Pregled posta

MONOGRAFIJA KUTEREVA

Izdavač: Dobrovoljno vatrogasno društvo Kuterevo
Autori: Nikola Marinić i Ivan Rožman
Lektor: Manja Kostelac-Gomerčić
Tisak: GIPA d. o. o. Zagreb
Naklada: 500
Fotografije: Nikola Marinić, Ivan Crnković-Pavenka, Marija Burazer, Ivan
Rožman
Stručni suradnik za tisak: Ivan Mahnić
Naslovnica: Panorama Kutereva (foto: Marija Burazer)
Poleđina: Pave Šporčić – Kuterevac dolazi na sajam u Otočac (foto: Etnografski muzej Zagreb)


U V O D

Knjiga ''Kuterevo u prošlosti i sadašnjosti'' nastala je u vrijeme kada su se mnogi Kuterevci probudili iz dugog sna i htjeli, s jedne strane, rasvijetliti prošlost i povijest Kutereva, a s druge, sagledati sadašnje stanje mjesta i njegovih žitelja. To nastojanje nije se odvijalo preko noći, nego je trajalo godinama da bi svoj vrhunac doživjelo danas.

Poseban uzlet uslijedio je nakon stvaranja nove države, ali i nakon uspostave Mjesnog odbora Kuterevo 1993. godine, utemeljenja DVD-a Kuterevo i osnutaka Kulturne udruge ''Karmenica“ Kuterevo, Velebitske udruge Kuterevo i društveno-političkih organizacija.

Sazrijelo je razmišljanje da bi glavni nositelj stvaranja, uređivanja i financiranja ove knjige bilo Dobrovoljno vatrogasno društvo 'Kuterevo' potpomognuto svim drugim udrugama, obrtnicima i pojedincima.

O Kuterevu u prošlosti prezentirano je u knjizi onoliko podataka koliko se moglo sakupiti jer se, na žalost, u prošlosti nije mnogo pisalo o ovom mjestu i odgovori na mnoga pitanja i dalje su nepoznati. Ono što se navodilo o Kuterevu i žiteljima bilo je uglavnom usputno spomenuto uz druge teme, posebno u ranijim razdobljima, i to još na stranim jezicima, njemačkom koji je bio službeni jezik Vojne krajine, i latinskom, službenom jeziku Crkve. Dosta je podataka ipak pronađeno i prevedeno, no pretpostavlja se da ih zasigurno ima još neotkrivenih u raznoj literaturi. Primjerice, kuterevski su graničari sudjelovali u ratovima po evropskim zemljama, dakako i ginuli, no financijski je izuzetno zahtjevno doći do podataka koje treba iz Državnog arhiva izvaditi i prevesti. Osim podataka iz literature, u knjigu su ugrađene i mnoge spoznaje do kojih su autori dolazili istraživačkim radom na terenu.

Ovo je prva knjiga u kojoj su mnoge činjenice o Kuterevu i Kuterevcima sakupljene i predstavljene na jednom mjestu. 'Kuterevo u prošlosti i sadašnjosti' sadrži sljedeće teme: Osobna iskaznica Kutereva, Voda i Kuterevo, Povijesni podatci o Kuterevu, Gospodarski i društveni aspekti življenja, Kuterevska Karmenica, Kuterevo danas i DVD Kuterevo. Vjerujemo da će takvih pokušaja biti u narednim razdobljima sve više, jer su mladi talentirani stanovnici Kutereva, ili oni podrijetlom iz Kutereva koji žive u mnogim državama svijeta, u sve većoj mogućnosti da dođu do određenih podataka.

'Kuterevo u prošlosti i sadašnjosti' nije namijenjeno samo mještanima Kutereva i članovima DVD-a Kuterevo, već upravo i potomcima iseljenih predaka iz Kutereva kako u Hrvatskoj tako i izvan Hrvatske, kao i svima onima koji žele o Kuterevu i Kuterevcima saznati nešto više.

