigraciju (SL L 64, 2. 3. 2004., str. 1)
Direktiva Vijeća 2004/82/EZ od 29. travnja 2004. o obvezi prijevoznika da dostavljaju
podatke o putnicima (SL L 261, 6. 8. 2004., str. 24)
Odluka Vijeća 2004/573/EZ od 29. travnja 2004. o organizaciji zajedničkih letova s državnog
područja dviju ili više država članica državljana trećih zemalja protiv kojih je donesen
pojedinačni nalog za udaljavanje (SL L 261, 6. 8. 2004., str. 28)
Odluka Vijeća 2004/512/EZ od 8. lipnja 2004. o uspostavljanju Viznog informacijskog
sustava (VIS) (SL L 213, 15. 6. 2004., str. 5 i SL L 142 M, 30. 5. 2006., str. 60)
Uredba Vijeća (EZ) br. 2007/2004 od 26. listopada 2004. o osnivanju Europske agencije za
upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama država članica Europske unije
(SL L 349, 25. 11. 2004., str. 1 i SL L 153 M, 7. 6. 2006., str. 136)
Uredba Vijeća (EZ) br. 2252/2004 od 13. prosinca 2004. o standardima za sigurnosna
obilježja i biometrijske podatke u putovnicama i putnim ispravama koje izdaju države članice
(SL L 385, 29. 12. 2004., str. 1 i SL L 153 M, 7. 6. 2006., str. 375)
Odluka Vijeća br. 2004/926/EZ od 22. prosinca 2004. o primjeni dijelova schengenske pravne
stečevine od strane Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske (SL L 395, 31. 12.
2004., str. 70)
Odluka Vijeća 2005/267/EZ od 16. ožujka 2005. o uspostavi sigurne internetske
informacijske i koordinacijske mreže za migracijske službe država članica (SL L 83, 1. 4.
2005., str. 48 i SL L 159 M, 13. 6. 2006., str. 288)
Uredba (EZ) br. 562/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2006. o utvrđivanju
Kodeksa Zajednice o pravilima za kretanje osoba preko granica (Schengenski kodeks o
Hrvatski prijevod teksta podložan pravno-jezičnoj redakturi, 21. rujna 2011.
68
granicama) (SL L 105, 13. 4. 2006., str. 1), osim prve rečenice članka 1., članka 5. stavka 4.
točke (a), glave III. i odredbe glave II. te priloga koji se odnose na Schengenski informacijski
sustav (SIS)
Okvirna odluka Vijeća 2006/960/PUP od 18. prosinca 2006. o pojednostavljenju razmjene
informacija i obavještajnih podataka između tijela za provedbu zakona u državama članicama
Europske unije (SL L 386, 29. 12. 2006., str. 89)
Uredba (EZ) br. 1931/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o
utvrđivanju pravila o malograničnom prometu na vanjskim kopnenim granicama država
članica te o izmjenama i dopunama odredbe Schengenske konvencije (SL L 405, 30. 12.
2006., str. 1), osim članka 4. točke (b) i članka 9. točke (c)
Odluka Vijeća 2007/471/EZ od 12. lipnja 2007. o primjeni odredaba schengenske pravne
stečevine koje se odnose na Schengenski informacijski sustav u Češkoj Republici, Republici
Estoniji, Republici Latviji, Republici Litvi, Republici Mađarskoj, Republici Malti, Republici
Poljskoj, Republici Sloveniji i Slovačkoj Republici (SL L 179, 7. 7. 2007., str. 46)
Uredba (EZ) br. 863/2007 Europskoga parlamenta i Vijeća od 11. srpnja 2007. o uspostavi
mehanizma za osnivanje timova za brzu intervenciju na granicama i o izmjenama i dopunama
Uredbe Vijeća (EZ) br. 2007/2004 u pogledu tog mehanizma te utvrđivanju zadaće i
ovlaštenja gostujućih službenika (SL L 199, 31. 7. 2007., str. 30), osim odredaba članka 6.
stavaka 8. i 9. u mjeri u kojoj se odnose na dopušteni pristup Schengenskom informacijskom
sustavu
Odluka Vijeća 2007/801/EZ od 6. prosinca 2007. o punoj primjeni odredaba schengenske
pravne stečevine u Češkoj Republici, Republici Estoniji, Republici Latviji, Republici Litvi,
Republici Mađarskoj, Republici Malti, Republici Poljskoj, Republici Sloveniji i Slovačkoj
Republici (SL L 323, 8. 12. 2007., str. 34)
Odluka Vijeća 2008/421/EZ od 5. lipnja 2008. o primjeni odredaba schengenske pravne
stečevine koje se odnose na Schengenski informacijski sustav u Švicarskoj Konfederaciji (SL
L 149, 7. 6. 2008., str. 74)
Hrvatski prijevod teksta podložan pravno-jezičnoj redakturi, 21. rujna 2011.
