ZAR JE TO ZAKON O LEGALIZACIJI
POLJOPRIVREDNIH OBJEKATA?
ZAKON O POSTUPANJU S NEZAKONITO IZGRAĐENIM ZGRADAMA, koji je trebao biti Zakon za legalizaciju nelegalno izgrađenih poljoprivrednih objekata, pretvoren je u kolaž legislativnih odluka različitih vrsta i interesa, na snazi je mjesec dana, a poljoprivredni se objekti doslovno u Zakonu spominju na samo tri mjesta.
Još tijekom pregovora s Europskom komisijom u poglavlju 11. Poljoprivreda i ruralni razvoj postalo je jasno da je u hrvatskoj poljoprivredi vrlo mnogo nelegaliziranih poljoprivrednih objekata, čak oko 150 000 ( sto pedeset tisuća). Više se puta čula ta brojka kao informacija i iz ministarstva poljoprivrede. To je broj poljoprivrednih objekata koje treba legalizirati – jer to zahtijeva sustav Europske unije. Na natječaje za sredstva iz fondova EU mogu konkurirati samo poljoprivrednici s legaliziranim objektima, a oni koji imaju bespravno sagrađene objekte – ne mogu konkurirati za povlačenje novca iz fondova EU. Poljoprivrednici koji neće imati legalizirane objekte, neće moći ostvariti poticaj nakon ulaska Hrvatske u EU.
Te činjenice ukupnoj su administraciji, kao i ministru poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja, jako dobro poznate već nekoliko godina. Svi koji su trebali poljoprivrednicima pomoći u pravnom reguliranju statusa – sve to znaju i sve do sada, do ovog zakona, nisu učinili ništa. A Zakon o legalizaciji poljoprivrednih objekata, zgrada, cesta itd. trebao je biti napisan samo za poljoprivrednike bez uplitanja svih drugih objekata za legalizaciju. Međutim takav pristup problematici poljoprivrede nije ostvaren.
Ti koji do sada nisu činili ništa, nisu napisali Zakon, potpomogli su da iz fondova EU bude povućeno s hrvatske strane što manje novca, da se problemi što duže odgađaju i da poljoprivredni status ostane što duže nejasan.
No pitanje je zašto se toliko odugovlačilo s zakonom koji treba regulirati legalizaciju poljoprivrednih objekata? KOME JE U INTERERSU DA SE TAKO RADI?
Ima li vremena za legalizaciju? S obzirom na fondove prije pristupanja, vrijeme je isteklo, a u odnosu na poticaje i vrijeme ulaska Hrvatske u EU 1.7.2013. vremena za legalizaciju ima jako malo. Zahtjev za legalizaciju treba podnijeti - piše u članku 7. zakona, „najkasnije do 31. prosinca 2012.i po proteku tog vremena, ne može se više podnijeti“.
ŠTO POLITIČKA VLAST MISLI – VIDI SE IZ ZAKONA!
ZAKON O POSTUPANJU S NEZAKONITO IZGRAĐENIM ZGRADAMA koji je kao pravni akt donesen, zbunjujući je i nejasan. Po njemu se legalizira sve čak i objekti 70 metara od mora, čija je legalizacija dugo bila dubioza. Ovaj je Zakon poslužio kao zadnja šansa mešetarima da legaliziraju ono što prije nije moglo biti legalizirano, a nelegalizirano bi ulaskom RH u EU vlasnicima stvorilo pravne poteškoće.
Ovaj i ovakav zakon o legalizaciji šalje jako dobru poruku o političarima na vlasti iz čega se može isčitati da je politička vlast u rukama onih kojima pravednost nije važna, važan je zasebni interes, a interes da se poljoprivreda kao gospodarska grana uredi na svaki mogući način, za te političare – poručuje zakon, potpuno je marginalna.
S jedne strane tim istim političarima rečenice o glorificiranju zadovoljstva zbog završetka pregovora i ulaska Hrvatske u EU tema su svakog njihovog obraćanja javnosti, a s druge strane ti isti ljudi su nezainteresirani za rješavanje problema – konkretno poljoprivrednika, čiji su problemi očiti.
