Marketing
Blaženi Augustin Kažotić
Spomendan blaženog Augustina Kažotića
Slavi se 3. kolovoza
Potječe iz trogirske plemićke obitelji. Rođen je oko 1260. Mlad je ušao u dominikanski red, i to, vrlo vjerojatno, u rodnom gradu ili pak u susjednom Splitu, gdje je ujedno stekao prvu filozofsko-teološku naobrazbu. Starješine su ga, zbog njegove izrazite nadarenosti, poslale 1287. u Pariz na nastavak školovanja.
Uživao je glas učena i pobožna redovnika, tako da ga je papa Benedikt XI. - koji ga je kao bivši učitelj Reda dobro poznavao - 9. prosinca 1303., (netom je bio izabran za papu), imenovao zagrebačkim biskupom.
Kažotić je u Zagrebu razvio živahnu pastoralnu djelatnost, posredovao među sukobljenim stranama, na poseban se način zauzimao za moralno-intelektualnu obnovu svoje biskupije, uredio je bogoslužje te, po odredbama III. lateranskog sabora iz 1179. i po ugledu na učilišta dominikanskog reda, osnovao katedralnu školu, u kojoj je učitelj, kojemu je dodijelio posebnu crkvenu nadarbinu, klericima i siromašnim učenicima besplatno predavao gramatiku i teologiju.
Braneći prava Crkve i naroda, došao je u sukob s hrvatsko-ugarskim kraljem Karlom Robertom Anžuvinskim (1308.-1342.). U nastojanju da za svoje djelovanje osigura potporu pape Ivana XXII., otputovao je 1318. u Avignon. Kad mu je nakon toga kralj zabranio povratak u biskupiju, papa mu je 1322. povjerio upravu lućerske (Lucera) biskupije u južnoj Italiji, gdje je, između ostaloga, još uvijek bilo ostataka muslimanskih Saracena. Zadnja godina njegova života obilježena je intenzivnim radom na vjersko-moralnoj obnovi lućerske biskupije.
Za svog boravka na papinskom dvoru, uključio se 1320. u teološke rasprave o tome jesu li Krist i apostoli doista posjedovali neka materijalna dobra i - dosljedno tome - smije li Crkva posjedovati takva dobra. Iako je pripadao prosjačkom redu, Kažotić je u svojoj raspravi O materijalnim dobrima Krista i njegovih učenika na temelju Svetog pisma i teološkog razmišljanja branio dopuštenost posjedovanja spomenutih dobara.
U drugoj raspravi, O pitanjima krštavanja slika i drugim oblicima praznovjerja, Kažotić je ustao protiv gatanja i čaranja tumačeći razliku između vjere i praznovjerja, svrstavši se tako među prve hrvatske teološke pisce.
Brat Augustin, kao i sv. Dominik, noći je provodio u molitvi, da isprosi Božje milosrđe. Od svoga je zaštitnika sv. Augustina dobro upamtio izreku daje umijeće dobrog življenja naučio onaj tko umije dobro moliti. Njegovo je životno pravilo bilo: "ustrajna kontemplacija božanskih otajstava i razmišljanje o smrti". Kao brižan pastir, bio je "otac i branitelj siromaha" protiv moćnika. Mnoga je putovanja poduzimao pješice da pohodi vjerni narod.
Umro je 3. kolovoza 1323. na glasu svetosti. Inocent XII. potvrdio je njegovo štovanje 17. srpnja 1700. Tijelo mu se čuva u stolnoj crkvi u Luceri.
Molitve blaženom Augustinu, biskupu
Pripjev:
Augustine, sveti biskupe, diko Trogira, svjetlosti Zagreba, slavo hrvatskog naroda, brani svoje štovatelje višnjom milošću.
R: Moli za nas, blaženi Augustine.
O: Da dostojni postanemo obećanja Kristovih.
Pomolimo se:
Bože, koji si se dostojao da u blaženom Augustinu, svome priznavaocu i biskupu, providiš svojoj Crkvi dobroga pastira, dopusti milostivo da njegovim zagovorom zaslužimo doći u mjesto tvoje paše. Po Kristu Gospodinu našem. Amen.
I.
Blaženi Augustine, biseru katoličkog episkopata i Dominikanskog reda, oče siromaha i nevoljnih, svojim moćnim zagovorom isprosi od Boga dar kršćanskog jedinstva među svim narodima, a meni koji ti se s pouzdanjem utječem, izmoli na Božju slavu i moj vječni spas živu vjeru, nepokolebljivu vjernost svetoj majci Crkvi i milost koja mi je potrebna. Tako budi.
II.
Bože, koji si nam u blaženom Augustinu, svome priznavaocu i biskupu zagrebačkome, dao primjer dobra pastira, daj, molimo te, da po njegovu zagovoru zadobijemo tvoju milost i pomoć u svojim duhovnim i tjelesnim potrebama. Po Kristu Gospodinu našemu.
III.
Blaženi Augustine, zaštitniče Trogira, diko Zagreba i hrvatskog naroda, oče siromaha, tješitelju bolesnih, bijednih i nevoljnih, k Tebi se pouzdano utječem.
Ti si mnoge u svom životu i poslije svoje smrti utješio, ozdravio i razne im milosti od Boga isprosio, izmoli i meni milost za koju Te vruće zazivam… (spomeni što želiš), ako to hoće Bog, koji neka je blagoslovljen u vijeke vjekova. Amen.
IV.
Svemogući Bože, izvore života, mudrosti i milosti,
ti se proslavljaš u onima koje odabireš
da budu pastiri u tvojoj Crkvi.
Svoga si slugu, blaženoga Augustina Kažotića,
obdario izvanrednom snagom Duha Svetoga
kojim je vodio Crkvu u Zagrebu i Luceri,
hrabro naviještao Radosnu vijest spasenja,
iz tame zabluda vodio vjernike do spoznaje istine
i omilio ti brigom za siromašne i potlačene.
Po njegovu zagovoru, svježinom svoga Duha
prodahni redovničke zajednice i teološka učilišta;
okrijepi zdravstvene i socijalne radnike;
budi nagradom svim dobročiniteljima;
pomiri sukobljene, ujedini podijeljene,
a hrvatski i sve druge narode prati na putu blaženstava,
kako bismo ustrajali u vjeri i nadi,
svijetlili djelima ljubavi
i bili dionicima njegove slave.
Po Kristu Gospodinu našemu.
Amen.
V.
Mi ti se, dakle, molimo,
Svijetla zvijezdo hrvatska.
Ti naše molbe usliši,
Zemljake svoje utješi!
Daj da nas minu nevolje,
Nesloga nek nas ne kolje,
Zdravlje isprosi živima,
A vječni pokoj mrtvima.
Uz rosu Božje milosti
Daj da nas rese kreposti,
Kada sa svijeta pođemo,
Izmoli da k Bogu dođemo.
Presveto Trojstvo slavimo,
Oca sa Sinom hvalimo,
Svetoga Duha častimo,
Skupno im slava kličemo.
Amen.
(Molitvu sastavio: Petar Grgec)
Post je objavljen 03.08.2011. u 00:01 sati.