STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PRIOPĆENJE ZA JAVNOST
POSLOVNE ZONE – SUMRAK RAZVOJA
Rasprodajom do opstanka
Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva donesen 2002. godine i izmjenjen 2007. godine, lošim tumačenjem i još lošijom primjenom i provedbom, a naročito nadzorom nad istim izopćio se u širi oblik grabeži i korupcije.
Lokalne samouprave očito poduprte centralnom vlašću odjednom su nahrlile mijenjati prostorne planove na način da što više prostora predvide za poslovne i ine zone gospodarske aktivnosti.
Nitko nikad nije na razini centralne državne vlasti utvrdio strategiju razvoja i potrebe prostora za taj razvoj.
U takvoj situaciji lokalne samouprave bez ikakve strategije razvoja mijenjaju svoje prostorne planove samo radi rezervacije prostora za poslovne i druge zone za gospodarsku i inu djelatnost bez ikakva smisla i potrebe za razvoj.
Kakav razvoj, kakve gospodarske djelatnosti koje grane razvoja - proizvodnja, prerada, turizam i drugo, nije nužno nikome na razini centralne države objašnjavati jer ista nema strategije.
Koliki prostor i s kakvim populacijskim resursima raspolažu pojedine lokalne samouprave, nitko nikoga nije propitivao.
Pojedine općine su u prostornim zonama predvidjele toliko prostora da bi se u istim mogli zaposliti milijuni djelatnika, a da iste nemaju ni 2000 stanovnika. Primjer su općina Poličnik i općina Stankovci ili još bolje cijela zadarska županija.
Prostornim planovima općina zadarske županije predviđeno je preko 74 poslovne i ine zone s toliko prostora da bi se u istom moglo zaposliti preko milijun radnika, a zapravo cijela zadarska županija ima 170.398 stanovnika.
Čemu sve ovo i koji je razlog?
Mi smatramo da je razlog opstanak nerealnog broja lokalnih samouprava. Većina općina u navedenoj županiji, ali i drugdje, preživljava rasprodajom prostora u zonama koje im je centralna država prenijela u vlasništvo bez naknade.
Još degutantnija je spoznaja da je centralna država u uređenje tih zona ulupala ogromna financijska sredstva kojima se također gubi svaki nadzor i trag.
U društvenom ustroju, koji voli reći da je tržišni, besramno je da se u investicije, kao što su projekti zona, izgubi svaki trag uložena novca poreznih obveznika.
Ima ovaj narod pravo znati tko je taj da već u prvoj preprodaji prostora u poslovnim i drugim zonama stječe i dio koji je dota poreznih obveznika.
Mešetari koji su kupili zemljište u zonama po povlaštenim cijenama ne većim od 25 € za m˛, prvom prodajom istom dižu cijenu na realnu, a to je 250 € za m˛.
Kome ide razlika? Poreznim obveznicima, zna i centralna država, sigurno ne ide.
Najspretniji u zadarskoj županiji su općina Stankovci i općina Poličnik. Njih dvije slove za najuspješnije jer su prodale najviše prostora u poslovnim zonama.
Kad se pak pogledaju zaposlenici u te dvije općine, vidi se da im je brojno stanje manje nego što je bilo prije rasprodaje prostora u zonama. Broj stanovnika im je skoro prepolovljen.
Po čemu onda drže primat u razvoju? Isključivo po ukupnom prihodu koji je rezultat utrška od prodaje prostora u poslovnim zonama.
Godišnji prihod ovih općina od preko 65.000.000 kuna zvuči bombastično s obzirom da obe ove općine zajedno imaju samo 6.429 stanovnika, a skupa nemaju ni 500 radnika.
Zašto centralna država o ovome ne želi i neće raspravljati?
Razlozi su sljedeći: sama je država u zone bez nadzora uložila zemljište i financijska sredstva za uređenje, nemaju viziju organizacije društva i potrebnog broja lokalnih samouprava, stranačka baza održanja na vlasti, koruptivna vertikala do vrha svih struktura društva (primjer je općina Sibinj).
Na kraju, nužno je na razini centralne države utvrditi strategiju razvoja sagledavajući sve resurse prostora i ljudi, izvršiti reviziju prostornih planova te prostore za poslovne zone uskladiti sa stvanim potrebama, hitno izvršiti redukciju broja lokalnih samouprava primjerenu tržišnom opstanku i potrebama društva (ne više od njih stotinjak).
Također treba provjeriti i ispitati sve do sada realizirane poslovne zone kako razvojnim učinkom, tako i koruptivnim i nezakonitim radnjama.
Ovo treba žurno napraviti kako općina Sibinj ne bi bila jedina gdje je utvrđeno nezakonje i zlouporaba.
Poslano
1. Predsjedniku Hrvatske
2. Vladi Republike Hrvatske
3. Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva RH
4. Državnom odvjetništvu RH
Zagreb-Zadar, 16. srpnja 2011. godine
STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
Post je objavljen 16.07.2011. u 13:25 sati.