Pregled posta

Marketing

Davor Čordaš, ministar za izbjeglice i raseljena lica Republike Srpske.

Nisu rijetka razmišljanja da je, nakon toliko poslijeratnih godina, splasnula zainteresovanost za povratak. Da je ovakav zaključak nerealan svjedoči podatak o skoro 50.000 podnesenih zahtjeva za obnovu domova na području BiH, od čega je preko 22.000 porodica apliciralo za obnovu imovine na području RS

Stambeno zbrinjavanje porodica iz kolektivnih centara, obnova stambenih jedinica i pomoć održivom povratku u Republiku Srpsku - i ovoj godini prioriteti su Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica RS.
Ministar za izbjeglice i raseljna lica Republike Srpske, Davor Čordaš, u intervjuu za "Fokus" kaže da je najveći dio raspoloživih sredstava upravo usmjeren u te namjene, kojima se zasigurno nastoji ovim kategorijama stanovništva stvoriti održiv povratak i bolji uslovi života.
- Bilo je očekivano da će, nakon usvajanja strategije za rješavanje preostalih problema raseljenih, povratnika i izbjeglica, biti realizovano kreditno zaduženje BiH u iznosu od 400 miliona maraka, međutim, ova sredstva su i dalje upitna. Vlada RS je preko resornog ministrstva izdvojila u tekućoj godini 7.094.000 maraka. Izuzimajući dva miliona za alternativni smještaj, ostali iznos namijenjen je uglavnom za povratak. Od toga tri i po miliona maraka namijenjeno je za povratak u Srpsku, od čega 2,4 miliona maraka za obnovu i rekonstrukciju, a milion za održivi povratak - naveo je Čordaš.
Kaže da je po 500.000 maraka planirano za povratak u Federaciju BiH i povratak interno raseljenih lica.
- Aktivnosti Ministarstva nisu ograničene isključivo budžetskim okvirom. Mi ćemo realizovati niz aktivnosti putem Fonda za povratak BiH, korištenjem kreditnih sredstava i u saradnji s međunarodnim nevladinim organizacijama - dodao je Čordaš.



FOKUS: Koliko ljudi u RS čeka na povratak? Koliko njih će se vratiti, te koliko je ljudi sa strane, iz BiH i Hrvatske, pokazalo interesovanje da se vrati u RS?
ČORDAŠ: Nisu rijetka razmišljanja da je, nakon toliko poslijeratnih godina, splasnula zainteresovanost za povratak. Takva uvjerenja se najčešće arikulišu kroz konstataciju - ko je htio da se vrati, vratio se. Sa stajališta potencijalnih povratnika bilo bi nepravedno zaključiti da je volja za povratkom potpuno nestala. Da je ovakav zaključak nerealan svjedoči podatak o skoro 50.000 podnesenih zahtjeva za obnovu domova na području BiH, od čega je preko 22.000 porodica apliciralo za obnovu imovine na području RS. Prijavljuju se najčešće porodice koje su raseljene u Federaciji BiH. Takvih je 84 odsto, iz Hrvatske je registrovano sedam odsto prijava, iz Srbije pet odsto, a ostale su prispjele iz evropskih zemalja, Australije, Kanade i SAD.

FOKUS: Naveli ste da su prioriteti Ministarstva u ovoj godini utvrđeni širim strateškim i programskim ciljevima. Koji su to ciljevi?
ČORDAŠ: U saradnji s Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH, Fondom za povratak BiH i Komisijom za izbjeglice i raseljene osobe BiH biće realizovan projekat "CEB-III" za stambeno zbrinjavanje u opštini Rudo, Višegrad, Rogatica, Čajniče, Foča, Novo Goražde, Han Pijesak, Jezero i Mrkonjić Grad. Tu je i projekat "ZP-08" za stambeno zbrinjavanje korisnika u opštini Bratunac, Han Pijesak, Ugljevik, Pale, Rudo, Sokolac, Gacko i Kalinovik. U saradnji sa CRS u periodu 2009-2011. godina biće realizovan projekat ''Trajna rješenja za korisnike kolektivnih centara i alternativnih smještaja u BiH'', koji obuhvata rekonstrukciju 170 stambenih jedinica i priključke na infrastrukturu za korisnike kolektivnog i alternativnog smještaja u opštini Zvornik, Bratunac, Srebrenica, Višegrad, Foča, Ustikolina, Goražde, Novo Goražde, Vareš, Mostar, Čapljina, Jablanica i Konjic. Sa istom organizacijom biće realizovan projekat "Socijalno stanovanje u BiH". S "Hilfswerk Austria" je potpisan ugovor o realizaciji projekta 2Obezbjeđenje trajnog smještaja putem socijalnog stanovanja za ugrožene osobe". U saradnji s Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH započećemo realizaciju projekta rekonstrukcije stambenog fonda, koji se finansira iz kredita OPEC fonda, a kojim je predviđeno trajno stambeno zbrinjavanje 185 porodica.

