Marketing
SVETI AUGUSTIN
28. kolovoza
Hiponski biskup te najprivlačniji i najugledniji teolog na Zapadu vrstan je pisac dominikanskog Pravila i učitelj dominikanskog života u zajednici. Njegovo Pravilo za sluge Božje u XII. st. prihvatili su samostanski kanonici. Kad je završio IV lateranski sabor (1215.), papa Inocent III potaknuo je sv. Dominika da sa svojom braćom izabere neko starije pravilo, koje bi pružilo sigurnost novoj redovničkoj obitelji.
Sveti Augustin
"Malo poslije", kako svjedoči Jordan Saski, "oni koji su imali biti budući propovjednici prihvatili su Pravilo sv. Augustina, slavnog propovjednika".
Nametnuli su sebi i neko strože obdržavanje koje se odnosi na hranu, postove i vunenu odjeću.
Humbert iz Romansa kasnije pokazuje kako je sv. Augustin svoje Pravilo napisao prema životu apostola. Ako imamo na umu da je kanonik Dominik već dvadeset godina živio po Pravilu sv. Augustina, lako možemo shvatiti kako se apostolski život, što ga je Augustin odabrao, slagao s naumom propovjednika.
Poslušnost Augustinovu apostolskom Pravilu i Konstitucijama Reda i u naše dane čini sadržaj zavjetovanja na dominikanski život.
Sveti Augustin
Iz Pravila blaženoga Augustina, biskupa
(Tekst koji je prihvatio dominikanski Red, kako se nalazi u Prototipu koji se čuva u Općem arhivu Reda u Rimu. LCO [1998.], str. 11-19; hrv. prijev. u KKN [1999.], str. 11-17)
Prva je zapovijed ljubav
Prije svega, predraga braćo, ljubite Boga, a zatim bližnjega, jer te su zapovijedi prvenstveno nama dane. Ovo, dakle, naređujem vama koji živite u samostanu.
Prvi cilj radi kojega ste se okupili u samostanu jest da složno živite u kući i da budete jedna duša i jedno srce u Bogu. Ništa ne nazivajte svojim, nego neka vam sve bude zajedničko. Vaš predstojnik neka vam daje hranu i odjeću, ne svakome jednako, jer niste svi jednako zdravi i otporni, nego radije kako je kome potrebno.
Tako, naime, čitamo u Djelima apostolskim: Sve im bijaše zajedničko... A dijelilo se svakome koliko je tko trebao. Živite svi jednodušno i složno, ijedan u drugome častite Boga, čiji ste hramovi postali.
Posvetite se molitvama u određene časove i vemena. U bogomolji neka nitko ne radi ništa osim ono stoje određeno, odakle je i dobila ime. Tako neka oni koji bi u njoj htjeli raditi i nešto drugo ne smetaju onima koji možda žele moliti i izvan određenih časova, dakako u slučaju da imaju slobodna vremena. Kad se molite Bogu psalmima i himnima, neka vam bude u srcu ono što izričete ustima.
Svoje tijelo krotite postovima i uzdržljivošću u jelu i piću koliko dopušta zdravlje. Ako netko ne može postiti, neka ipak ne uzima ništa izvan ručka, osim ako je bolestan. Vaše odijelo neka se ne ističe; nemojte čeznuti da se svidite odjećom, nego vladanjem.
Ne svađajte se nikako ili barem nastalu svađu što prije okončajte da se srdžba ne izrodi u mržnju, a iz truna ne napravi brvno i dušu učini ubojicom. Doista, tako čitate: Tko mrzi brata svoga, ubojica je.
Onaj tko vam je na čelu nek se ne smatra sretnim zbog vlasti kojom vlada, nego zbog ljubavi kojom služi. Nek bude nad vama zbog časnog položaja u zajednici, ali pred licem Božjim neka, zbog straha, misli da je pod vašim nogama. Neka svima bude primjer dobrih djela. Nemirne neka kori, malodušne tješi, slabe podržava, prema svima neka bude strpljiv. Neka voli stegu i nek je nameće kao nositelj autoriteta. Ipak, neka više teži da ga volite nego da ga se bojite - mada je oboje potrebno - uvijek svjestan da će za vas polagati Bogu račun.
Stoga se vi dobrovoljnim posluhom smilujte ne samo sebi nego i njemu, jer se on, zbog odgovornijeg položaja u zajednici, nalazi u većoj opasnosti. Dao Gospodin da sve ovo obdržavate kao ljubitelji duhovne ljepote koji svojim dobrim ponašanjem zrače Kristov miomiris: ne kao robovi pod zakonom, nego kao slobodni pod milošću.
Veličanstveni grob svetog Augustina
Iz Izlaganja Pravila blaženoga Augustina, biskupa, prema blaženom Humbertu iz Romansa, prezbiteru
(Opera de vita regulari, izd J.-J. Berthier, vol. I., Romae, 1883., str. 43-51)
Pravilo blaženog Augustina sadrži sve što se traži za redovničku ustanovu, i osobito pristaje propovjednicima.