69
Članak 6. Odluke Vijeća 2008/633/PUP od 23. lipnja 2008. o pristupanju određenih tijela
država članica i Europola podacima Viznog informacijskog sustava (VIS) radi sprečavanja,
otkrivanja i istrage kaznenih djela terorizmai drugih teških kaznenih djela (SL L 218, 13. 8.
2008., str. 129)
Odluka Vijeća 2008/903/EZ od 27. studenoga 2008. o punoj primjeni odredaba schengenske
pravne stečevine u Švicarskoj Konfederaciji (SL L 327, 5. 12. 2008., str. 15)
Okvirna odluka Vijeća 2008/977/PUP od 27. studenoga 2008. o zaštiti osobnih podataka
obrađenih u okviru policijske i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima (SL L 350, 30. 12.
2008., str. 60)
Direktiva 2008/115/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o zajedničkim
standardima i postupcima država članica za vraćanje državljana trećih zemalja koji nezakonito
borave (SL L 348, 24. 12. 2008., str. 98)
Članak 3. Uredbe (EZ) br. 810/2009 Europskoga parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o
izradi Zakonika Zajednice o vizama (Zakonik o vizama) (SL L 243, 15. 9. 2009., str. 1)
Odluka Vijeća 2010/252/EU od 26. travnja 2010. kojom se dopunjuje Schengenski zakonik o
granicama u pogledu nadzora vanjskih morskih granica u smislu operativne suradnje koji
koordinira Europska agencija za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama
država članica Europske unije (SL L 111, 4. 5. 2010., str. 20)
Odluka Vijeća 2010/365/EU od 29. lipnja 2010. o primjeni odredaba schengenske pravne
stečevine koje se odnose na Schengenski informacijski sustav u Republici Bugarskoj i
Rumunjskoj (SL L 166, 1. 7. 2010., str. 17).
Hrvatski prijevod teksta podložan pravno-jezičnoj redakturi, 21. rujna 2011.
70
PRILOG III.
Popis naveden u članku 15. Akta o pristupanju: prilagodbe akata koje su donijele
institucije
1. SLOBODA PRUŽANJA USLUGA
32005 L 0036: Direktiva 2005/36/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o
priznavanju stručnih kvalifikacija (SL L 255, 30.9.2005., str. 22.):
(a) Članak 23. stavak 5. mijenja se i glasi:
„5. Ne dovodeći u pitanje članak 43.b, svaka država članica priznaje dokaze o
formalnoj osposobljenosti za doktora medicine, kojima se omogućuje pristup
profesionalnim djelatnostima doktora medicine s temeljnom izobrazbom i doktora
medicine specijalista, za medicinsku sestru opće njege, za doktora dentalne medicine,
za doktora dentalne medicine specijalista, za veterinara, za primalju, za magistra
farmacije i za arhitekta, koje posjeduju državljani država članica i koje je izdala bivša
Jugoslavija, odnosno za koje je osposobljavanje započelo,
(a) za Sloveniju, prije 25. lipnja 1991., i
(b) za Hrvatsku, prije 8. listopada 1991.
ako tijela spomenutih država članica potvrde da takvi dokazi imaju jednaku pravnu
snagu unutar njihovog državnog područja kao i dokazi koje one izdaju te kao i, u
slučaju arhitekata, dokazi o formalnoj osposobljenosti utvrđeni za te države članice u
Prilogu VI., točki 6., u pogledu pristupa profesionalnim djelatnostima doktora
medicine s temeljnom izobrazbom, doktora medicine specijalista, medicinske sestre
opće njege, doktora dentalne medicine, doktora dentalne medicine specijalista,
veterinara, primalje, magistra farmacije u odnosu na djelatnosti navedene u članku 45.
stavku 2., te arhitekta u odnosu na djelatnosti navedene u članku 48., kao i u pogledu
obavljanja tih djelatnosti.
Hrvatski prijevod teksta podložan pravno-jezičnoj redakturi, 21. rujna 2011.