Vrlo je vjerojatno da se prilikom slaganja i tiskanja teksta potkrala i koja pogrješka, pa molimo dobronamjerne čitatelje i kritičare da svojim znanjem, primjedbama i sugestijama doprinesu njihovu otklanjanju obraćanjem Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Kuterevo ili Mjesnom odboru Kuterevo, kako bi nam pomogli da kod nekog sljedećeg izdanja budemo kvalitetniji.

Nikola Marinić


JOŠ O NASTAJANJU KNJIGE


Ideja za pisanje monografije 'Kuterevo u prošlosti i sadašnjosti' rodila se nakon uspješno ostvarenog projekta – utemeljenja i izgradnje Vatrogasnog doma u Kuterevu kao stjecišta svega društvenog dobra u mjestu u kojem živimo. Nastala je u želji da generacijama mladosti u vremenu koje dolazi ostavimo nekakvu pisanu riječ kako ne bi nadolazeći dani učinili svoje i prepustili sve zaboravu. Oslikava život u živopisnom kraju u kojem sam proveo djetinjstvo i veliki dio radnog života promatrajući trnoviti put i vrijeme patnje ovoga naroda. Škrtost pisane riječi prema ovome mjestu jednostavno se ne može dozvoliti. Prirodno je da svaki čovjek osjeća ljubav prema svome rodnom mjestu i da se kod svakog pojavljuje radoznalost o povijesnom razvoju i kulturi, običajima, gospodarskim i drugim životnim prilikama. Ta ljubav i radoznalost potaknuli su me da se uključim u izradu monografije o Kuterevu.

Ona nije individualno autorsko djelo, već rad većeg broja sudionika koji su uložili mnogo truda u postizanje zajedničkog cilja u izdavanju te prve Monografije koja otima od zaborava. Za njeno pisanje bila su potrebna opsežna istraživanja, poglavito o prvim doseljenicima, organiziranju načina života, razvoju crkve i groblja te razvoju školstva. Cilj monografije je upoznati s pravom istinom o svim pojedinostima. Oskudnost raspoloživih podataka, onemogućuje ipak detaljnu obradu svih područja koja su nam ostavljena u nasljeđe.

Ostavimo s tim naslovom budućim generacijama da s povijesne distance na još cjelovitiji način otkrivaju prošlost i sadašnjost najljepšeg mjesta u kojem živimo na području grada Otočca i nama najdraže Ličko-senjske županije.

Ivan Rožman

O S O B N A I S K A Z N I C A K U T E R E V A
Kuterevo: selo
Poštanski broj: 53 225
Pozivni broj: 053
Poštanski ured: Otočac
Matični ured: Otočac, K. Zvonimira 8, tel.799 662
Grad: Otočac, K.Zvonimira 8
Županija: Ličko-senjska, Gospić
Država: Republika Hrvatska
Crkva: Blažene Djevice Marije Karmelske
Župni ured – vlč. Ivan Hodak Kuterevo 102
Mjesni odbor Kuterevo
Dobrovoljno vatrogasno društvo Kuterevo
Kulturna udruga Karmenica Kuterevo
Velebitska Udruga – Utočište za mlade medvjede Kuterevo 103, tel. 799 222
OŠ 'Zrinskih i Fr.' Otočac - područna škola Kuterevo 94a, tel. 799 170
Trgovački obrt 'Goga' Kuterevo 27 a, tel. 799 078
Obrt 'Ive' Kuterevo 115
'Butina', ugostiteljstvo i trgovina vl.B.D. Kuterevo 21 A, tel. 799 155
Geografska širina: 44°52'15"
Geografska dužina: 15°06'58"
Nadmorska visina: 559 m kod crkve
Broj stanovnika: 634 (prema popisu iz 2001.)
Površina: 26 km2
Gustoća naseljenosti: 24,38 st./km2
Najviša planina: Senjsko Bilo
Najviši vrh u Senjskom Bilu: Bijeli Kuk 1327 m
Najviši vrh u Kuterevskoj Kosi: Kopanj 867 m
Najviši vrh u Velikoj Kosi, međa s D.Kosinjem Kalčić 969 m.


