Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/returnofalterego

Marketing

GEORGE MICHAEL - meni predivan koncert!

George Michael, 20.9. Arena Zagreb




Jako, jako dugo smo čekali da nam dođe jedna od najsjajnijih pop zvijezda i vokala današnjice. Osim što je GM "sjajna" zvijezda, on je i, kako kaže moj frend "old fegot" pa nikome nije jasno kako se recimo ja palim na njega. Nije da sam neki fan za rezat žile, no neke izvođače jednostavno cijenim do amena i tu pogovora nema. Pa nek je i old fegot ne.
Interesantno je da ja GM-a nisam baš nešto jako šljivila dok je radio "Faith" i "I want your sex" no činjenica je da je njegov pop bio jednako, ali na drugi način revolucionaran poput onog Michaela Jacksona, samo što je Jacksonov bio razvikaniji radi "moonwalkinga" i filmskog pristupa video-spotovima. jackson ionako nikad nije znao pjevati kako spada.
GM je pak s druge strane imao jednako prestižne videospotove, samo s jet-setterskim pristupom modnog svijeta. Drugim riječima totalno drukčiji.
Onda je GM-a pokopalo hrpa sranja koja su mu se nakalemila, prvo poslovno pa onda sve drugo i skoro je nestao s lica zemlje. Kada je obavio album "Older" ja sam bila van sebe od oduševljenja. I albumom, zrelošću materijala, pjevanjem i imageom i da, tada mi je jako bilo žao da je "fegot".
Taj album i dan danas meni stoji među top 20 albuma koje obavezno nosim sa sobom kada idem na dulje nekamo gdje neću imati svoju "terabajtnu" kolekciju mjuze.
I upravo je na tragu tog albuma, samo nešto više simfonično, GM odlučio ponovo se ukazati javnosti na turneji koja ne promovira (na žalost) novi materijal tj. album, nego je turneju skložio na bazi kombinacije svojih hitova i tuđih njemu dragih pjesama. Svakako je bolji i takav pristup nego da je sklepo neki prosjek album i onda išao davit s njim publiku. Mmakar, štos s GM-om je da on ne zna napraviti prosječan album, na kraju krajeva napravio ih je samo 5 solističkih (ne računam Wham! fazu) - a reputacija kvalitete njegovih koncerata je nadaleko poznata. Doduše njegovog standardnog pop-plesnog opusa ne ovakvog, ali upravo ovo je bilo meni barem, iščekivanje kako će TO ispasti. Da sam sumnjala da će bit sjajno, nisam ali svejedno ne znaš točno kako će to izgledati i zvučati.




Iako nema novi album, GM nikako nije došao „na zalasku karijere“. Došao je u šmekerskom izdanju sa simfoničarima, ali ništa slično pretencioznom „simfoničarskom“ Stingu, ovo je bio koncert izveden srcem, guštom i lakoćom znalca. (Čak je i otpjevao "Roxanne" od Policea u svojoj verziji i to je bilo bolje nego kada ju sam Sting masakrira "simfonično".)
GM je u omjeru „pola-pola“ odabrani svoj materijal „prošarao“ posvetama i obradama njemu dragih tuđih pjesama, od legendarne Nine Simone "My baby just cares for you", malo poznatog kanadskog kantautora (isto fegota ha ha) Rufusa Weinwrighta "Going to a Town", fenomenalne "True faith" od New Ordera, predivne "Let Her Down Easy" od Terence Trent D'Arbya, pa do vrlo emotivnog trenutka večeri "Love is a Losing Game" kao posveta Amy Winehouse, te popularne Rihanne s "Russian Roullette" koja je zvučala izvrsno.


Koncert je imao i pauzu (za njega uobičajenu) koje mene osobno poprilično živciraju jer sam nestrpljive prirode kada su ovakve stvari u pitanju, no regularni dio koncerta je ipak trajao oko sati i 45 min. I ono što se meni najviše sviđalo na kraju je bila priča o isevima.
Onikoji hodaju na koncerte su vjerojantno primjetii da zadnjih godina bisevi nisu što su nekad bili - sad su oni "uplanirani" u koncert, izvođač siđe dolje, pulika malo plješće i galami i već se vraćaju nazad, nekad ni sam nisi siguran jel taj netko otišao s pozornice ili nije. Dojam oko bisa ti je bezvezan uglavnom.
I uglavnom nema šanse da kad se odradi jedan ili dva "planirana" bisa, publika dozove izvođača kako god da galami.
Previše preračunato i jadno što se mene tiče. Neuzbudljivo, bez pravog iščekivanja.
Na ovom koncertu je možda GM isto isplanirao biseve, ali oni barem tako nisu djelovali. Konačno sam nakon mnogo godina i koncerata imala dojam da smo izvođača zaista dozvali jedanput, naročito drugi put. Barem je djelovalo uvjerljivo.

Prvi bis je bio onaj standardni plesni mix George Michaela "Amazing / I'm Your Man / Freedom'90" - digao je krcatu Arenu na noge (bila bi još krcatija da nije bilo sjedećih mjesta na parteru, ali to je bilo logično s obzirom na repertoar) - i doživio ovacije. Evidentno je GM bio oduševljen prijemom, jer mu se nekako i nije išlo sa stagea. A ni nama doma. Rekao je možda posve kurtoazno, da smo "najbolja publika na turneji do sada". Svejedno je bilo lijepo to za čuti. I da će se vratiti, nadamo se uskoro s novim super materijalom. Iskreno meni je svejedno ako bude i ovakav koncert opet.






Na bisu se pojavio još jednom u akustičnoj verziji za pozdrav.
Općenito je njegov vokal bio toliko fenomenalno vrhunski bez mrvice mane da mi je samo potvrdio ono što pričam cijelo vrijeme - da je GM jedan od najsjajnijih pop vokala današnjice...




Nisam fotkala jer sam još uvijek ozlijeđena ali i onaj malo kompakt fotić koji sam imala nije mirovao. Rezultati su ovdje:









Post je objavljen 25.09.2011. u 23:38 sati.