Između mnogih i različitih pravila po kojima razni redovnici žive u Crkvi, ima nekih koja su nam predali muževi koji nisu upisani u popis svetaca; ima i drugih koja su, doduše, napisali sveci, ali takvi koji se nisu isticali mudrošću; ima pak i takvih koja su, doduše, napisali sveti i mudri ljudi, no ipak ona nisu uživala velik ugled.
A sigurno je da unutarnja svetost kadšto vrijedi više od mudrosti za postavljanje spasonosnih načela; ponekad pak jednostavnost, makar bila i sveta, ako se ne ravna po mudrosti, postavlja manje preporučljiva načela; načela pak što ih je postavila svetost i mudrost slabo se prihvaćaju ako ne uživaju ugled. Koliko je, dakle, i kako je prihvatljivo pravilo koje je, napisao tako sveti i mudri muž, muž tolikog ugleda kao što je biskup Augustin?!
Blaženi je Augustin uobličio svoje Pravilo po uzoru na apostolski život, kao što se vidi po onome što se o nj emu pj eva i čita: naime, da j e počeo živj eti po pravilu što su ga ustanovili sveti apostoli; i u jednom govoru kaže: Želimo živjeti apostolskim životom. A tko dvoji da apostolski život ima prednost pred svim drugim načinima života? Kako, dakle, treba uzvisivati Pravilo koje je izvedeno iz toga uzora!
Osim toga, ima mnogo redovničkih Pravila koja nameću brojna tjelesna ospluživanja; naprotiv, Pravilo blaženog Augustina većma se bavi duhovnim radnjama, kao što su ljubav prema Bogu i bližnjemu, jedinstvo srdaca, sloga u ponašanju i slično. A tko ne bi znao da duhovna vježbanja imaju prednost pred tjelesnima? Prema tome, koliko se Pravilo više bavi duhovnim nego tjelesnim stvarima, toliko je većma hvale vrijedno.
Također Pravilo blaženoga Augustina drži se mjere, tako da ne upada u krajnost niti mnoštvom propisa, a niti njihovim premalim brojem, nego ostaje u sredini, u kojoj se sastoji svaka krepost.
K tome, treba primijetiti da Augustin u Pravilu najprije postavlja zapovijedi, ali, budući da one ne koriste ako se ne obdržavaju, kao drugo stavlja ono što pridonosi njihovu obdržavanju.
Što se pak tiče zapovijedi, naprije stavlja zapovijedi Božje, a onda svoje. A kad stavlja svoje zapovijedi, najprije stavlja način kako ih poučavati, a onda pojašnjava jednu po jednu. Što više, molim, treba da Pravilo sadržava, osim Božjih zapovijedi i ljudskih koje pomažu da se opslužuju Božje zapovijedi? A to sve sadržava Pravilo blaženoga Augustina, te tako ima u potpunosti što se traži za redovničku ustanovu.
Usto Pravilo blaženoga Augustina više od svih drugih pristaje propovjednicima. Naime, sigurno je da propovjednici moraju biti obrazovani. Kako je, dakle, dolično da oni čija je dužnost neprestance studirati i poučavati žive pod Pravilom tako naobraženog muža, koji je htio da njegovi učenici budu tako marljivi u učenju te ne prođe nijedan dan, a da ne bi nešto čitali!
Također, budući daje Pravilo blaženoga Augustina napravljeno prema uzoru apostolskog života, što ga propovjednici u najvećoj mjeri moraju nasljedovati, to Pravilo više od drugih pristaje propovjednicima.
Također, ima nekih Pravila koja nameću štošta čime se zavjetovanici prema tom Pravilu veoma razlikuju od redovitog načina života ostalih ljudi, npr. s obzirom na redovničko odijelo ili božanski oficij i slično. No ta različitost kadšto smeta apostolskoj plodnosti, dok, naprotiv, manja različitost pridonosi plodnosti.
Zbog toga je Pavao postao svima sve, postavši im sličan, da bi sve pridobio. A budući da Pravilo blaženoga Augustina ne nameće neke takve neobične stvari, ono propovjedniku većma dolikuje.
Grob svetog Augustina u Paviji
Također, kad se osnovao novi Red propovjednika, trebalo je donijeti nove odredbe o studiju, siromaštvu i sličnim stvarima, koje bi se dodale Pravilu. Trebalo je, dakle, izabrati takvo Pravilo koje ne bi imalo odredbe što bi se protivile spomenutim odredbama, a takvo je upravo Pravilo blaženoga Augustina, kojemu se prikladno mogu dodati sve odredbe što se odnose na stalež propovijedanja.
Budući pak daje blaženi Dominik, otac braće propovjednika, živeći pod tim Pravilom, napredovao u svakom dobru i uspijevao u radu oko spasa duša, bilo je itekako primjereno da ga njegovi sinovi u tom nasljeduju kako bi polučili napredak kao i on.
Post je objavljen 28.08.2011. u 00:01 sati.