71
Takva potvrda mora biti popraćena uvjerenjem koje su izdala ta ista tijela i u kojem se
navodi da takve osobe stvarno i zakonito obavljaju predmetne djelatnosti na njihovom
državnom području barem tri uzastopne godine tijekom petogodišnjeg razdoblja koje
prethodi datumu izdavanja uvjerenja.“
(b) Sljedeći se članak umeće:
„Članak 43.b
Stečena prava u primaljstvu ne primjenjuju se na sljedeće kvalifikacije stečene u
Hrvatskoj prije 1. srpnja 2013.: viša medicinska sestra ginekološko-opstetričkog
smjera, medicinska sestra ginekološko-opstetričkog smjera, viša medicinska sestra
primaljskog smjera, medicinska sestra primaljskog smjera, ginekološko-opstetrička
primalja i primalja.“
2. PRAVO INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA
I. ŽIG ZAJEDNICE
32009 R 0207: Uredba Vijeća (EZ) br. 207/2009 od 27. veljače 2009. o žigu Zajednice (SL L
78, 24.3.2009., str. 1.):
Članak 165. stavak 1. mijenja se i glasi:
„1. Od datuma pristupanja Bugarske, Češke Republike, Estonije, Hrvatske, Cipra, Latvije,
Litve, Mađarske, Malte, Poljske, Rumunjske, Slovenije i Slovačke (u daljnjem tekstu «nova
država članica/nove države članice»), žig Zajednice koji je registriran ili za koji je podnesena
prijava prema ovoj Uredbi prije odgovarajućih datuma pristupanja proširit će se na državno
područje tih država članica kako bi imao jednak učinak u cijeloj Zajednici.”
II. SVJEDODŽBE O DODATNOJ ZAŠTITI
Hrvatski prijevod teksta podložan pravno-jezičnoj redakturi, 21. rujna 2011.
72
1. 31996 R 1610: Uredba (EZ) br. 1610/96 Europskoga parlamenta i Vijeća od 23. srpnja
1996. o uvođenju svjedodžbe o dodatnoj zaštiti za sredstva za zaštitu bilja (SL L 198,
8.8.1996., str. 30.).
(a) Članku 19.a dodaje se sljedeća točka:
„(m) za svako sredstvo za zaštitu bilja zaštićeno važećim temeljnim patentom i za koje
je prvo odobrenje za stavljanje u promet kao sredstva za zaštitu bilja izdano nakon 1.
siječnja 2003., može se izdati svjedodžba u Hrvatskoj, pod uvjetom da je zahtjev za
izdavanje svjedodžbe podnesen u roku od šest mjeseci od datuma pristupanja.“
(b) Članak 20. stavak 2. mijenja se i glasi:
„2. Ova Uredba se primjenjuje na svjedodžbe o dodatnoj zaštiti izdane u skladu s
nacionalnim zakonodavstvom Češke Republike, Estonije, Hrvatske, Cipra, Latvije,
Litve, Malte, Poljske, Rumunjske, Slovenije i Slovačke prije odgovarajućeg datuma
njihovog pristupanja.“
2. 32009 R 0469: Uredba (EZ) br. 469/2009 Europskoga parlamenta i Vijeća od 6. svibnja
2009. o svjedodžbi o dodatnoj zaštiti za lijekove (SL L 152, 16.6.2009., str. 1.):
(a) Članku 20. dodaje se sljedeća točka:
„(m) za svaki lijek zaštićen važećim temeljnim patentom i za koji je prvo odobrenje za
stavljanje u promet kao lijeka izdano nakon 1. siječnja 2003., može se izdati
svjedodžba u Hrvatskoj, pod uvjetom da je zahtjev za izdavanje svjedodžbe podnesen
u roku od šest mjeseci od datuma pristupanja.“
(b) Članak 21. stavak 2. mijenja se i glasi:
„2. Ova Uredba se primjenjuje na svjedodžbe o dodatnoj zaštiti izdane u skladu s
nacionalnim zakonodavstvom Češke Republike, Estonije, Hrvatske, Cipra, Latvije,
Litve, Malte, Poljske, Rumunjske, Slovenije i Slovačke prije odgovarajućeg datuma
njihovog pristupanja.“
Hrvatski prijevod teksta podložan pravno-jezičnoj redakturi, 21. rujna 2011.
73
III. DIZAJN ZAJEDNICE
32002 R 0006: Uredba Vijeća (EZ) br. 6/2002 od 12. prosinca 2001. o dizajnu Zajednice (SL
L 3, 5.1.2002., str. 1.):
Članak 110.a stavak 1. mijenja se i glasi:
„1. Od datuma pristupanja Bugarske, Češke Republike, Estonije, Hrvatske, Cipra, Latvije,
Litve, Mađarske, Malte, Poljske, Rumunjske, Slovenije i Slovačke (u daljnjem tekstu «nova
država članica/nove države članice»), dizajn Zajednice koji je zaštićen ili za koji je podnesena
prijava prema ovoj Uredbi prije odgovarajućih datuma pristupanja proširit će se na državno
područje tih država članica kako bi imao jednak učinak u cijeloj Zajednici.“
3. FINANCIJSKE USLUGE
32006 L 0048: Direktiva 2006/48/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2006. o
osnivanju i obavljanju djelatnosti kreditnih institucija (SL L 177, 30.6.2006., str. 1.)