O poljoprivrednim objektima i legalizaciji Zakon ne objašnjava ništa, kao da to nije gospodarska grana, već kao da je p o lj o p r i v r e d a samo gramatički izraz. Problem legalizacije poljoprivrednih, gospodarskih objekata je uopćen – a težište tog zakona Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva fokusirano je SAMO na bespravno sagrađene objekte za stanovanje ljudi.
Rasprava u Hrvatskom saboru prije ljetne stanke pokazala je da su poljoprivredni objekti i farme marginalizirani, a raspravljalo se o zgradama, etažnim kućama i objektima za stanovanje svih vrsta, te onima uz morsku obalu. ZAKON O POSTUPANJU S NEZAKONITO IZGRAĐENIM ZGRADAMA Sabor je donio na sjednici 15.7. 2011. a objavljen je u narodnim novinama od 3.8 (NN.90/2011)
GDJE ZAKON GOVORI O POLJOPRIVREDI?
U cijelom Zakonu koji ima 32 članka izrazi koji opisuju poljoprivredu pojavljuju se samo tri puta i to u članku 5. ….“zgrade poljoprivrednog i obiteljskog gospodarstva, za koje podnositelji zahtijeva mogu dokazati da su ih stalno koristili za tu svrhu prije 21. lipnja 2011“ ( hoće li tu trebati svjedoci koji će posvjedočiti da je neki poljoprivrednik svaki dan radio u toj staji, farmi muznih krava, da je svaki dan ulazio u zgradu gdje drži poljoprivredne strojeve, itd)
„- poljoprivredno zemljište kategorije osobito vrijedno obradivo (P1)
i vrijedno obradivo (P2) zemljište, osim za nezakonito izgrađene zgrade poljoprivrednog obiteljskog gospodarstva, za koje podnositelji zahtijevam mogu dokazati da su ih stalno koristili za tu svrhu prije 21. lipnja 2011.“
i u članku 17. „……..namjene isključivo za obavljanje poljoprivredne djelatnosti ( poljoprivredno, odnosno obiteljsko gospodarstvo).“
DR. ŠIŠLJAGIĆ PRVI POLITIČAR
KOJI JE PROGOVORIO O ZAKONU
Prvi koji je javno progovorio o ZAKONU O POSTUPANJU S NEZAKONITO IZGRAĐENIM ZGRADAMA je dr. Vladimir Šišljagić, u utorak 29. kolovoza, na konferenciji za novinare u svojstvu predsjednika političke stranke Hrvatski demokratski Savez Slavonije i Baranje (HDSSB-a) u Osijeku. Nije nevažno da je dr.Šišljagić i Osječko baranjski župan – ali je o problemu legalizacije i Zakona odlučio govoriti u već spomenutom svojstvu iz interesa prema stranci kojoj pripada i koju vodi. Značajna je konotacija da je kao državi službenik dr. Šišljagić imao odlučnosti reći svoje mišljenje.
„ U osječko baranjskoj županiji ima oko 20 000 proizvođača koji imaju problem s legalizacijom objekata koja stoji od 500 do 26 000 kuna uz komunalne i vodne doprinose. U situaciji u kojoj se poljoprivreda nalazi nemoguće je od seljaka tražiti nekakve velike sume da bi oni legalizirali objekt, jer legalizacija objekata košta“ rekao je dr. Šišljagić te nastavio „ HDSSB je predlagao da se legalizacija omogući uz minimalnu nadoknadu pa i besplatno, ali je taj prijedlog odbijen“. Dr.Šišljagić je zakon o legalizaciji nazvao zbunjujućim, pa će županijske organizacije morati tražiti dodatna objašnjenja. Smatra da ministar Čobanković ne poznaje dovoljno odrednice Zakona, niti to što sve poljoprivrednik mora napraviti da bi legalizirao objekt.
„ Po ovom istom zakonu se legaliziraju i vile i kuće na moru i opravdano postavljam pitanje i dvojbu – da nije ovaj Zakon izglasan interesima lobija, a ne interesima hrvatskog gospodarstva i hrvatske poljoprivrede“ – istakao je dr. Šišljagić na konferenciji za novinare .
Gdje su drugi državni službenici na mjestu župana ili lideri političkih stranaka, koji bi se po vokaciji političke grupe trebali oglasiti – ako im je stalo do svega što je pravedno i dobro a u interesu je širokog broja ljudi, u ovom slučaju populacije poljoprivrednika?
Post je objavljen 03.09.2011. u 11:20 sati.