FOKUS: Koliko porodica trenutno živi u kolektivnim centrima? Koliko bi onih koji žive u kolektivnim centrima trebalo ove godine da ih napusti?
ČORDAŠ: Pored svih aktivnosti koje realizujemo, Vlada Srpske je prepoznala poseban prioritet, na kojem je insistirala usvajanjem informacije o raspuštanju kolektivnih centara 2008. godine. Ovaj prioritet je argumentovano prezentovan i Komisiji za izbjeglice i raseljena lica BiH, te su preko Fonda za povratak već realizovani neki projekti stambenog zbrinjavanja porodica iz ove kategorije. Do sada je broj porodica u kolektivnom smještaju smanjen za 362, sa 643 na 281. U prvoj polovini 2011. godine 54 porodice iz koletivnog smještaja uselilo je u nove stanove i to 20 u Kotor Varošu, 21 u Istočnom Novom Sarajevu, devet u Doboju i četiri u Bratuncu. Privodi se kraju izgradnja stanova za 32 porodice u Bratuncu i isto toliko u Srebrenici, te za 18 porodica u Tesliću, 17 u Sokocu i 13 u Vlasenici. Trenutno u 13 objekata kolektivnog smještaja boravi 281 porodica, odnosno 578 osoba.

FOKUS: Koliko je izbjeglica trenutno u RS i koliko je Vlada RS do sada izdvojila za alternativni smještaj?
ČORDAŠ: U RS boravi 2.856 izbjeglih porodica ili 9.008 osoba. Od toga je iz Republike Hrvatske 2.794 porodica, iz Republike Slovenije 55 i sa Kosova sedam. Ovo su faktički podaci prema preregistraciji iz 2005. godine, a de jure njihov izbjeglički status ni do danas niti je potvrđen, niti ukinut od strane Ministarstva bezbjednosti BiH. Najveći broj izbjeglica nastanjen je u Banjoj Luci, njih 3.345, zatim u Prijedoru 1.019, Gradišci 963, Novom Gradu 647 i Kozarskoj Dubici 420. Od 2001. godine Ministarstvo je za alternativni smještaj raseljenih lica i izbjeglica izdvojilo ukupno 71.376.734 maraka. U tom periodu za oko 300 izbjeglica iz Hrvatske plaćan je alternativni smještaj. Za te namjene godišnje je izdvajano i do 720.000 maraka, što je bio slučaj 2002. godine, a u 2009. godini je za zakup alternativnog smještaja za izbjeglice izdvojeno 240.330 maraka. U 95 odsto slučajeva radi se o osobama koje su izgubile stanarsko pravo, dok je pet odsto onih koji imaju problem s privatnom imovinom. Uglavnom se radi o zamjienjenoj imovini u vezi sa čim se još uvijek vode sudski sporovi.

FOKUS: Do kada bi se povratak u RS i BiH mogao završiti, te koliko je finansijskih sredstava za to potrebno?
ČORDAŠ: Povratak, s jedne strane, jeste čin individualne volje. Ali, volja mora biti podržana, pa i inicirana od strane nadležnih institucija. Vlada RS preko resornog ministarstva kontinuirano podržava ovaj proces. Finasiranje povratka uvijek je predstavljalo značajnu budžetsku stavku. U posljednjih pet godina oko 50 odsto sredstava Ministarstva, ili oko 50 miliona maraka, uloženo je u svrhu povratka u RS. Procjena o završetku procesa povratka iznesena je u dokumentu Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH "Revidirana strategija BiH za sprovođenje Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma". Za realizaciju ove strategije, a time i završetak procesa povratka, predviđene su naredne četiri godine. Te četiri godine uključuju i tekuću, u kojoj još nije konstituisana vlast na nivou BiH, niti je riješeno pitanje kreditnog zaduženja.


FOKUS: Koliko se Bošnjaka i Hrvata vratilo u Srpsku?
ČORDAŠ: Nijedna zvanična institucija ne može dati tačan broj stvarnih povratnika, odnosno onih koji su se trajno nastanili u predratnim mjestima prebivališta. Kad govorimo o nekom zvaničnom podatku, onda se koristimo podacima UNHCR, prema kojima se u Srpsku vratilo ukupno 267.332 izbjeglih i raseljenih. Većinu od 158.688 čine Bošnjaci, a tek 12.431 ili pet odsto povratnika jeste hrvatske nacionalnosti.


FOKUS: Na koji način uopšte stvoriti bolje uslove za rješavanje pitanja izbjeglica, povratnika i raseljenih lica?
ČORDAŠ: Jedan način je provođenje usvojene strategije. Drugi način je rješavanje ovih problema kroz jaču regionalnu saradnju. Saradnja država u regionu potvrđena je održavanjem međunarodne konferencije "Trajna rješenja za izbjeglice i interno raseljena lica", marta 2010. godine u Beogradu. Tom prilikom su ministri spoljnih poslova BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore potpisali zajedničko saopštenje u kojem su konstatovali da problem izbjeglih i interno raseljenih lica ni u jednoj od ovih država nije u potpunosti riješen, te da je neophodno intenzivirati regionalnu saradnju radi sveobuhvatnog i trajnog rješenja, posebno za najugroženije. Reafirmisana su i načela Sarajevske deklaracije, koju su ove zemlje usvojile u januaru 2005. godine, što podrazumijeva uvažavanje prava izbjeglih na pojedinačne odluke o povratku ili lokalnoj integraciji. UNHCR, Evropska unija i OEBS su za konferenciju napravili zajednički dokument koji ističe ključne oblasti u kojima se očekuju akcije. Podržali su vlade da intenziviraju tehničku saradnju, što je za rezultat imalo izradu zajedničkog projekta. Projekt će biti prezentovan na donatorskoj konferenciji. Dakle, uz međunarodnu podršku i saradnju svih učesnika u BiH mogu se stvoriti povoljniji uslovi za konačna rješenja.