„U članku 2., nakon unosa za Francusku umeće se sljedeće:
'– U Hrvatskoj, „kreditne unije“ i „Hrvatska banka za obnovu i razvitak“,“
4. POLJOPRIVREDA
1. 31991 R 1601: Uredba Vijeća (EEZ) br. 1601/91 od 10. lipnja 1991. o utvrđivanju općih
pravila o određivanju, opisivanju i prezentiranju aromatiziranih vina, aromatiziranih pića na
bazi vina i aromatiziranih koktela na bazi vina (SL L 149, 14.6.1991., str. 1.):
U Prilogu II. dodaje se sljedeće nakon oznake zemljopisnog podrijetla „Nürnberger
Glühwein“:
Hrvatski prijevod teksta podložan pravno-jezičnoj redakturi, 21. rujna 2011.
74
„Samoborski bermet“.
2. 32007 R 1234: Uredba Vijeća (EZ) br. 1234/2007 od 22. listopada 2007. o
uspostavljanju zajedničkog uređenja tržišta poljoprivrednih proizvoda i o posebnim
odredbama za određene poljoprivredne proizvode (Jedinstvena uredba o ZUT-u) (SL L 299,
16.11.2007., str. 1.).
(a) U članku 66. umeće se sljedeći stavak:
„4a. Za Hrvatsku se određuje posebna pričuva za restrukturiranje, kako je utvrđeno u
točki 2. Priloga IX. Ta se pričuva oslobađa 1. travnja prve kvotne godine nakon
pristupanja u mjeri u kojoj je u Hrvatskoj u razdoblju 2008.- 2012. smanjena potrošnja
mlijeka i mliječnih proizvoda na gospodarstvu.
Odluku o oslobađanju pričuve i njezinoj raspodjeli između kvote za isporuku i kvote za
izravnu prodaju donosi Komisija u skladu s postupkom iz članka 195. stavka 2. Uredbe
(EZ) br. 1234/2007 na temelju ocjene izvješća koje je Hrvatska dužna dostaviti do 31.
prosinca 2013. U tom se izvješću moraju navesti detaljni podaci o rezultatima i
trendovima stvarnog procesa restrukturiranja hrvatskog mliječnog sektora, a naročito o
prelasku s proizvodnje za vlastitu potrošnju na proizvodnju za tržište.“
(b) U članku 103.k stavku 1. dodaje se sljedeći podstavak:
„Ovaj se stavak ne primjenjuje na Hrvatsku za financijsku godinu 2013. Hrvatska mora
podnijeti Komisiji nacrt programa potpore za petogodišnje financijsko razdoblje 2014.-
2018.“
(c) U Prilogu III. dijelu II. točka 13. mijenja se i glasi:
"13. "rafinerija" je proizvodna jedinica:
- čija je jedina djelatnost rafiniranje sirovog šećera od šećerne trske iz uvoza,
ili
Hrvatski prijevod teksta podložan pravno-jezičnoj redakturi, 21. rujna 2011.
75
- koja je tijekom tržišne godine 2004./2005. rafinirala količinu od najmanje 15 000
tona sirovog šećera od šećerne trske iz uvoza. U smislu ove alineje, u slučaju Hrvatske
tržišnom se godinom smatra 2007./2008."
(d) Prilog VI. mijenja se i glasi:
„PRILOG VI.
NACIONALNE I REGIONALNE KVOTE
od tržišne godine 2010./2011. nadalje
(u tonama)
Države članice ili
regije
(1)
Šećer
(2)
Izoglukoza
(3)
Inulin sirup
(4)
Belgija 676 235,0 114 580, 2 0
Bugarska 0 89 198,0
Češka 372 459,3
Danska 372 383,0
Njemačka 2 898 255,7 56 638,2
Irska 0
Grčka 158 702,0 0
Španjolska 498 480,2 53 810,2
Francuska
(kontinentalna)
3 004 811, 15
0
Francuski
prekomorski
departmani
432 220, 05
Hrvatska 192 877,0
Italija 508 379,0 32 492,5
Latvija 0
Litva 90 252,0
Mađarska 105 420,0 220 265,8
Nizozemska 804 888,0 0 0
Austrija 351 027,4
Poljska 1 405 608,1 42 861,4
Hrvatski prijevod teksta podložan pravno-jezičnoj redakturi, 21. rujna 2011.
