Marketing
Mitovi i legende o ulasku u EU – mit 8
„Kad uđemo u Europsku uniju, stranci će pokupovati sve nekretnine“
piše Semper contra
„Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Hrvatska se obavezala postupno otvoriti svoje tržište nekretnina za državljane EU-a, u trajanju od četiri godine od stupanja na snagu Sporazuma (odnosno od 1. veljače 2009. godine).
To znači da su do 2009. godine državljani EU-a mogli kupovati nekretnine u našoj zemlji prema načelu reciprociteta ili obavljanja određene vrste djelatnosti, a od 1. veljače 2009. godine uživaju isti tretman kod kupovine nekretnina kao i državljani RH osim kada je riječ o poljoprivrednom zemljištu i područjima zaštićenima sukladno Zakonu o zaštiti prirode.(1)
Kako državljani Unije već sada mogu slobodno kupovati nekretnine u Hrvatskoj, ne očekuje se da će nakon ulaska u EU doći do naglog porasta potražnje. (2)
Kad je riječ o privatnom vlasništvu, vlasnici sami odlučuju kome će i kada prodati nekretnine.(3)
Što se tiče poljoprivrednog zemljišta, Hrvatska je u pregovorima dogovorila prijelazno razdoblje u trajanju od 7 godina od dana pristupanja Europskoj uniji, tijekom kojega strani državljani neće moći kupiti poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj, a to će se razdoblje, bude li opravdane potrebe, moći produžiti još 3 godine.(4)“
Komentar:
(1) 'Zakon o zaštiti prirode' ćemo, ako bude trebalo još novaca za nositelje demo(n)kracije već lako promijeniti. U tom smo pravi eksperti. Pokusni baloni su već puštani u svezi vodnog bogatstva. Samo za zaboravljive: gdje je ono i zašto nestao ZERP?
(2) Pokupovali bi već pola Hrvatske kad bi bile riješene zavrzlame oko vlasničkih pitanja i katastra prodavača. Zato i inzistiraju na Poglavlju 23 kroz kojim bi se to područje dovelo u sklad s 'pravnim stečevinama' EU i time olakšala kupoprodajna transakcija. Za europske parajlije to su suštinske i bitne stvari, a ne ljudska prava i ine floskule koje nemaju veze s gospodarstvom i profitom. Ovo potonje je kamuflaža za ono glavno. Da je to vrlo vjerojatno, najbolje potvrđuje činjenica da su mnogi sadašnji vlastodršci pokupovali zemljišta za jeftine pare (N.V. na pr) i samo čekaju da se ulaskom u EU puste s lanca mešetari europskog ranga. S tim da najprije 'Zakonom' to zemljište proglase građevinskim!!!
(3) I to bi kao trebala biti garancija da osiromašeni i stari stanovnici Hrvatske neće prodavati svoju 'djedovinu'. Kaj god! I nitko im zbog toga ne bi smio prigovarati jer su njihovi političari to već učinili s 'nacionalnim srebrom'.
(4) Ovo je najveća glupost ili najveća 'magla', ovisno o tome kako se gleda, koju vlast prodaje naivnom puku. I to u svih trinaest 'mitova i legendi' što sam ih imao prilike čitati.
Prvo Vlada poručuje da stranci 'uživaju isti tretman kod kupovine nekretnina kao i državljani RH osim kada je riječ o poljoprivrednom zemljišta', da bi zatim tvrdila da 'deset godina stranci neće moći kupovati poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj'. E sad recite vi meni: hoće li ili neće moći kupovati? Neće moći deset godina!!!! Koji uspjeh naše politike! I to naravno samo 'bude li opravdane potrebe' za dodatno produženje roka. Tko će tu 'opravdanu potrebu' odrediti nije precizno definirano ali se može naslutiti.
Sve skupa to je možebitno od manjeg značaja. Veličina gluposti ili 'magle' u tom 'nepostojećem mitu' je u činjenica da je netko dovoljno bezobrazan, prepotentan, glup ili pokvaren pa tvrdi da je deset godina vrlo velik period u povijesti jedne države i da je time osigurana zaštita hrvatskih interesa glede poljoprivrednog zemljišta!!!
* * *
U kontekstu ovog potonjeg ne mogu ne iznijeti svoj osobni (dugogodišnji), u mojem okružju, dobro poznati stav glede privatnog vlasništva nad zemljom, samoniklim šumama, rijekama i moru. Prema njemu ne može se nad tim dobrima uspostavljati privatno vlasništvo jer su ona dana od Prirode/Boga (kako kome volja) a nisu stvorena čovjekovim radom. Korištenje zemljišta s točno određenom svrhom kao koncesijom – da, ali privatno vlasništvo - ne. Općenito, moj je stav da se privatno vlasništvo može ostvariti samo nad onime što je društvo ili pojedinac svojim radom stvorio.
Jer ajmo stvar dovesti do apsurda: što ako se nađe jedan, dva ili tri multimilijardera pa pokupuju SVU hrvatsku zemlju (a po 'zakonu' mogu, jer ako se može kupiti hektar, 100 hektara, 1000 hektara, 10.000 hektara gdje je granica, i tko je taj koji će je odrediti?)? Kamo ćemo se onda mi Hrvati odseliti?
Naravno da se taj apsurd, a koji omogućuje pravo na privatno vlasništvo nad prirodom, može proširiti na cijelu Zemlju. I - sad karikiram - ako jedan ili grupa parajlija kupi cijeli Planet, onima koji su ostali bez zemlje ne preostaje nego put pod noge pa na – Mars.
Post je objavljen 07.07.2011. u 21:30 sati.