FOKUS: Imate li informaciju u kojim gradovima Srpske je potrebno pospješiti povratak Bošnjaka i Hrvata i koliko zahtjeva je podneseno za obnovu kuća?
ČORDAŠ: Povratak treba podržati gdje god postoji želja za povratkom. Činjenica je da je veliki broj podnesenih zahtjeva za obnovu imovine u posavskim opštinama. Broj ukupno podnesenih zahtjeva u RS je 22.076, a od toga je 4.083 porodica Hrvata, 13.103 Bošnjaka, 4.112 Srba i 778 ostalih. Kada znamo da se 7.595 zahtjeva odnosi na povratak u osam posavskih opština, što je skoro trećina ukupnih zahtjeva, onda je jasno da je zainteresovanost za povratak u Posavinu izuzetno izražen, naročito na području Broda, Dervente i Doboja. Dok je najveća zainteresovanost Srba i Hrvata za povratak u Posavinu, najviše podnesenih zahtjeva za obnovu imovine Bošnjaka evidentirano je u istočnom dijelu RS, u Zvorniku i Bijeljini.


FOKUS: Da li je povratniku dovoljno samo obezbijediti kuću i smatrati da je on time zbrinut?
ČORDAŠ: Naravno da povratak ne znači samo ulazak u posjed predratne imovine ili preuzimanje ključeva obnovljene kuće. Da je tako, onda bismo imali drugačije podatke o povratku. Ovo ću potkrijepiti ciframa, koje govore u prilog tome da uslovi za povratak znače nešto više od krova nad glavom. Statistika kaže da je u RS u procesu primjene imovinskih zakona vraćeno oko 100.000 stambenih jedinica koje su bile useljive. Pored toga obnovljeno je preko 70.000 stambenih jedinica. To bi značilo povratak 170.000 porodica ili skoro 500.000 ljudi. Ali, kao što smo maločas konstatovali, UNHCR je evidentirao duplo manji broj povratnika, a i taj broj je upitan budući da se temelji na formalnoj prijavi prebivališta.


ANTR:
Svaka pomoć dobrodošla
FOKUS: Koji se još projekti provode u Ministarstvu, osim nabavke poljoprivredne mehanizacije i ostalog?
ČORDAŠ: Globalni okvir za djelovanje Ministarstva je Aneks 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma, Zakon o raseljenim licima izbjeglicama i povratnicima i važeća strategija. Svake godine donosimo program rješavanja problema raseljenih lica, izbjeglica i povratnika, koji usvaja Vlada RS. Aktivnosti se svode na obnovu i rekonstrukciju stambenih jedinica i infrastrukture, podršku održivom povrataku i obezbjeđenje alternativnog smještaja za raseljena lica. Finansiranje ovih aktivnosti provodi se kroz grant povratka u RS, u Federaciju BiH i interno raseljenih lica, te kroz grant pomoći za izbjegla i raseljena lica. Od sedam miliona planiranih u ovoj godini, najviše je izdvojeno za povratak u RS, tri i po miliona maraka. Kroz održivi povratak planirana je nabavka motokultivatora, što se pokazalo značajnim vidom pomoći za povratnike u ruralnom području.

Ant.
U Srpskoj 9.008 izbjeglih iz Hrvatske
FOKUS: Kako riješiti problem izbjeglica iz Hrvatske koji žive u RS?
ČORDAŠ: U BiH je nadležnost za pitanja izbjeglica podijeljena između Ministarstva bezbjednosti i Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice. Ove organizacione postavke ne sputavaju našu zainteresovanost za rješavanje pitanja izbjeglica u Srpskoj. Naravno, u onoj mjeri u kojoj nam ovlaštenja to dopuštaju. U tome nailazimo na razumijevanje Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, koje uvažava činjenicu da u RS boravi 9.008 registrovanih izbjeglica i koje podržava naše napore za konačna rješenja njihovih problema. Tokom prošle godine otvoreni su bilateralni razgovori s nadležnim institucijama u Hrvatskoj, a potom je izbjeglička problematika aktuelizovana na razini četiri zemlje, Hrvatske, Srbije, Crne Gore i BiH. Pripremljen je zajednički projekat "Trajno zbrinjavanje korisnika kolektivnog smještaja i alternativnih vidova stanovanja". U ovaj projekat su uključeni i bivši nosioci stanarskih prava, koji su izbjegli iz Hrvatske u Srbiju i BiH. Kad je u pitanju BiH, Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica Srpske je preko svojih odsjeka obavilo popis bivših nosilaca stanarskih prava koji borave u RS.