76
Portugal
(kontinentalni)
0 12 500,0
Autonomna regija
Azori
9 953,0
Rumunjska 104 688,8 0
Slovenija 0
Slovačka 112 319,5 68 094,5
Finska 80 999,0 0
Švedska 293 186,0
Ujedinjena
Kraljevina
1 056 474,0 0
UKUPNO 13 529 618,20 690 440,8 0
“
(e) U Prilogu IX. točki 1. nakon unosa za Francusku u stupcima koji se odnose na
proizvodne godine 2013./2014. i 2014./2015. umeće se sljedeće:
Država
članica
2008./09. 2009./10. 2010./11. 2011./12. 2012./13. 2013./14. 2014./15.
Hrvatska 765 000 765 000
(f) U Prilogu IX. točki 2. tablica se mijenja i glasi:
Država članica Tone
Bugarska 39 180
Hrvatska 15 000
Rumunjska 188 400
(g) U Prilogu X. nakon unosa za Francusku umeće se sljedeće:
Hrvatska 40,70
Hrvatski prijevod teksta podložan pravno-jezičnoj redakturi, 21. rujna 2011.
77
(h) U Prilogu X.b dodaje se sljedeća tablica:
„u EUR 1 000
Proračunska
godina
2013. 2014. 2015. 2016. od
2017.
nadalje
HR 0 11 885 11 885 11 885 10 832
“
(i) U stavku 2. dodatka Priloga XI.b dodaje se sljedeća točka:
„(h) U Hrvatskoj površine pod vinogradima u sljedećim podregijama: Moslavina,
Prigorje-Bilogora, Plešivica, Pokuplje i Zagorje-Međimurje.“
(j) U stavku 3. dodatka Priloga XI.b dodaje se sljedeća točka:
„(h) U Hrvatskoj površine pod vinogradima u sljedećim podregijama: Hrvatsko
Podunavlje i Slavonija.“
(k) U stavku 4. dodatka Priloga XI.b dodaje se sljedeća točka:
„(g) U Hrvatskoj površine pod vinogradima u sljedećim podregijama: Hrvatska Istra,
Hrvatsko primorje, Dalmatinska zagora, Sjeverna Dalmacija i Srednja i Južna
Dalmacija.“
3. 32008 R 0110: Uredba (EZ) br. 110/2008 Europskoga parlamenta i Vijeća od 15.
siječnja 2008. o određivanju, opisivanju, prezentiranju, označavanju i zaštiti oznaka
zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića, te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća
(EEZ) br. 1576/89 (SL L 39, 13.2.2008., str. 16.).
(a) U članku 20. dodaje se sljedeći stavak:
Hrvatski prijevod teksta podložan pravno-jezičnoj redakturi, 21. rujna 2011.
78
„4. Rok iz stavka 1. za podnošenje tehničke dokumentacije vrijedi i za oznake
zemljopisnog podrijetla Hrvatske navedene u Prilogu III.“
(b) U Prilogu III. točki 9. dodaju se sljedeće se oznake zemljopisnog podrijetla:
„
Hrvatska loza Hrvatska
Hrvatska stara šljivovica Hrvatska
Slavonska šljivovica Hrvatska
“
(c) U Prilogu III. točki 32. dodaje se sljedeća oznaka zemljopisnog podrijetla:
„
Hrvatski pelinkovac Hrvatska
“
(d) U Prilogu III. umeće se sljedeća točka:
„
39. Maraschino/
Marrasquino/
Maraskino
Zadarski maraschino Hrvatska
“
(e) U Prilogu III. pod kategoriju proizvoda "Ostala jaka alkoholna pića" dodaje se sljedeća
oznaka zemljopisnog podrijetla:
„
“
Hrvatska travarica Croatia
Hrvatski prijevod teksta podložan pravno-jezičnoj redakturi, 21. rujna 2011.
79
4. 32009 R 0073: Uredba Vijeća (EZ) br. 73/2009 od 19. siječnja 2009. o utvrđivanju
zajedničkih pravila za programe izravne potpore za poljoprivrednike u okviru
zajedničke poljoprivredne politike i određenih programa potpore za poljoprivrednike, te
o izmjenama i dopunama Uredaba (EZ) br. 1290/2005, (EZ) br. 247/2006, (EZ) br.
