Marketing
Ružičaste svinje
Vizualac, tipični vizualac, reagiram na boju. Boja me asocira, više nego sadržaj cijele groteskne priče, i dok uporno ko`proljev stižu naj-novo-još-novije vijesti iz nesvijesti, meni samo te ružičaste svinje iz roza nedođije pred očima skakuću i rokću, kao ovčice preko livade, pink pig, pink pig, peppa pig, pink pig... Boja PINKA koja me cijelo vrijeme navodi samo na ružičaste svinje, orvelovske svinje, svinje koje su zbog viška love spremne zaratiti svim sredstvima za još više love. I to preko radne pauze svoje Lopovluk & Izrabljivanje Company.
Ali gladni svijet, sirotinja, ne gleda svijet kroz ružičaste naočale.
Jahte, što ja imam s njima, lijepo ih je vidjeti, pretpostavljam još ljepše na njima baškariti, znam da ih je ubitačno čistiti. Ubitačnije nego zaplijenjene talijanske ribarice. Nemam je, nemam pojma što propuštam u životu, dabogda imao pa nemao, kažu da to boli više od svega. Bole ih džepovi, bole, strašno bole, bole do boli, bole kada su prazni, a bole i kada su puni zato što nisu još puniji. To je ona duševnost bogatih, rađa se iz takujina, što deblja kesa to krupnije suze. Kad bogati plaču cijeli svijet mora plakat s njima, kad plače sirotinja - koga briga.
Ali dečko, da si đek (kao što nisi) bio bi mafija Abramovič: jahta nije gotova na vrijeme, ko vas hebe kupit ćemo drugu, veću i skuplju i prefarbat je u pink, neka svi crknu od zavisti kada Rus troši. Ali nisi ti taj, ne-ne, vi ste balkanski lovežedni sitnež, takvima je doseg ovo bijedno balkansko kokošarenje, busanje, prepucavanje, pazarenje, cjenkanje, virtualno ratovanje, besplatna reklama... ma kome glumiš klasu bijedo, kome. Kome svi vi glumite, po jahtama, stradunima, dvorcima, kome glumite bijednici.
Diletanti, sve odreda pohlepni kokošarski diletanti, pa kad se lonac namjeri na poklopac, krpa na zakrpu, roza svinja na plavu tunu, slikom na sliku, priopćenje na priopštenje... besplatna reklama i doslovce pozivi da drugi (sirotinja) za njih ratuje. Da ih, moliću lijepo, žali! A sirotinja nažalost nasjeda, na jeftine konzerve i jeftinu glazbu, jeftina obećanja, nasjeda na treš, kič, boju, smeće.
Svinje, svinje, ratne svinje, to bi jeftino trgovalo, kralo, još jeftinije ratovalo, a preko sirotinje zarađivalo, to se odmah hvata za kandžiju, odmah vadi škuro oružje od junaka, televizor i televizija, mediji kao uvod u klanje i sranje, beskrupulozne pohlepne budale. Ma prođi me se prašče, prođi me se. Prasci ste, beznačajni ste, ništa više.
War Pigs
Generals gathered in their masses
Just like witches at black masses
Evil minds that plot destruction
Sorcerers of death's construction
In the fields the bodies burning
As the war machine keeps turning
Death and hatred to mankind
Poisoning their brainwashed minds
Oh lord yeah!
Politicians hide themselves away
They only started the war
Why should they go out to fight?
They leave that role to the poor
Time will tell on their power minds
Making war just for fun
Treating people just like pawns in chess
Wait 'til their judgement day comes
Yeah!
Now in darkness world stops turning
Ashes where the bodies burning
No more war pigs have the power
Hand of God has struck the hour
Day of judgement, God is calling
On their knees the war pig's crawling
Begging mercy for their sins
Satan laughing spreads his wings
Oh lord yeah!
......................Black Sabbath
Svinjski rat
"Termin Svinjski rat koristi se za ekonomski sukob (1906.-1909.) u kojem je Austro-Ugarska nametnula Srbiji carinsku blokadu. Poznat je i kao carinski rat.
Početkom 20.st. Srbija je ekonomski bila jedva više od satelita na granici Austro-Ugarskog carstva. Kao stočarska zemlja većinu njenog izvoza činile su svinje, koje je opet većinu kupovala Austro-Ugarska. Kada je Srbija počela sa pokušajima izvlačenja iz ekonomske i političke ovisnosti o Habzburzima, i stvarati veze sa drugim zemljama, posebno Bugarskom i Francuskom, Beč je odlučio kazniti Srbe ekonomskim sankcijama. Točnije, u nastojanju da smanji ekonomsku ovisnost o Austriji, Srbija je 1904. počela uvoziti francusko a ne kao do tada austrijsko oružje, te 1905. uspostavila carinsku uniju sa Bugarskom, učinivši tako skuplje ocarinjene austrijske proizvode - nekonkurentnima na tržištu.
Naučena diktirati ekonomsku politiku na tržištu, Austrija je 1906. na to odgovorila zatvaranjem svojih granica za srpsku svinjetinu. Potez koji je na koncu propao, jer je Srbija našla druga tržišta za svoju svinjetinu, odbivši se pokloniti Beču. Srpska vlada pronašla je izlaz u francuskim vezama koje su donijele investicije, također su počeli naručivati materijale od austrijskog suparnika Njemačke, te prisilili tadašnju austrijsku provinciju BiH na trgovački sporazum za izlazak na Jadran.
Rusija je poduprla srpske poteze, a rat između Austrije i Rusije je tada izbjegnut samo zbog njemačkog ultimatuma 1909. Rusiji da prestane pomagati Srbiji. Ovaj je sukob bio jedan od ključnih uvoda u konačnu austrijsku odluku za vojni udar na Srbiju 1914. i time je zapravo Svinjski rat postao jedan od brojnih uzroka Prvog svjetskog rata."
Post je objavljen 10.08.2011. u 10:00 sati.