Vjerojatno najpopularnija mjesta za "spoj", večera i, kino, istodobno su vjerojatno i najgora. Zašto?
Što je veća formalnost događaja, to je veća i nervoza (pogotovo ako se izrekne riječ "spoj"). Sve je više detalja na koje se treba koncentrirati nauštrb jednostavnog razgovora i stvaranja istinske veze između dvoje ljudi. Mnogi doživljavaju spoj kao visoko-energični događaj i satima odabiru odjeću, planiraju teme, "napumpavaju se" i sl... no on to nije. Spoj je samo opušteni razgovor dvoje ljudi između kojih već postoji neka privlačnost.
Večera:
Na prvi pogled se večera čini kao vrlo romantičan i lijep događaj. Ona to i jest... za dvadeseti spoj, ili možda pedeseti, ili obljetnicu. Za upoznavanje je teško pronaći gore mjesto od večere. Na večeri niste koncentrirani na osobu i razgovor - koncentrirani ste na sebe. Što naručiti, kako i koliko jesti, tko će platiti, moguće prolijevanje pića, ometanje buke drugih gostiju i konobara, sve su to tričarije koje unose nepotrebnu nervozu.
Vrlo opušteni ljudi će možda i ostati takvi, no to ih neće spasiti od ostalih zamki večere: naime, najčešće se sjedi jedno nasuprot drugoga, što onemogućava dodir, dok je ono malo što je moguće otežano "bojnim poljem" između partnera. U ovim uvjetima je teško izgraditi prirodnost, najbitniju stvar svakog spoja.Ako se pitate o poljupcu ili intimnostima, nije dobro pitati se kakav vam je dah nakon toga što ste pojeli. Zatim, iako tko će platiti većinom nije uopće bitno, na večeri to postaje zbog velikog iznosa. Ako je velik iznos i vi (ne) platite, hoće li se druga strana osjećati kao da je kupujete (iskorištavate)? I na kraju, hrana uspavljuje, što ne pogoduje želji za nježnostima.
Ako ste iz više klase i stvarno želite pokazati svoje bogatstvo, umjesto toga posjetite koktel bar u nekom hotelu. Pića su dobra, alkohol će pomoći opuštanju, i ako stvari krenu vrlo dobro, sobe su blizu. Ili napravite samo večeru kod sebe, što je mnogo opuštenije.
Kino:
Drugi popularni izbor povlači za sobom nervozu odabira filma koji će biti zabavan za oboje. Opet, odlazak u kino je krasan događaj... za dvadeseti spoj. Nemojte tamo graditi intimnost. Postoji razlog zašto je filmska scena "ruke su im se sklopile tijekom emotivne scene" filmska. Nije moguć razgovor, a dodirivanje ne može nikako biti prirodno ako je između vas sjedalo (osim ako niste u ljubavnom sjedalu, što je još veća nervoza). Ako se prije toga nalazite na piću, film će raspoloviti ugođaj i s njime do tada ostvarenu vezu.
Poslije možete pričati o filmu (no i bez toga možete pričati i o stotinama drugih filmova). Ako je film bio dobar, to je plus ali neće vam puno pomoći, no ako je bio loš će postati kamen oko vrata. Zašto bi odgovornost za ugođaj prepustili nekom hollywoodskom producentu umjesto vašem šarmu?
---------------
Čitatelj sven adam ewin je u komentaru poslao ovu prikladnu pjesmu:
U ZADNJEM REDU KINA
(Mani Gotovac)
Rodih se. Rekoše: muško! Bijah li? Vrag bi znao.
Premalen bješe dokaz, da bih im vjerovao.
Možda rekoše tako – da mi ne povrijede ego?!
U nevjerici rastoh. I što da radim, nego...
(U zadnjem redu kina gusta je mrakačina.)
Da! Bili su u pravu.
Jer... odjeknu šamarčina!!!
Post je objavljen 30.06.2011. u 12:15 sati.