Marketing
Na odmoru
MIP je zahtijevan poslodavac, strog neki bi ga nazvali, ali navik pravičan. Kako drugačije bi moglo biti kada i usred sezone najvećeg rada dopušta odmor. Istina, odmor je jednodnevan i može se uzeti tek jednom na godinu (pa će mnogi mudro s pravom zboriti da valja pametno promisliti prije no li se uzme i vjerojatno napomenuti da nije nimalo glupo čuvati taj vrijedan dan za jednu motovunsku srijedu ili da se izbjegne, ili barem ublaži, kakav otočki debakl). No ja kažem pa i jedan je mnogo, ljudi su sretni da rade, a kamoli još da i primaju mirovinsku i zdravstvenu naknadu, a MIP tako velikodušno šakom i kapom dijeli sate odmora neovisno o datumu i mjestu, a kamoli o onim ostalim standardnim diskriminacijskim kategorijama. Ponukan potrebom, osokoljen pravom i pri zdravoj svijesti proglašavam da danas uzimam odmor. Ovom prilikom bih se osvrnuo i na parti penzionere da se vrate u radni odnos s MIPom jer redovita plaća tek trbuh puni dok duša zjapi prazna. Ima li većeg dobra od nematerijalnog? Od priče što kruži među remetama, izazivajući uvijek smijeh i zgražanje, ali uvijek uz prisno odobravanje i nikada uz podsmijeh; a u narodu je znana kao debakl? Priložio sam fotografiju u nadi da opusti vrijednog čitatelja.
Cini, 18.7.2011. Palić
Post je objavljen 18.07.2011. u 13:08 sati.