378/2007 i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1782/2003 (SL L 30, 31.1.2009., str.
16.):
(a) Članak 2. točka (g) mijenja se i glasi:
„(g) „nove države članice“ znači Bugarska, Češka, Estonija, Hrvatska, Cipar, Latvija,
Litva, Mađarska, Malta, Poljska, Rumunjska, Slovenija i Slovačka;“
(b) U članku 6. stavku 2. podstavak prvi mijenja se i glasi:
„2. Države članice, osim novih država članica, dužne su osigurati da se površine koje su
se koristile kao trajni pašnjaci na dan naznačen na zahtjevu za potporu po površini za
2003. i dalje koriste kao trajni pašnjaci. Nove države članice, osim Bugarske, Hrvatske i
Rumunjske, dužne su osigurati da se površine koje su se koristile kao trajni pašnjaci 1.
svibnja 2004. i dalje koriste kao trajni pašnjaci. Bugarska i Rumunjska dužne su
osigurati da se površine koje su se koristile kao trajni pašnjaci 1. siječnja 2007. i dalje
koriste kao trajni pašnjaci. Hrvatska je dužna osigurati da se površine koje su se koristile
kao trajni pašnjaci 1. srpnja 2013. i dalje koriste kao trajni pašnjaci.“
(c) Članak 33. stavak 1. točka (b) podtočka (iv) mijenja se i glasi:
„(iv) sukladno članku 47. stavku 2., članku 57.a, članku 59., trećem podstavku članka
64. stavka 2., članku 65. i članku 68. stavku 4. točki (c).“
(d) U članku 51. stavku 1. dodaje se sljedeći podstavak:
Hrvatski prijevod teksta podložan pravno-jezičnoj redakturi, 21. rujna 2011.
80
"Hrvatska može donijeti odluku o korištenju mogućnosti iz članka 52. i članka 53.
stavka 1. ove Uredbe. O toj će se odluci obavijestiti Komisiju do 15. srpnja 2013.“
(e) U članku 51. stavku 2. dodaje se sljedeći podstavak:
„Odstupajući od drugoga podstavka, u slučaju Hrvatske ta se gornja granica određuje na
temelju nacionalnih gornjih granica iz članka 104. stavka 4. i članka 112. stavka 5. ove
Uredbe u pogledu plaćanja za ovčje i kozje meso, odnosno plaćanja za goveđe i teleće
meso iz članaka 52. i 53., uzimajući u obzir raspored uvođenja izravnih plaćanja iz
članka 121.“
(f) U članku 52. iza prvoga podstavka umeće se sljedeći podstavak:
„Odstupajući od prvoga podstavka, Hrvatska može zadržati do 50 % sredstava gornje
granice iz trećega podstavka članka 51. stavka 2. u svrhu odobravanja, na godišnjoj
osnovi, dodatnih plaćanja poljoprivrednicima.“
(g) U članku 53. stavku 1. iza prvoga podstavka umeće se sljedeći podstavak:
„1. Odstupajući od prvoga podstavka, Hrvatska može zadržati čitavi ili dio iznosa
sredstava gornje granice iz trećega podstavka članka 51. stavka 2. u svrhu da odobri, na
godišnjoj osnovi, dodatnih plaćanja poljoprivrednicima.“
(h) Naslov poglavlja 3. mijenja se i glasi:
„Provedba u novim državama članicama koje su primijenile program jedinstvenih
plaćanja po površini i u Hrvatskoj“
(i) Naslov članka 55. mijenja se i glasi:
„Uvođenje programa jedinstvenih plaćanja u državama članicama koje su primijenile
program jedinstvenih plaćanja po površini i u Hrvatskoj“
Hrvatski prijevod teksta podložan pravno-jezičnoj redakturi, 21. rujna 2011.