Dio panorame Kutereva – pogled prema sjeveru


Dio panorame Kutereva – pogled prema istoku

NASELJA U BIVŠOJ OPĆINI OTOČAC


L e g e n d a:1. Vodoteč, 2. Križ Kamenica, 3. Jezerane, 4. Prokike, 5. Brinje, 6. Križpolje, 7. Stajnica, 8. Žuta Lokva, 9. Rapain Klanac, 10. Letinac, 11. Lipice, 12. Glibodol, 13. Brlog, 14. Drenov Klanac, 15. Dabar, 16. Glavace, 17. Brloška Dubrava, 18. Hrvatsko Polje, 19. Kompolje, 20. Škare, 21. Ponori, 22. Kuterevo, 23. Gorići, 24. Otočac, 25. Podum, 26. Doljani, 27. Lipovlje, 28. Prozor, 29. Čovići, 30. Zalužnica, 31. Sinac, 32. Vrhovine, 33. Gornje Vrhovine, 34. Rudopolje, 35. Donji Babin Potok, 36. Gornji Babin Potok, 37. Ličko Lešće, 38. Ramljani, 39. Turjanski, 40. Staro Selo.

RELJEF KUTEREVA

Kako se pruža Dinarski splet, tako se pruža i samo Kuterevo.

Kuterevska kosa, koja se pruža smjerom sjeverozapad – jugoistok u dužini 8,5 km od prijevoja raskrižja Ruka do škole u Lipovlju, u svojem je podnožju s kuterevske strane obrasla nižom raznovrsnom bjelogoričnom šumom, bujadi izmiješanom niskim borovim raslinjem, livadama, pašnjacima i šikarom, a u višim predjelima višom bjelogoričnom šumom, gdje prevladava bukova šuma, te u manjim količinama grab, javor, jasen i ostale uglavnom bjelogorične biljke. Najviše kote Kuterevske kose su Kopanj 867 m n/m, Razvršine 846 m n/m, Prevala 828 m n/m, Grabrić 789 m n/m.

Dio Senjskog Bila nalazi se na sjeverozapadnoj strani naselja Kuterevo sa svojim najvišim vrhom Bijeli Kuk 1327 m n/m. Na međi s krasnarskim katastarskim zemljištem kod Jukine krčevine nalazi se vrh 1101 m n/m. U ovom dijelu k.o.Kuterevo prevladava više bjelogorična, a manje crnogorična visoka šuma. U manjim količinama raste javorovo drvo. Senjsko Bilo bitno utječe na klimu u Kuterevu. Zimi donosi više snijega, a ljeti u poslijepodnevnim satima stvara hladni vjetrić koji ublažava ljetnu


Mapa Velebita s označenim nacionalnim parkovima


Bijeli kuk – Senjsko Bilo, Foto: 10.10.2006.

Velika kosa je dio šumovite planine koja se pruža jugozapadno od Kutereva. Na njoj se nalaze Rožmanov vrh 959 m n/m, Volovska gl. 801 m n/m, a na međi s Donjim Kosinjem Kalčić 969 m n/m. U višim dijelovima ove kose raste visoka bukova šuma, a u podnožju samo gusta šikara jer se deblje drvo stalno sjeklo za ogrijev.

Iz Leksikona naselja Hrvatske1 izvađeni su sljedeći podatci o Kuterevu:

