Marketing
Mitovi i legende o ulasku u EU – mit 6
„Hrvatski gospodarstvenici neće biti konkurentni na europskom tržištu“
piše Semper contra
"Što je to tržište EU-a? Jednostavno rečeno, tržište EU je tržište bez carina i dugih uvoznih ograničenja (za koga je to važno?), a obuhvaća 500 milijuna stanovnika. Takvo tržište omogućuje trgovcima iz svih država članica da se natječu pod istim uvjetima. (U tom 'natjecanju pod istim uvjetima' naši će gospodarstvenici sudjelovati vozeći 'Fiću', a 'gospodarski poker asova EU' i 'azijski gospodarski divovi' bolide Formule 1.)
Kad je riječ o hrvatskim poduzećima, pristup otvorenome tržištu ide više u prilog poduzećima u konkurentnijim područjima gospodarstva, a manje poduzećima koja su dosad poslovala uz zaštitu carina ili visokih potpora. Kako bi se mogla uspješno natjecati s europskim takmacima, takva bi poduzeća trebala više ulagati u nove ideje ili tehnologiju (a kako nemaju financijskih sredstava, trebat će im 'strateški' partner koji će onda tvrtku kupiti i nema više 'riječi o hrvatskom poduzećima'), ili se preusmjeriti na konkurentnija područja djelatnosti (a to su? pa recimo seoski turizam 
!). Zvuči teško, ali iskustva novih država članica EU-a pokazuju da nije i nemoguće. (Kao na primjer automobili 'Škoda' koji se doduše proizvode češkoj tvrtki 'Škoda' – osnovanoj 1894. – a koja je postojala prije nego 'Volkswagen' – osnovanom 1937. – ali ova sadašnja s onom iz 1894. godine ima samo isto ime.)
Koliko će hrvatsko gospodarstvo biti konkurentno na tržištu EU, ovisi o poduzetničkom duhu (za koji sve naše dosadašnje vlade, a posebice HDZ imaju 'nevjerojatnog' sluha 
!), ulaganju u tehnologiju (novac?) i obrazovanje (bolonja?, novac?), promicanju hrvatskih proizvoda u državama EU-a itd. (kojih?, ne trpajte u pojam 'hrvatski proizvod' ono što se radi u tvornicama u Hrvatskoj u stranom vlasništvu! Bit će doduše na proizvodu 'Made in Croatia' ali će proizvod nositi 'brend' vlasnika.) Članstvo u EU dobra je vijest za gospodarstvenike s dobrim idejama. Naime, ulaskom u EU Hrvatska će moći koristiti strukturne fondove EU-a (u koje se naša vlada ufa kao u samog Gospodina), koji su dijelom namijenjeni razvoju malog i srednjega poduzetništva. (po direktivi i zahtjevima onog tko te fondove daje, znači opet 'Made in Croatia'.)
U kojoj mjeri hrvatski proizvodi mogu konkurirati proizvodima država članica Europske unije? Budući da je Hrvatska mala zemlja s usitnjenom proizvodnjom, naši proizvođači ne mogu konkurirati količinom i niskom cijenom, (no konačno nešto točno u ovom pamfletu!) ali sigurno mogu kvalitetom. (u tome se pak samo djelomično slažem, barem za period od još najmanje 20 godina.) Mnogi hrvatski proizvodi prepoznati su i traženi na europskome, primjerice vino, maslinovo ulje, paška čipka itd. (e vidite to je onaj 'Fićo' što ga za trku hrvatski 'gospodarstvenici', vinogradari, maslinari i vezilje, imaju.) Ti bi proizvodi u budućnosti mogli još snažnije promovirati Hrvatsku (sic!) te skrenuti pozornost i na druge kvalitetne proizvode (koje?) i usluge koje Hrvatska može ponuditi tržištu Europske unije." (Recimo konobarske usluge ako kroz onaj period od minimalno 20 godina shvatimo da je u turističkoj djelatnosti najvažnija stvar – osmjeh. A ja osobno znam mnogo primjera gdje je glavna zamjerka stranaca, ne samo kod ugostiteljskih radnika, nego i kod običnog puka, bila: svi ste tako natmureni, ozbiljni, nitko se ne smije.)
Ne dragi moji autori pamfleta, to nije mit to je surova istina.
Post je objavljen 14.07.2011. u 21:40 sati.