Intervju Antonia Gaspari sa msgr. Nicola Bux
RIM, Utorak, 19 srpnja 2011 (ZENIT, org.)
Usprkos sekularizmu postoji fenomen koji zadivljuje sociologe i religijske stručnjake. Naime radi se o marijanskoj pobožnosti, koja, kako se čini, svemu odolijeva.
Stotine milijuna vjernika svakodnevno moli krunicu i njome se hrane molitvene grupe i marijanska hodočašća. Marijanska svetišta su sve posjećenija, i mnoga zvanja proizlaze iz grupa marijanske pobožnosti. Marijanski žar osobito raste u trenucima kriza.
Na putu razumijevanja i razlikovanja fenomena tako živog u katoličkoj Crkvi, ZENIT je intervjuirao msgr-a Nicolu Bux-a, teologa, liturgijskog savjetnika zaduženog u Uredu za Liturgijska Slavlja Svetog Oca Pape.
- Neki ljudi, i u samoj Crkvi, kritični su prema izrazitom marijanskom devocionalizmu. Što Vi mislite o tome?
Bux: To je jedan znak kako je Gospa prisutna i ona djeluje u predvođenju čovjeka Isusu svome Sinu. Dopustiti voditi se znači predati se potpuno Bogu, a to se predanje prikazuje latinskom pojmom „devovere“, od kojeg dolazi termin devocija – pobožnost.
Bez pobožnosti čovjek se ne može spasiti, kako uči sv. Franjo Saleški. Ne čini mi se da se danas pretjeruje u pobožnosti, štoviše događa se suprotno, nje zapravo nema; nemali broj svećenika i vjernika žive Liturgiju bez pobožnosti, i radi toga se ne postiže čovjekovo spasenje. Ustvari nedostaje proslava Božja kao neophodan preduvjet, a on se očituje upravo pobožnošću.
- U povijesti katoličke Crkve središnje mjesto u teologiji ima Djevica Marija. Možete li nam objasniti zašto?
Bux: Zahvaljujući njoj, njezinom pristanku, vječna se Riječ utjelovila, tj. mogla je ući u ljudsku povijest. Svaki čovjek, u nekom smislu, pozvan je prikazati svoje tijelo Bogu kako bi ušao u srca ljudi, poput Djevice Marije. Ali je potrebno biti nevini – djevci, tj. ne zaraženi, niti prožeti svjetskim mentalitetom. Jedino se tako može surađivati otkupljenju svijeta po Gospinom primjeru.
-Fenomen ukazanja budi kritike, iznad svega u svijetu znanosti. Crkva je jako mudra i pažljiva. Koje je vaše mišljenje u vezi toga?
Bux: Sveti Bazilije podsjeća da sve ono što ima obilježje svetoga, proizlazi iz Duha Svetoga. Ovo vodi na razmišljanje o očitovanjima svetoga, u traženju razumijevanja da su plod darova Duha Svetoga. Među njima biva ubrojen dar mističnog viđenja. Teologija mistike jako je dobro proučila poznatije fenomene: „viđenja“. Viđenje prema sv. Augustinu, može biti trostruko: tjelesno, duhovno ili intelektualno, razumsko. Jedno od najpoznatijih viđenja je ono sv. Apostola Pavla. On je na putu prema Damasku, vidio zasljepljujuće svjetlo: to je bilo tjelesno viđenje, tj. tjelesnim očima. U isto vrijeme bilo mu je očitovano u umu prikaza Ananije komu se trebao uputiti: dakle, viđenje osim što je bilo tjelesno bilo je i umno. Na kraju, Apostol u istom trenutku umom shvaća plan volje Božje s njime: to je vizija intelekta. U suvremenoj raspravi za i protiv ukazanja u Međugorju, bilo bi korisno suočiti se sa takvim mističnim tipologijama, u cilju da se pojasni ako je i kakve vrste viđenja su „vidjelici“ imali. Može se dodati da jedino u slučaju tjelesnog viđenja radilo bi se o objektivnom ukazanju.
- U Međugorju se očituju izvanredni fenomeni, iznad svega kad je riječ o broju ispovijedi, žarom za molitvom, mnogobrojnim i iznenađujućim obraćenjima. Zbog čega se sve to događa?
Bux: Mnogima se, i u Crkvi, izgubilo s vida narav i značenje sakramenata, osobito euharistija i sakrament ispovijedi. Oni su redovita sredstva kojima Gospodin djeluje u spašavanju čovjeka i kojima ga privodi sebi. Gdjegod se sakramenti poslužju i slave, kako podsjeća slavna homilija sv. Ćirila Aleksandrijskog, održana u Efezu za vrijeme Koncila koji je proglasio Djevicu Mariju kao Majku Božju, upravo zahvaljujući njezinom zagovoru narodi su vođeni obraćenju.
Post je objavljen 24.07.2011. u 21:07 sati.