Kuterevo [19-20, B 3] g. š. 44°49'31'', N, g.d. 15°08'51'' E; n. v. 559 m; naselje u Gradu Otočcu Ličko-senjske županije. Smješteno podno Kuterevske kose u sjeverozapadnom dijelu Like, u mikroregiji Gacke zavale Gorske Hrvatske, 14 km jugozapadno od grada Otočca, 634 st.(2001.), prosj. god. stopa pada – 2,39 % (1991.), površina 31,72 km˛, prosječna gustoća naseljenosti 20 st./km˛; 130 domaćinstava; žena 45,6 %, muškaraca 54,4 %; stanovništvo po dobi: u dubokoj starosti (mlado 24,9 %, zrelo 47,2 %, staro 27,9%). Dijelovi naselja su zaseoci: Grezina, Duliba Kuterevska, (do 1931. ime je Duliba) i Poljane Kuterevske (do 1900. ime je Poljane). Gospodarska osnova: poljodjelstvo, stočarstvo, trgovina i ugostiteljstvo; područna škola Kuterevo OŠ Zrinskih i Frankopana iz Otočca, kulturno-umjetnička Velebitska udruga Vuk; područje od posebne državne skrbi. Nalazi se na križištu županijske ceste Ž514 [Ž5140 – Kuterevo] i lokalne ceste L59134 [Kuterevo (Ž5141) – Lipovlje (Ž5142)]. Pošta: 53225 Švica, pozivni broj 053. Župna crkva Majke Božje Karmelske izgrađena je 1724. u istoimenoj župi koja je osnovana 1820., Otočki dekanat Gospićko-senjske biskupije.

Podatci o geografskoj širini i dužini naselja Kuterevo i k.o. Kuterevo dobiveni su u Uredu za katastar Otočac.



Uploaded with ImageShack.us
Katastarska mapa Kutereva. Crveno je omeđen dio Kutereva od 6 četvor- nih km, koji je 1948. administrativnom podjelom Općine Otočac pripao Novoformiranom selu Lipovlju, tako da je Kuterevo 2 32 smanjeno na 26 četvornih km.

Vrijednosti k.o.Kuterevo Sjever: širina 44° 52' 15'', dužina 15° 06' 58'';
Jug: širina 44° 48' 04'', dužina 15° 12' 10'';
Istok: širina 44° 48' 35'', dužina 15° 12' 26'';
Zapad: širina 44° 51' 28'', dužina 15° 05' 04''.

Vrijednosti naselja Kuterevo Sjever: širina 44° 52' 15'', dužina 15° 06' 38'';
Jug: širina 44° 48' 17'', dužina 15° 09' 56'';
Istok: širina 44° 49' 19'', dužina 15° 10' 44'';
Zapad: širina 44° 51' 28'', dužina 15° 05' 04''.

Katastarska površina i površina naselja uglavnom se podudaraju.

Površina Kutereva bila je do 1948.godine 32, a nakon toga 26 četvornih kilometara, jer je administrativnom podjelom Grad Otočac od Kutereva odvojio 6 četvornih kilometara i oko 35 kućnih brojeva te formirao Lipovlje.

Dužina k.o.Kuterevo bila je do 1948. godine oko 11,25 km, a nakon te godine 8,5 km, dok je širina 4,25 km.

Granica Kutereva ide uglavnom brdima koja ga okružuju, a graniči sa susjednim mjestima, Lipovljem, Gorićima i Ponorima, koja pripadaju Gradu Otočcu, Krasnom koje pripada Gradu Senju, i s Donjim Kosinjem koji pripada Općini Perušić.

KLIMA
Iako je Kuterevo u blizini mora (oko 40 km), ipak je u njemu klima kontinentalna i veoma oštra. A tome je razlog ne samo njegov položaj na znatnoj nadmorskoj visini, nego i visoka planina Senjsko Bilo, koja ga odvaja od morske klime i s koje struji hladan i oštar zrak u kotlinu. Zima je duga i oštra, s puno snijega koji često zapadne do metra visoko, a 1929.godine dosezao je i više od 2 metra, negdje i preko 3 metra. Iako snijeg u kotlini dosta rano s proljeća okopni, zaostanu ga velike gomile po okolnim planinama.

Ljeto je obično sušno, ali nije prevruće i nesnosno, jer usred ljeta puše vjetrić s okolnih brjegova koji ljetnu sparinu divno prohlađuje. Obično je ljeti dan do podneva tih i topao, a čim prođe podne, nastane strujanje hladnog vjetrića koje traje sve do večeri. Te su noći dosta hladne, što na čovjeka utječe vrlo ugodno.