81
(j) U članku 55. stavku 1. prvi se podstavak mijenja i glasi:
„1. Osim ako nije drugačije utvrđeno u ovome poglavlju, ova se glava odnosi na nove
države članice koje su primijenile program jedinstvenih plaćanja po površini iz
poglavlja 2. glave V. i na Hrvatsku.“
(k) U članku 57. stavku 1. dodaje se sljedeća rečenica:
„Za Hrvatsku to smanjenje ne smije biti veće od 20 % odgovarajuće godišnje gornje
granice, kako je prikazano u tablici 3. Priloga VIII.“
(l) U članku 57. stavku 3. dodaje se sljedeća rečenica:
„Za uporabu nacionalne rezerve u Hrvatskoj potrebno je odobrenje Komisije putem
provedbenog akta bez pomoći Odbora iz članka 141. Komisija će posebno proučiti
uspostavu svih nacionalnih programa izravnih plaćanja koji su bili na snazi prije
datuma pristupanja i uvjete u kojima su se oni primjenjivali. Hrvatska mora dostaviti
zahtjev za odobrenjem nacionalne rezerve Komisiji do 15. srpnja 2013.“
(m) Sljedeći se članak umeće:
„Članak 57.a
Posebna nacionalna rezerva za razminirano zemljište u Hrvatskoj
1. Hrvatska će uspostaviti posebnu nacionalnu rezervu za razminirano zemljište,
koja će se koristiti za dodjelu prava na plaćanje poljoprivrednicima s
razminiranim zemljištem vraćenim u poljoprivrednu proizvodnju, i to deset
godina od datuma pristupanja i u skladu s objektivnim mjerilima, te na način
kojime se osigurava jednako postupanje prema poljoprivrednicima i izbjegava
narušavanje tržišta i tržišnoga natjecanja.
2. Za zemljište za koje je moguće ostvariti prava na plaćanje sukladno ovome članku
ne mogu se dodijeliti i prava na plaćanje sukladno člancima 59. i 61.
Hrvatski prijevod teksta podložan pravno-jezičnoj redakturi, 21. rujna 2011.
82
3. Vrijednost prava na plaćanje iz ovog članka ne smije biti veća od vrijednosti prava
na plaćanje iz članka 59., odnosno članka 61.
4. Najveći iznos sredstava raspoređenih u posebnu nacionalnu rezervu za
razminirano zemljište jest EUR 9 600 000, te se na njega primjenjuje raspored
uvođenja izravnih plaćanja iz članka 121. Najveći iznosi po godini su:
(EUR 1 000 )
Hrvatska
1.
godina
2.
godina
3.
godina
4.
godina
5.
godina
6.
godina
7.
godina
8.
godina
9.
godina
10.
godina
Najveći
iznos za
posebnu
nacionalnu
rezervu za
razminirano
zemljište 2 400 2 880 3 360 3 840 4 800 5 760 6 720 7 680 8 640 9 600
5. U prvoj godini provedbe programa jedinstvenih plaćanja Hrvatska će dodijeliti
prava na plaćanje poljoprivrednicima na temelju zemljišta koje je razminirano i
koje su poljoprivrednici prijavili u zahtjevima za potporu podnesenima tijekom
prve godine provedbe programa jedinstvenih plaćanja i vratili u poljoprivrednu
proizvodnju između 1. siječnja 2005. i 31. prosinca 2012.
6. U godinama od 2013. do 2022. prava na plaćanje dodjeljivat će se
poljoprivrednicima na temelju razminiranog zemljišta koje su poljoprivrednici
prijavili u odnosnoj godini, pod uvjetom da je takvo zemljište vraćeno u
Hrvatski prijevod teksta podložan pravno-jezičnoj redakturi, 21. rujna 2011.
83
poljoprivrednu proizvodnju tijekom prethodne kalendarske godine, a o kojima je
obaviještena Komisija u skladu sa stavkom 9.
7. Kako bi se osigurala primjerena uporaba sredstava iz fondova Unije, Komisija će,
sukladno postupku navedenom u članku 141. stavku 2., izmijeniti gornju granicu
iz tablice 3. Priloga VIII. kako bi joj dodala iznose iz posebne nacionalne rezerve
za razminirano zemljište dodijeljene do 31. prosinca 2022.
8. Sve zemljište prijavljeno u skladu s ovim člankom mora odgovarati definiciji
prihvatljivog hektara iz članka 34. stavka 2.
9. Hrvatska mora do 15. srpnja 2013. obavijestiti Komisiju o površini prihvatljivog
zemljišta u skladu sa stavkom 5., pri čemu mora navesti zemljište koje ulazi u
sustav potpore u skladu s člankom 59. i zemljište koje ulazi u sustav potpore u
skladu s člankom 61. Ta obavijest mora sadržavati podatke o odgovarajućim
proračunskim omotnicama i neiskorištenim iznosima. Od 2014. nadalje obavijest
s istim podacima potrebno je dostaviti Komisiji najkasnije do 31. siječnja svake
godine, navodeći površine vraćene u poljoprivrednu proizvodnju tijekom
prethodne kalendarske godine i odgovarajuće proračunske omotnice.
