LJUDI S IDEJAMA -
MR. SREĆKO LADIŠIĆ
Koliko vrijedi ideja poljoprivrednog stručnjaka? Postoji li potreba u hrvatskoj poljoprivredi za ljudima s idejama?
Kada se radi o ideji vjeruje se da bi one trebale pripadati samo ljudima koji se bave znanošću u okviru nekog Zavoda ili Instituta na području poljoprivrede!
No, što s idejama koje su rezultat prakse, javljaju se kao rješenja, a posljedica su dugogodišnje prakse rada na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima? Tko takve ideje može valorizirati i primjenjivati kao nova i bolja rješenja od postojećih?
Postoji li takva institucija ili bar odjel na razini resornog ministarstva?
Pitanje o idejama vrlo je realno i vremenski u skladu s pitanjima koja se postavljaju pred poljoprivrednike!
U Školi praktične nastave koja je 8. lipnja u organizaciji Hrvatske mljekarske udruge održana na Sljemenu u Centru za travnjaštvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu mr. SREĆKO LADIŠIĆ savjetnik za stočarstvo hrvatske poljoprivredne savjetodavne službe, sada Hrvatske poljoprivredne komore Koprivničko-križevačke županije u okviru svog predavanja pod nazivom „EU propisi i praksa u proizvodnji mlijeka te izgradnja i adaptacija / proširenje staja – primjer farme za proizvodnju mlijeka u austrijskom mjestu Mu“rzendorf“ iznio je više vrlo dobrih ideja koje bi unaprijedile rad na OPG-u. Evo tih ideja:
Mr. Ladišić predlaže da tim stručnjaka za područje stočarstva, u svakoj županiji odabere najbolje vođene farme, točnije najuspješnije, koje bi bile Centri za praktičnu edukaciju.
Prema riječima mr. Ladišića iznimno je u hrvatskoj potrebna reforma srednjih poljoprivrednih škola kako bi za tri ili četiri godine školovanje završila generacija mladih farmera koji su zanat izučavali na najuspješnijim OPG-ima. Srednje poljoprivredne škole bi trebale imati 70% prakse, a svega 30% teoretske nastave.
Mala i srednja obiteljska poljoprivredna gospodarstva treba okrupnjavati, jer poljoprivredna politika ulaska u EU to zahtijeva. No mala i srednja OPG teško mogu vraćati kredite. Naime „talijani kažu, ako gospodarstvo ima kredit proizvodnja mlijeka ne može ići ispod 9000 litara po kravi, jer se u suprotnom ide u bankrot“ rekao je mr. Ladišić i predložio sljedeće: Rješenja treba tražiti u jeftinim projektima jednostavnih staja. Takav je Irski model staje. To je staja koja se nadograđuje, od drvenog materijala, što ne stvara veliku investiciju. Za početak u takvoj staji OPG može krenuti sa 10 krava, a ovisno o poslovanju na OPG-u staja se može nadograđivati i proširivati, a broj muznih krava povećavati na 15, 20, 25, 30, 35, dakako pritom treba povećavati i kupnju ili zakup poljoprivrednog zemljišta za proizvodnju sjenaže ili silaže koja je hrana za krave. Savjetnik za stočarstvo mr. Ladišić smatra da bi trebao postojati Ured koji bi izrađivao tipske projekte za male i srednje OPG. Tu bi zainteresirani poljoprivrednik lako mogao daći do modela, nacrta, kao i troškovnika za izgradnju.
Ladišić je u Koprivničko križevačkoj županiji sudjelovao kao poljoprivredni savjetnik u podizanju gospodarstva prema Irskom modelu staje, što je snimljenim materijalom dokumentirao, a i dalje prati razvoj tog gospodarstva.
Prije nekoliko godina mr. SREĆKO LADIŠIĆ potaknut svojim praktičnim iskustvima i znanjima napisao je STRATEGIJU GOVEDARSKE PROIZVODNJE, - kako sam kaže – na bazi 450 000 krava u Hrvatskoj. Do tog je broja došao tako da je s obzirom na broj sela u Hrvatskoj pošao s pozicije da u svakom selu postoji od jedne do 10 staja. Zapuštenih i nepokošenih površina tada ne bi bilo, a ekonomski to bi bilo vrlo isplativo.Svoju je Strategiju poslao u resorno Ministarstvo poljoprivrede, no nikada nije dobio nikakav odgovor!
Mr. Srećko Ladišić ima 30 godine radnog staža. Završio je studij Agronomije u Zagrebu, radio je u PZ Otočac, nacionalnom parku Plitvice gdje je bio poslovođa za ribarstvo, a u tom je razdoblju i magistrirao na temi iz ribarstva. Od 1990. radi u Hrvatskom zavodu za poljoprivredno savjetodavnu službu u sektoru stočarstva.
Post je objavljen 24.06.2011. u 23:17 sati.