Za rosu se ne može reći da pada, ona se, zapravo, stvara. I to preko noći u ljetnim mjesecima kada su noći hladne, a zemlja topla. Isto se može reći za inje koje se stvara u kasnojesenskim mjesecima i zimi ili onda kada temperatura zraka padne na nulu ili ispod nule; tada se inje hvata ne samo po tlu zemlje, nego i po drveću – granama drveća. Ponekad se hvata i led. Zbog blizine hladnoga gorskog, velebitskog zraka Kuterevo je često izloženo stvaranju rose i inja.

Sjeveroistočni vjetar, koji zovu bura, puše u svako doba godine, naročito zimi. Kada uz jaku buru i snijega dosta padne, vitla ga i obara s okolnih brijegova raznoseći ga širom po kotlini na sve strane, da čovjek ne smije pomoliti glavu iz kuće. Pri tom na sve moguće načine cvili, zavija, fijuče i proizvodi čudne zvukove i melodije da se čovjeku koža ježi. To zovu mećavom. Često puše i jug tj. jugozapadni vjetar, koji donaša obično obilnu kišu. Samo što se rijetko javlja za vrijeme ljeta, baš kada bi toj zemlji trebalo čestih kiša. Inače kiše padne mnogo u jeseni, a dosta i s proljeća. Grad ili tuča veoma rijetko padne, i to mjestimično. Prođe često puta i nekoliko godina, a da se nigdje ne pojavi taj strašni zatornik usjeva i njihovih plodova, odnjegovanih krvavim znojem i žuljevitim rukama žena. U selu se često digne magla, ali većinom u Rončević Dragi.

Pored spomenutih postoje još i drugi vjetrovi lokalnog karaktera, i to kratkotrajni, koji znaju biti i neugodni, a to su nevera, pijavica i garbinada. Iako se ovi vjetrovi na ovom prostoru rijetko pojavljuju, neće biti na odmet da ih ukratko upoznamo.

Nevera ima dvije vrste i to lokalna nevera koja se pojavljuje pri vedrom, tihom i sparnom vremenu, te ciklonalna nevera (frontalna) koja se pojavljuje pri već postojećem ciklonalnom vremenu. Obje nevere su popraćene grmljavinom, sijevanjem, pljuskovima kiše ili grada, te vjetrovima s jakim udarima. One su ljeti češće, zahvaćaju male površine, kratkotrajne su i gotovo da imaju svoj stalni predio nad kojim se pojavljuju.

Pijavica je manja vrtložna oluja ciklonalnog karaktera, a pojavljuje se za vrijeme veoma oblačnog i mirnog vremena s puno grmljavinskih oblaka i pri nestalnom stanju atmosfere i visine do 1.000 metara. Gibanje zraka kod pijavice kreće se vertikalnom linijom pa je u stanju čupati drveće. Popratna pojava pijavice je brzo gibanje zraka, nosi veću količinu oborina, nastupaju odmah jaki pljuskovi, a ponekad i kratkotrajne oluje.

Stari Kuterevci Šporčići iz kućnog broja 9/78 neugodno su doživjeli pijavicu 1892.godine. Naime, tada je ta obitelj vršila žito, kad je iznenada došla pijavica i odnijela mladu ženu Nikole Šporčića Grginog, Katu rođenu Bukovac. U trenutnom metežu Kata je nestala, a da nitko nije vidio kako je zapravo nestala. Nisu je nikada našli, pa je taj slučaj do danas ostao zagonetkom. Toj je obitelji jedino preostalo da nestanak spominje do dana današnjeg.

Garbinada (lebićada) je olujni jugozapadni vjetar s obilnim oborinama, ima ciklonalno obilježje. Predznak je garbinade niska pruga magle nad jugozapadnom dijelu horizonta, s veoma odvojenim donjim rubom, barometar naglo pada.

