Jednog dana kralj pozove k sebi svoga vazala poznata po pohlepi i okrutnosti zbog kojih su ga se podanici jako bojali. Kralj mu reče: "Želim da pođeš po svijetu i nađeš mi uistinu dobra čovjeka." Ovaj odgovori: "Da gospodaru!" I poslušno pođe u potragu. Susreo je puno ljudi i razgovarao s njima. Nakon dugo vremena vratio se kralju i rekao: "Gospodaru, učinio sam kako ste mi zapovjedili. Po cijelom sam svijetu tražio zaista dobra čovjeka, no takvoga nigdje nisam našao. Ljudi su sebični i zli, dobroga čovjeka jednostavno nije moguće pronaći."
Kralj ga otpusti i pozove drugog vazala, poznata po dobroti i ljubaznosti, kojeg su podanici jako voljeli. Kralj mu reče: "Prijatelju moj, želim da pođeš po svijetu i pronađeš mi uistinu loša čovjeka." Ovaj također posluša i pođe na put. Susretao je mnoštvo raznih ljudi, ali kad se vratio, reče kralju: "Gospodaru, nisam uspio. Ima brzopletih i nepažljivih ljudi koji se ponašaju kao da su slijepci, no uistinu lošega čovjeka nisam susreo."
Bruno Ferrero
Post je objavljen 01.07.2011. u 12:40 sati.