10. Do 31. prosinca 2012. utvrdit će se sve minirano i razminirano zemljište za koje
poljoprivrednici mogu ostvariti pravo na plaćanje iz posebne nacionalne rezerve
za razminirano zemljište u okviru integriranog administrativnog i kontrolnog
sustava uspostavljenog u skladu s poglavljem 4. glave II.“
(n) U članku 59. dodaje se sljedeći stavak:
„4. Komisija će, sukladno postupku navedenom u članku 141. stavku 2., usvojiti pravila
o početnoj dodjeli prava na plaćanje u Hrvatskoj.“
Hrvatski prijevod teksta podložan pravno-jezičnoj redakturi, 21. rujna 2011.
84
(o) U članku 61. sljedeći stavak mijenja se i glasi:
„Za Hrvatsku su gore navedeni datumi 30. lipnja 2011.“
(p) U članku 69. stavku 1. prvom podstavku dodaje se sljedeće:
Do datuma pristupanja Hrvatska može odlučiti da od prve godine provedbe programa
jedinstvenih plaćanja u skladu s člankom 59. stavkom 2. iskoristi do 10 % nacionalne
gornje granice iz članka 40., kako je navedeno u tablici 3. Priloga VIII.“
(q) U članku 69. stavku 9. u prvi podstavak umeće se sljedeće:
„(aa) utvrđenih za godinu 2022. za Hrvatsku.“
(r) Članak 104. stavak 4. mijenja se i glasi:
„4. Primjenjuju se sljedeće nacionalne gornje granice:
Države članice Nacionalna gornja granica
Bugarska 2 058 483
Češka 66 733
Danska 104 000
Estonija 48 000
Španjolska 19 580 000
Francuska 7 842 000
Hrvatska 542 651
Cipar 472 401
Latvija 18 437
Litva 17 304
Mađarska 1 146 000
Poljska 335 880
Hrvatski prijevod teksta podložan pravno-jezičnoj redakturi, 21. rujna 2011.
85
Portugal 2 690 000
Rumunjska 5 880 620
Slovenija 84 909
Slovačka 305 756
Finska 80 000
UKUPNO 41 273 174
“
(s) U članku 112. stavku 5. nakon unosa za Francusku umeće se sljedeće:
„
Hrvatska 105 270
“
(t) Članak 121. mijenja se i glasi:
„Članak 121,
Uvođenje izravnih plaćanja
U novim državama članicama, osim Bugarske, Hrvatske i Rumunjske, izravna se
plaćanja uvode u skladu sa sljedećim rasporedom povećanja izraženih u obliku postotka
tada primjenjivog iznosa tih plaćanja u državama članicama koje nisu nove države
članice:
— 60 % u 2009.,
— 70 % u 2010.,
— 80 % u 2011.,
— 90 % u 2012.,
— 100 % od 2013.
U Bugarskoj i Rumunjskoj izravna se plaćanja uvode u skladu sa sljedećim rasporedom
povećanja izraženih u obliku postotka tada primjenjivog iznosa tih plaćanja u državama
članicama koje nisu nove države članice:
Hrvatski prijevod teksta podložan pravno-jezičnoj redakturi, 21. rujna 2011.
86
— 35 % u 2009.,
— 40 % u 2010.,
— 50 % u 2011.,
— 60 % u 2012.,
— 70 % u 2013.,
— 80 % u 2014.,
— 90 % u 2015.,
— 100 % od 2016.
U Hrvatskoj se izravna plaćanja uvode u skladu sa sljedećim rasporedom povećanja
izraženih u obliku postotka tada primjenjivog iznosa tih plaćanja u državama članicama
koje nisu nove države članice:
- 25 % u 2013.,
- 30 % u 2014.,
- 35 % u 2015.,
- 40 % u 2016.,
- 50 % u 2017.,
- 60 % u 2018.,
- 70 % u 2019.,
- 80 % u 2020.,
- 90 % u 2021.,
- 100 % od 2022.“
(u) U članku 132. stavku 2. dodaje se sljedeća točka:
„(c) Odstupajući od točaka (a) i (b), Hrvatska ima mogućnost isplatiti komplementarna
izravna plaćanja do razine od 100 % izravnih plaćanja u državama članicama koje nisu
nove države članice,“.
(v) U Prilogu VII. nakon unosa za Francusku umeće se sljedeće:
Hrvatski prijevod teksta podložan pravno-jezičnoj redakturi, 21. rujna 2011.
87
“
Hrvatska 100 1
“
(w) U Prilogu VIII. dodaje se sljedeća tablica:
„Tablica 3.*
Država
članica
2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022.
Hrvatska 93 250 111
900
130
550
149
200
186
500
223
800
261
100
298
400
335
700
373
000
Post je objavljen 22.09.2011. u 12:06 sati.