Prognoza vremena u žitelja Kutereva

U ranija vremena žitelji Kutereva nisu mogli dobiti kao danas prognozu vremena koja im je bila potrebna u svakodnevnom životu za planiranje godišnjih, mjesečnih, tjednih i dnevnih radova pri obrađivanju zemlje i drugih potreba. Zbog toga su promatrali prirodu koja ih okružuje i uočavali pojedine znakove koji su unaprijed označavali dolazak lijepog ili ružnog vremena. Te znakove su tumačili prema promjenama na suncu, mjesecu, zvijezdama, dugi, grmljavini, oblacima, magli, kiši, uzduhu, vjetru, rosi, čovjeku, životinjama, raznim insektima i danima od sv. Lucije do Božića. Mnogi su pojave pamtili po kazivanju, dok su rjeđi zapisivali (koji su bili pismeni).

Po suncu. Kad je vedro, a jakost sunčeva sjaja je promjenjiva i pada, to je navještaj ružnog vremena. Ako je pri toj promjenjivosti sjaj najslabiji u podne, to je znak trajnoga lijepog vremena. Kad sunce izlazi, pa nam se čini većim nego obično, toga dana će vjerojatno padati kiša. Ako izlazeće sunce zastru oblaci i njegove zrake prodru kroz oblak, bit će također kiše. Ako se zrake kroz oblak samo naslućuju, može se očekivati bura s kišom. Ako sunce rano ujutro zađe za oblake, bit će kiše, a ako se o zalasku oblaci pokreću za njim, treba očekivati jak vjetar. Kad je odmah po izlasku sunca zapara i kad oko njega pocrvene oblaci, bit će naoblake, a moguća je kiša s vjetrom. Kad su na sunčevu izlasku oblaci crni i crveni, zasigurno će biti kiše. Ako je sunce blijedo, bit će kiše, a ako je čisto i sja kao da plamti, to je znak vrlo lijepog vremena. Kad se oko sunca vidi bjeličast kolut, može se očekivati veliku oluju. Ako je sunce na zalazu blijedo, može se očekivati vjetar zapadnjak. Ako je sunce na zapadu crno ili plavičasto obrubljeno, nadajmo se oluje. Kad sunce zalazi, a nebo se na zapadu zažari i zacrveni, sutra će biti vjetra. Ako sunce zađe iza niskih oblaka na horizontu, a iznad njih je vedro, vedro će vrijeme i ostati. Veliki bijeli prsten oko sunca te nekada i svjetla mjesta u njegovoj blizini nagovješćuju mraz.

Po mjesecu. Kad je mjesec blijed, nagovješćuje kišu, kad je čist i sjajan, bit će vedro, a kad je crvenkast, nadajmo se buri. Kad se oko mjeseca vidi svijetli kolut, pa se šireći izgubi, bit će vedro. Ako se oko mjeseca vide dva ili više takvih koluta ili samo jedan, ali taman i mutan, bit će mraza. Kad je kolut crven, sigurno će biti vjetra, a u zimi se pouzdano možemo nadati snijegu. Kad je donji kraj mjeseca tanji od gornjega, možemo se nadati kiši za vrijeme cijele prve četvrti. Kad je mjesec tri dana po uštapu jasan, a svud naokolo vedro, bit će do mlađa lijepo vrijeme po danu, a vedro po noći. Ako se oko mjeseca hvata kolut raznih boja, doći će do promjene vremena s mnogo kiše i vjetra. Kad se oko mjeseca vidi više takvih koluta, a oblaci su crni i gusti te se naizmjenice redaju, naglo će doći kiša. Kad se s južne strane od mjeseca priviđa još jedan mjesec, znak je kiše. Kad visoke planine, drveće i kuće, na mjesečini bacaju oštru sjenu, to znači kišu i vjetar.

Po zvijezdama. Kad zvijezde nisu jasne, bit će oluje. Kad je zvjezdano nebo na nekoj strani tamnije nego obično, nadajmo se oluji i to ljeti s kišom, zimi s mrazom. Kad nam zvijezde trepere kao da igraju i brzo se kreću, bit će vjetra. Kad zvijezde jako bliješte, ljeti znači vjetar, a zimi hladnoću. Kad Vlašići trepere, znak je lijepog vremena; ako su tamni, bit će vjetra i kiše. Kad je Mliječna Staza (Kumova Slama) jasna i puna sitnih zvjezdica, možemo se nadati dužem razdoblju lijepog vremena. Neobično svjetlucanje zvijezda, osobito prema jutru, znak je kiše.

Po dugi. Duga nam uvijek pokazuje da je negdje bilo ili će biti kiše. Kad su joj boje jasne, naoblačit će se, kad se pojavi poslije kiše, navješćuje lijepo vrijeme. Kad je zelena boja u dugi široka, nadajmo se kiše, a kad je široka crvena boja, nadajmo se vjetru. Kad se modra boja u dugi svjetluca, bit će lijepo vrijeme. Kad se duga pojavi u jedan ili dva sata poslije podne, treba očekivati kišu. Kad se duga pojavi predveče, bit će ugodno vrijeme samo ako u noći ne zahladi. Kad se duga javi izjutra, a uzduh je vlažan, taj dan će biti kiša. Kad se najednom pojave dvije duge, za dva do tri sata poslije te pojave nadajmo se kiši. Duga koja se kod zalaza sunca pojavi na istoku, najavljuje tmurno vrijeme. Kad se duga češće javlja na istoku, očekujemo naoblaku i oluju. Kad se duga pojavi, dok još pada kiša, preko cijelog neba, razvedrit će se i nastati lijepo vrijeme. Kad duga nije ''cijela'', nadajmo se novoj kiši.

Po grmljavini. Ako se čuje grmljavina, a nebo je vedro, doći će kiša. Kad je nebo vedro, a na južnoj strani neprekidno sijeva, tada se sutradan možemo nadati kiši.

Po oblacima. Ako se fini, sitni, pahuljasti oblaci kreću od zapadne polovice neba brzinom koja se lako uočava prostim okom, znak je da nam se približava ciklona ili da će biti promjena vremena s oborinama nakon jednog ili dva dana. Ako se ti brzi, pahuljasti oblaci malo po malo skupe u tanku naslagu i lagano zastru nebo, možemo očekivati vjetar s kišom ili snijegom. Ako je prije izlaska sunca horizont crvenkast, nadajmo se vjetru ili kiši. Kad crn oblak pokrije sunce, pa se poslije sunčeve topline raziđe, očekujemo kišu. Kad se sitni oblaci kreću na jugozapad, bit će kiše, a ponekad i vihora. Ako je po izlasku sunca oluja, noću će se stišati. Kad se oblaci nisko kreću, bit će kiše; ako su gusti, možemo se nadati tuči. Ako je cijeli dan oblačno, a predveče se s kojega kraja na horizontu razvedri i tako ostane, bit će drugi dan s te strane jak vjetar. Ako se manji gomilasti oblaci gibaju smjerom vjetra koji je ispod njih, znak je da će se vrijeme popraviti. Kad se visoko na nebu vide rasuti pahuljasti oblaci, bit će trajno lijepo vrijeme. Ako je veći dio neba prevučen dugim prugama pahuljastih oblaka pa se zrake iz jednog mjesta na horizontu razilaze, nadajmo se oborinama sa slabim vjetrom. Ako se gomile oblaka do večer ne raziđu, očekujemo ružno vrijeme ili kišu. Ako se te gomile povećavaju i poprime oblik golemih bregova, a dalje su vodoravni, to se pri nejednakom vjetru očekuje bura s kišom. Ako se iz takva oblaka šire pahuljasti oblaci kao lepeze, ili se vrh oblaka širi kao gljiva, pri većoj vlagi sigurna je tuča. Ako se jutrom ili danju vide oblačci poput ovčica, a podveče se skupe u gomilaste oblake, možemo se tijekom noći nadati oluji. Kada se ljeti, po danu, za lijepog vremena navuku naslage gomilastih oblaka, često se u više noći ponavljaju bure. Kad su oblaci nalik na bjeličaste planine ili snježne brjegove, bit će vedro vrijeme, a kad su crni ili blijedi i nisko prolijetaju, očekujemo kišu; kad su crveni poput vatre, bit će vjetra. Kad je vrijeme kišovito, a oblaci se brzo kreću, to znači dugotrajnu kišu. Oblaci mračni i vodenaste boje, ako se pokažu iza zalaska sunca, donose kišu i nestalno vrijeme. Mračni, tamnocrveni ili poput krvi crveni oblaci donose nevrijeme, sijevanje munja i grmljavinu (to vrijedi za ljeto). Poput pepela bjeličasti oblaci donose nepogodu i tuču. Kad oblaci u ljetu mijenjaju oblik možemo se nadati kiši. Crnkasti i bjeličasti oblaci obično navješćuju grmljavinu, crvenkasti i tamni sijevanje munja s udaranjem gromova; treba imati na umu da vatrenocrvena munja udara češće nego bjeličasta munja. Ako je zimi nakon vedra dana predveče mirno, a cijelo je nebo zastrto niskom oblačnom naslagom, bit će mraza. Ako donja strana teških burnih oblaka koji navješćuju nevrijeme malo po malo poprimi grozdolik oblik, znači da će poslije slabe kiše nastati vedro.

Po magli. Kad se rano ujutro magla digne pa se zatim opet spusti na zemlju, bit će oko podneva lijepo vrijeme; ako se pak u vis digne, bit će oblačno, ili će se ista magla pretvoriti u kišu. Kad se pri zalasku sunca, a na vedrom nebu, pokaže magla, znači da će češće biti žestoki vjetrovi. Kad se pred večer pokaže gusta magla, noću će biti kiše. Kad se visoke planine i drveće zamagle i kad se isparavaju kao da se puše, padat će kiša. Kad rano ujutro maglovit oblak zastre sunce, taj dan će biti kiše. Suhu maglu i kao zadimljene visine, prate obično suša i vrućina. Kad se na prečac digne gusta magla, bit će velik vjetar. Kad se magla zadrži po dolini, a vrhovi se planina rasčiste, to znači vrlo lijepo vrijeme, osobito onda kada magla tako ostane i danju. Kad se magla spušta na zemlju i tako ostane, bit će lijepo vrijeme. Kad se magla uvečer digne kao iz zemlje ili iz vode (Goršćeva jama), sutradan će biti topao dan. Kad je u proljeće i o žetvi izjutra magla, možemo se pouzdano nadati kiši.

Po kiši. Kada pada kiša, a nije mutno ni naoblačeno, nego kao zažareno, znači da će i sutradan padati kiša. Kada kiša najprije tiho a zatim sve jače pada, znači da će dugo padati. Kada se kiša, čim padne, upije u zemlju, bit će vlažno i kišovito. Kad padne kiša pa se po barama dižu klobuci i mjehuri, kiša će biti još jača i duže će trajati. Kad puše južnjak i počne padati kiša, vrijeme se neće tako skoro popraviti. Poslije jutarnje ili večernje kiše obično nastane lijepo vrijeme.

Po uzduhu. Kada nam udaljeni predmeti izgledaju veći nego obično, nadajmo se jugu i kiši. Kad se zvuk i drugi glasovi kao zvonjenje (zvono se čuje iz Donjeg Kosinja u Kuterevo), kovanje željeza u kovačnici, pucanje pušaka, lavež pasa itd. bolje čuje iz daljine nego obično, nadajmo se nepogodi s one strane odakle dolazi jasniji zvuk. Kad se oštar uzduh naglo ublaži i stiša, a vjetar puhne s protivne strane, bit će kiše ili snijega. Ako je naveče toplina uzduha u nizinama mnogo niža nego što je u visini, bit će lijepo vrijeme. Ako je noću u šumi uzduh mnogo topliji nego na otvorenom polju, to je znak lijepog vremena. Kad se podveče ili noću popnemo na brežuljak ili na koju uzbrdicu i pri tome opazimo da nas iznenada okružuje topao zrak, to znači da će biti lijepo vrijeme. Ako večernje rumenilo potraje dulje, a zora puca prije nego što bi trebalo u to godišnje doba, tad će po svoj prilici biti tumorno vrijeme.



Post je objavljen 26.07.2011. u 14:47 sati.